Pratite nas

Društvo

Njemački sindikati u borbi za prava gastarbajtera “Ne dajte se prevariti, minimalac je skoro 13 evra na sat”

Objavio

u

“Ne potpisujte ništa što ne razumijete! Zabilježite početak, kraj i trajanje radnog vremena svaki dan, uključujući i prekovremene sate, to vam može biti dokaz na sudu.” Ovo su samo neki od savjeta kojima sindikati u Njemačkoj nastoje da zaštite prava stranih radnika.

Na internet stranici “Fer uslovi rada u Njemačkoj”, na sedam jezika, uključujući i ruski i hrvatski, njemački sindikalci nude mnogo korisnih informacija, linkova i kontakata, koji mogu biti od pomoći gastarajterima.

– Kašnjenje plata i otkazi, koji možda nisu u skladu sa zakonom, najčešći su problemi na koje se žale radnici iz inostrastva – navodi se toj veb stranici, čiji je izdavač Njemački sindikalni savez, centrala koja okuplja osam vodećih sindikata u ovoj zemlji.

Oni upozoravaju da strani radnici, dok rade u Njemačkoj, mogu da uživaju prava propisana njemačkim zakonima, bez obzira na to ko im je poslodavac.

Tako na primjer naši vozači kamiona, koji rade za slovenačke ili hrvatske kompanije, trebalo bi da sate koje voze kroz Njemačku naplate po njemačkim zakonima, koji su vrlo naklonjeni šoferima.

U Njemačkoj je minimalna satnica 10,45 evra. Za svaku noć prespavanu u kamionu na području Njemačke, vozači imaju pravo na naknadu od osam evra, a za svaki dan, kada su 24 časa na putu, mogu dobiti dodatnih 28 evra.

– Svaki put kad pređete neku državnu granicu, zabilježite mjesto, datum i vrijeme prelaska. Na taj način možete dokazati u kojoj državi imate pravo na koju visinu plate – preporučuju sindikalci kamiondžijama.

Imaju preporuke i za druge branše, u kojima se često zapošljavaju gastarbajteri.

Tako građevinske radnike upozoravaju da se ne daju prevariti, jer je minimalna satnica za nekvaifikovane radnike u ovoj oblasti 12,85 evra, dok kvalifikovani majstori na zapadu Njemačke imaju pravo na minimum 15,70 evra po satu.

Sindikalci upozoravaju strane radnike i da imaju pravo na plaćeni godišnji odmor, koji za građevinare, koji rade tokom cijele godine, iznosi 30 radnih dana.

Takođe, detaljno ih upućuju kako da ostvare pravo na zdravstveno osiguranje i kako da ne vrijeme reaguju i tuže poslodavca, ukoliko im nije na vrijeme i u punom iznosu isplaćena plata.

Sve radnike, a pogotovo one zaposlene u ugostiteljstvu, njemački sindikalci upozoravaju da nipošto ne pristaju na rad na crno i da zahtijevaju da potpišu ugovor o radu, jer u suprotnom “poslodavac nije obavezan da im isplati zaradu”.

– Oprez, ako vam poslodavac ne želi dati pisani ugovor o radu i ako vam isplaćuje platu u gotovini, on vjerojatno ne plaća porez i ne uplaćuje doprinose za socijalno osiguranje. To se zove “rad na crno”. “Rad na crno” je nezakonit. Može se dogoditi da ćete morati platiti kaznu – upozoravaju sindikalci.

Na ovoj veb stranici nude se i korisni savjeti za one koji tek namjeravaju da potraže posao u Njemačkoj.

Pod geslom “zaštiti se znanjem”, njemački sindikalci, uz podršku Fondacije “Fridrih Ebert”, upozoravaju potencijalne gastarbajtere da mogu postati lak plijen prevaranata, pogotovo ako ne znaju njemački jezik i ne poznaju svoja prava.

