Pratite nas

Društvo

Balkanska trka u naoružanju: Srbija i Hrvatska na čelu, BiH na začelju

Objavio

u

Hrvatska je kupila polovne francuske avione „Rafal“, Srbija je najavila kupovinu novih avona istog tipa, u BiH se uzdaju u donacije, u Crnoj Gori u kredite, dok najmlađa članica NATO sa Balkana Severna Makedonija ima ambiciozan desetogodišnji plan nabavke oružja. Zašto se bivše jugoslovenske republike ubrzano naoružavaju i koliko to košta?

Jedan od razloga za novu rundu balkanske trke u naoružanju je činjenica da je vojna oprema i naoružanje svih vojski bivše zajedničke republike zastarela. Većina oružja na Balkanu ili je nasleđena iz bivše Jugoslavije ili nabavljena tokom rata devedesetih.

Većina nasleđenog naoružanja je sovjetske proizvodnje i upravo to oružje se sada menja modernijim, uglavnom zapadnim, naoružanjem. U tome prednjače zemlje članice NATO-a iz regiona, ali i Srbija, koja nije članica saveza, takođe pregovara sa zapadnim proizvođačima.

U regionalnoj trci u naoružanju prednjače Hrvatska i Srbija, koje imaju najbrojniju vojsku i najveće vojne budžete u regionu.

„Srbija i Hrvatska se percipiraju u javnom mnjenju celog regiona kao zemlje koje se nadmeću u naoružanju. To je atmosfera koja je stvorena kod nas – slika o tome da se vodi trka, da je bitno da ako Hrvatska ima 12 polovnih ‚Rafala‘ Srbija mora imati da ima 12 novih i onda to čini srećnim dobar deo populacije u Srbiji, a nesrećim dobar deo populacije u Hrvatskoj”, kaže za „Novu“ vojni analitičar Aleksandar Radić.

Srbija izdvaja najviše novca

Prema rečima našeg sagovornika, prepoznatljiv deo spoljne politike Srbije bila je nabavka oružja od Amerike do Kine, ali najava o kupovini francuskih „Rafala“ jasno pokazuje da će „trend biti okretanje Srbije ka Zapadu“. Nabavka francuskih višenamenskih aviona je najveća nabavka srpske vojske, ali Srbija kupuje još oružja od Francuske i drugih zapadnih zemalja.

“Iz Francuske takođe su naručeni laki prenosni raketni sistemi protivvazdušne odbrane, osmatrački radari firme Tales iz serije Graund – Master 200, 400 i 60. Iz SAD će biti kupljena laka borbena vozila, a od Erbasa iz pogona iz Nemačke kupljeni su helikopteri H-145, a iz pogona iz Francuske ‚super pume‘ H-215 i potpisan je nedavno ugovor sa pogonom iz Španije i Sevilje. Sva srpska borbena vozila, osim protipa borbenog vozila pešadije Lazanskog imaju američke motore, američke menjače… Generalna slika je da je Srbija kroz dugoročne ugovore i planiranje redovnih nabavki i svega onoga što je potrebno za domaću proizvodnju i održavanje raznolikih sredstava – da je okrenuta ka Zapadu”, ističe on.

Dodaje da iako svi opipljivi elementi pokazuju da je Srbija okrenuta ka Zapadu kada je reč o naoružanju, da nabavke naoružanja iz Rusije i Kine privlače izuzetnu medijsku pažnju.

“Nažalost, jako je visoka cena plaćena, ne znamo kolika je, ali verovatno je merljiva brojkama koje se izražavaju u stotinama miliona evra kroz nabavke sa Rusijom. Do sada je javno rečeno da su potpisani ugovori – znači da su gotovo sigurno avansno plaćeni u dobrom delu za nabavku četiri helikoptara Mi-35, zatim tri helikoptera Mi-17V-5, sistema protivvazdušne odbrane ‚Pancir-S1‘… U toku je modernizacija ‚MiG-ova 29‘ i za to je kupljena oprema razna elektronika i novo naoružanje. Sve ono što nije do sada isporučeno iz Rusije, više ne može ni biti isporučeno”, dodaje on.