I U KLAONICAMA SE ZNA RED

Sindikalci upozoravaju zaposlene u klaonicama i mesnoj industriji u Njemačkoj, da je u ovoj zemlji, od prošle godine, u toj branši zabranjen rad preko agencija za privremeno zapošljavanje. Kao i druge gastarbajtere, i mesare sindikalci upozoravaju da se sindikalno organizuju i insistiraju na primjeni kolektivnog ugovora, te da se u slučaju problema obrate nekom od radničkih savjetovališta. – Kvalifikovani mesari u Njemačkoj zarađuju između 17 i 18 eura bruto po satu. Pomoćni radnici u preduzećima s kolektivnim ugovorom zarađuju od 12 do 13 eura bruto po satu – navodi se na stranici “Fer uslovi rada u Njemačkoj”.

Izvor: Srpskainfo.com

Kliknite da ostavite komentar

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

*

code

Društvo

BIH REKORDER U REGIONU PO INFLACIJI Izgubljena kontrola nad divljanjem cijena

Objavio

u

Inflacija u Bosni i Hercegovini ubjedljivo je najviša u odnosu na zemlje regiona, što i ne čudi, jer, kako tvrde ekonomisti, vlasti u Bosni i Hercegovini jedine su koje nisu adekvatno reagovale na divljanje cijena, prije svega energenata, ali i osnovnih životnih namirnica.

U Bosni i Hercegovini inflacija u maju iznosila je 14,4 odsto, u Srbiji 10,4, dok je u Hrvatskoj majska inflacija bila 10,8 odsto. Stopa inflacije u Crnoj Gori u maju ove godine u odnosu na maj prošle izonosila je 11,7 odsto, dok je u Sloveniji inflacija u maju bila 8,1 odsto, s tim da je u junu porasla za još 2,3 odsto.

Ovaj rast inflacije u Sloveniji za ekonomiste je znak da će junska inflacija u BiH biti daleko veća od sadašnjih 14,4 odsto.

– Mi imamo najdirektnije prenošenje inflacije. Jedino kod nas vlasti nisu preduzele mjere u pravcu smanjivanja cijena goriva i energenata niti su ograničavale rast cijena. Neki su pokušali bar malo ublažili, a mi nismo ni pokušali i to je ta neka razlika – rekao je za „Nezavisne novine“ ekonomista Marko Đogo.

Kada je riječ o inflaciji u Bosni i Hercegovini, jedan od najvećih uzroka je svakako cijena hrane, koja raste daleko brže nego u zemljama Evropske unije.

Primjera radi, zaključno s aprilom, cijena hrane u BiH za godinu dana porasla je za malo više od 20 odsto, dok je taj rast u Evropskoj uniji iznosio malo manje od devet odsto. Istovremeno, značajan uticaj na inflaciju u Bosni i Hercegovini imale su i cijene energenata, prije svega nafte, a u ovom trenutku Bosna i Hercegovina jedina je zemlja u regionu koja u tom smjeru nije intervenisala.

– Mnoge zemlje su pokušale da intervenišu na hranu, doduše nije Crna Gora, ali Srbija i Hrvatska su sigurno. U Sloveniji je, recimo, cijena nafte niža nego u Republici Srpskoj, što je dosta čudno, i značajno niža nego u susjednoj Austriji, što znači da su oni reagovali i što pokazuje da se mikropolitikama može napraviti nešto za sebe i građane – naglasio je Đogo.

Inače, kada je riječ o evrozoni, majska inflacija iznosila je 8,1 odsto i ono što zabrinjava jeste da i dalje raste, s obzirom na to da je u junu iznosila 8,6 odsto. Navjeća stopa inflacije zabilježena je u Estoniji – čak 22 odsto, a slijede je Litvanija sa 20,5 i Letonija sa 19 odsto. Najmanja inflacija zabilježena je na Malti i to 6,1 odsto, Francuskoj 6,5, Finskoj 8,1 itd.

Prognoze evropskih ekonomista kada je riječ o inflaciji nisu optimistične, a s ozbirom na to da Bosna i Hercegovina uvozi inflaciju, gotovo je sigurno da će se negativni trendovi nastaviti i u budućnosti.