Kada je reč o novcu, Radić napominje da Srbija izdvanja najviše sredstava za naoružanje.

“Teško je izračunati koliko je to, ali ako se prati budžet i planovi prešlo se dve milijarde evra od decembra 2016. godine kada su potpisani prvi ugovori. Sama nabavka ‚Rafala‘ ne može biti manja od te cene. Taj jedan ugovor će udvostručuti sumu koju Srbija izdvaja za naoružanje”, kaže Radić.

Hrvatska daje milijardu evra za „Rafale“

Kako kaže naš sagovornik, Hrvatska je ušla u velike nabavke, a od 2007. godine do pre pre nekoliko godina, veći deo budžeta bio je namenjen za nabavku 126 oklopnih borbenih vozila “Patria AMV”.

„To su finska vozila koja su prilagođena hrvatskim potrebama. Hrvatska je ove godine dobila donaciju od SAD. U pitanju su prva dva borbena helikoptera ‚Blek Hok‘, a Hrvatska planira i da svojim sredstvima nabavi narednu količinu. Od SAD su takođe dobili eskadrilu lakih borbenih helikoptera ‚OH-53D Kiova Vorior‘. Neke od poslova koje sada realizuje u i nabavka haubica PZh2000, u pitanju su nemačke haubice. Očekuje se i nabavka borbenih oklopnih vozila pešadije ‚Bredli‘”, kaže Radić.

Ističe da je najveći finansijski program za Hrvatsku nabavka eksadrile polovnih višenamenskih borbenih aviona “Rafal” iz Francuske što bi trebalo da košta 1,1 milijardi evra.

“Iz sopstvene vojne industrije Hrvatska nabavlja nešto sredstava, jer oni imaju proizvodnju automatskih pušaka, pištolja, šlemova i uniformi. Takođe pokušavaju da održe ostatke brodogradnje kroz gradnju patrolnih čamaca”, objašnjava.

Bosna i Hecegovina u zapećku

BiH trku u naoružanju ne trči, ali ne zato što ne želi, već iz političkih razloga.

“BiH ima aktivan plan nabavke naoružanja i vojne opreme koji je donet pre nekoliko godina, ali neostvaruje se zbog disfunkcionalnosti državnog sistema i zato su njihovi planovi samo slovo na papiru i ništa više. Očekuju turske donacije, a iz američkih donacija su dobili u decembru prošle godine četiri helikoptera, međutim nisu imali sreće je jedan pre dva-tri dana uništen u udesu”, ističe Radić.

Izvor: Nova.rs

Kliknite da ostavite komentar

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

*

code

Društvo

Hrabra policajka RAZBILA KRIMINALNU MREŽU u MUP: Stavila život na kocku, a sada izložena pritiscima

Objavio

u

By

Hrabra policijska službenica, Milica Latinović iz Bosanskog Petrovca, odigrala je glavnu ulogu u rasvjetljavanju jednog od najvećih lanaca korupcije u policiji u BiH, saznaje Srpskainfo.

Iako je zbog pravde i istine stavila život na kocku i sebe izložila nesvakidašnjim pritiscima od strane korumpiranih šefova, Latinovićeva se, kako saznaje Srpskainfo, nijednog trenutka nije dvoumila da prihvati ulogu informatora i pomogne u rasvjetljavanju koruptivnih radnji dojučerašnjih kolega. Hrabrost policajke iz Bosanskog Petrovca oduševila je sve, ali nažalost nakaradni sistem u kojem živimo nije je nagradio zbog onoga što je učinila. Naprotiv.

O tome kakve su razmjere korupcije bile na području MUP Unskog-sanskog kantona govori informacija da je potvrđena optužnica ne samo protiv policijskih službenika, već i protiv korumpiranih policijskih komandira, koji su im čuvali leđa.

Timski rad

Nakon što je svakodnevno dokumentovala nečasne radnje kolega, odnosno uzimanje novca kao mito od vozača šticara, ali i drugih nesavjesnih vozača koji bi u saobraćaju napravili prekršaj, koji im je uz odgovarajuću novčanu naknadu bio oprošten, Latinovićeva je ostajala u policijskoj stanici u Bosanskom Petrovcu i o svemu obavještavala nadležnog tužioca koji je rukovodio cijelom istragom, Adnana Tulića.

– Ovo je, možemo slobodno reći, najsvjetliji primjer u cijeloj BiH kako i na koji način se timski, od strane policije i tužioca, može rasvijetliti korupcija. Za korupciju svi sve znaju, ali potpuno je drugačija priča kada se ona dokazuje na sudu. U konkretnom slučaju, radilo se o policijskim službenicima koji su uzimali novac od vozača do te mjere da se više nisu ni obazirali na zakon, jer su bili ubijeđeni da im leđa čuvaju korumpirani komandiri – ispričao je izvor Srpskainfo.

Isključivo zahvaljujući hrabrosti Latinovićeve i njene odvažnosti da se suoči oči u oči sa korumpiranim kolegama, iza kojih su najmoćniji ljudi koji i danas rukovode MUP-om USK, ova optužnica je ugledala svjetlost dana.

Opštinski sud u Bihaću potvrdio je optužnicu protiv dva policijska komandira Uprave MUP Unsko-sanskog kantona, Nermina Mahmutspahića i Šemsudina Dedića, te policijskih službenika Elvedina Džiguma i Slavka Šobota, optuženih za zloupotrebu službenog položaja i primanje mita.

Snimci

Prema optužnici, policijski komandiri i policajci su krivična djela počinili od 2019. do oktobra 2020. godine na području Bosanskog Petrovca.

– Optuženima se stavlja na teret da su u periodu od 2019. do oktobra 2020. godine na području opštine Bosanski Petrovac počinili veliki broj koruptivnih krivičnih djela, i to prvenstveno policijski službenik Elvedin Džigum – naveli su iz Kantonalnog tužilaštva u Bihaću.

U sklopu istrage učestvovala je i Agencija za istrage i zaštitu (SIPA), a sprovedene su posebne istražne radnje u vidu informatora, koji je snimao i dokumentovao većinu krivičnih djela.

Optužnica protiv policijskih komandira i policajaca sadrži čak 90 tačaka.

– Provođenjem istrage utvrđeno da se na području Bosanskog Petrovca od vozača kamiona šticara konstantno i kontinuirano uzimao novac kako se ne bi pisali prekršajni nalozi, a pored toga policijski službenici su sređivali kazne drugim vozačima koje bi zaustavili – objasnio je tužilac Adnan Tulić.

Dodao je da se radi o jednoj od najvećih optužnica protiv korupcije u istoriji Kantonalnog tužilaštva USK.

Svjedoci

Tužilac je podsjetio da je, paralelno sa ovim predmetom, podignut i veliki broj optužnica protiv svih vozača kamiona koji su policijskom službeniku Džigumu davali novac. Optužnice protiv vozača šticara u 99 odsto slučajeva već su okončane priznanjem krivice i sporazumima, a ovi vozači će u postupku protiv policijskih službenika biti svjedoci tužilaštva.

– U svim koruptivnim djelima samo dokazivanje i otkrivanje je teško. Mi smo provodili posebne istražne radnje i tajnim audio i video snimanjem dokumentovali čak 70 slučajeva primopredaje novca. Imali smo informatore koji su, koristeći našu opremu, snimali krivična djela kada su se ona dešavala. U samo pet dana dokumentovano je 70 slučajeva primopredaje novca – zaključio je Tulić.