Bruno le Maire, francuski ministar finansija, nedavno je rekao da je Evropa usred vrhunca inflacije, koja će trajati najmanje do kraja godine, ali da se očekuju visoki nivoi do kraja 2023, kada će čak i nakon 2023. godine inflacija biti strukturalno viša od onoga što doživljavamo posljednjih nekoliko decenija.

Stručnjaci u BiH, prije svih Centralna banka Bosne i Hercegovine, već jednom su revidirali svoje procjene u vezi s inflacijom i prognozirali su rast u prvom polugodišnu od 9,2 odsto, što će sasvim sigurno biti premašeno s obzirom na to da je inflacija u januaru bila 7,4 odsto, u februaru 8,7, martu 11, aprilu 14,1 i maju 14,4 odsto.

„Usporavanje inflacije očekujemo u drugom polugodištu, prvenstveno zbog baznog efekta iz 2021. godine i pretpostavke odsustva daljeg intenzivnog rasta cijena hrane i energenata“, naveli su krajem marta iz Centralne banke BiH.

Visina inflacija

  • Bosna i Hercegovina 14,4%
  • Srbija 10,4%
  • Hrvatska 10,8%
  • Crna Gora 11,7%
  • Slovenija 8,

Nastavite čitati

Društvo

CIJENA PŠENICE I DALJE UPITNA U SEMBERIJI: Proizvođači očekuju cifru između 65 i 70 feninga

Objavio

u

Većina semberskih poljoprivrednika očekuje otkupnu cijenu ovogodišnje pšenice između 65 i 70 feninga po kilogramu i s tim će zahtjevom sutra na dogovor u Privrednu komoru u Banjaluci, najavio je predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije Boško Radić.

Nakon trećeg sastanka proizvođača žita i predstavnika mlinara u Bijeljini, Radić je rekao novinarima da su velike razlike u njihovim stavovima, neki poljoprivrednici insistiraju na cijeni od 82 feninga i smatraju da je za sve ispod toga rješenje u protestima, dok su drugi spremni na pokušaj dogovora i postizanja kompromisa o cijeni koja bi zadovoljila mlinare, pekare i poljopriredne proizvođače u Republici Srpskoj.

Radić kaže i da su neki semberski mlinari spremni da ispoštuju proizvođače i ponude cijenu od 65 feninga, a većina poljoprivrednika smatra da otkupna cijena pšenice treba da bude od 65 do 70 feninga po kilogramu.

Poljoprivrednik Lazo Urošević rekao je novinarima da je 20 vagona pšenice predao semberskom „Žitoprometu“, njenu cijenu još ne zna, a kaže da je obećano da će biti kao i u Srbiji, plus tri feninga na osnovu transportnih troškova.

Prema njegovim riječima, realna cijena u Republici Srskoj bila bi najmanje 70 maraka za sto kilograma i s tim bi seljak imao jako malu zaradu.

Predsjednik Regionalnog udruženja sela Semberije i Majevice Savo Bakajlić istakao je da je za poljoprivrednike ovo najteža i najskuplja godina proizvodnje.

(SRNA)

Nastavite čitati

Društvo

VEČERAS Otvaranje ljetnjeg programa “Da nam živi grad”

Objavio

u

U Banjaluci od danas počinje bogat program za ljeto pod sloganom „Da nam živi grad“ u organizaciji Grada Banjaluka.

Grad Banjaluka pripremila je za sve svoje sugrađane bogat program za ljeto. Očekuje se pregršt kulturnih, sportskih i turističkih manifestacija u gradu na Vrbasu – istakli su iz Grada Banjaluka.

Tokom ove manifestacije građani i građanke Banjaluke moći će uživati u koncertima, radionicama i turnirima.

– Bitno je napomenuti i tradicionalnu manifestaciju „Ljeto na Vrbasu“. Veliko porodično druženje koje ćemo ove godine imati na jezeru Manjača – rekli su iz Grada Banjaluka.

Besplatni časovi joge, fitnesa i plesa od sertifikovanih trenera održavaće se ponedjeljkom, srijedom i petkom u parku Mladen Stojanović.

(Srpskainfo)

Nastavite čitati

Trending