U skladu sa Krivičnim zakonom Federacije BiH policijskim komandirima i policajcima zaprijećena je kazna do 10 godina robije.

Iz Uprave policije MUP Unsko- sanskog kantona, nažalost, nismo dobili odgovore o tome da li će hrabra policajka Milica Latinović biti nagrađena zbog rasvjetljavanja korupcije u redovima policije.

Odgovore nismo dobili ni na informacije da Latinovićeva danas, više nego ikada, trpi pritiske u službi zbog onoga što je uradila.

Objasnili su nam da je policijski komesar od kojeg smo tražili odgovore na brojna pitanja, Mujo Koričić, na godišnjem odmoru.

PRITISCI ZBOG FOTOGRAFIJE

U vrijeme istrage koja se vodila protiv policijskog službenika Elvedina Džiguma, koji je, kako saznajemo, bio najuporniji u uzimanju novca od vozača u Bosanskom Petrovcu, u lokalnoj kafani snimljena je i više nego zanimljiva fotografija. Naime, radilo se o fotografiji na kojoj su Džigum i policijski komesar MUP Unskog-sanskog kantona, Mujo Koričić. Za sada nema informacija o tome da li je pokrenut bilo kakav disciplinski postupak protiv policijskog komesara, ali su zato, kako saznaje Srpskainfo, progonjeni oni koji su fotografiju objavili u javnosti.

Izvor: Srpskainfo.com

Nastavite čitati

Društvo

GORIVO IDE NA ČETIRI MARKE: Može se to spriječiti jednim potezom, EVO ŠTA TREBA URADITI

Objavio

u

By

Cijene naftnih derivata na tržištu BiH za tri mjeseca povećane su za rekordnih 40,3 odsto, a da li će gorivo na domaćim pumpama dostići i cijenu od četiri marke, pa i više po litru, nije moguće za sada prognozirati.
U najnovijoj analizi Odjeljenja za makroekonomiju Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH navedeno je da od kraja maja 2020. godine cijene naftnih derivata u BiH bilježe stalni trend rasta.- Dešavanja u Ukrajini uticala su na intenziviranje trenda rasta cijena, tako da je, prema posljednjim dostupnim objavljenim podacima, u 15. nedjelji ove godine cijena dizel goriva porasla za 40,3 odsto, a benzina za 28,2 odsto u odnosu na prvu sedmicu 2022. godine – navedeno je u analizi Odjeljenja za markoekonomiju UIO.

Iz Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH poručili su da prate svaki dan dešavanja na svjetskom tržištu.

– Bojimo se da će sva ta dešavanja u svijetu koja su dovela do rasta cijena energenata potrajati. Cijena goriva se stabilizuje par dana, pa zatim poraste. Gorivo je posljednjih dana na benzinskim pumpama u BiH ponovo poskupjelo od pet do 10 feninga po litru – rekao je sekretar Udruženja međunarodnih drumskih prevoznika tereta pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH Zijad Sinanović.

Naglasio je da niko trenutno ne može dati ozbiljan odgovor da li bi cijena goriva mogla da dostigne četiri marke, pa i više po litru.

– Niko ne može reći šta će biti, ne samo u narednih 15 dana, već i kraće – kazao je Sinanović.

Podsjetio je da su tražili privremenu suspenziju akciza na naftne derivate jer strahuju da bi BiH mogla ostati bez prevoza.

– Bojim se da će nam popucati ionako preumorni lanci snabdijevanja, kako od pandemije virusa korona, tako i od trenutnih dešavanja, gdje je značajna karika drumski transport. Bojim se da bismo mogli ostati bez prevoza jer mnogi prevoznici ne mogu redefinisati ugovore koje imaju. Mnogi su uspjeli ugovore vezati za cijenu goriva i njihovi partneri su ih razumjeli, dok opet drugi ne razumiju – naveo je Sinanović.

Naglasio je da i na graničnim prelazima zbog zadržavanja i komplikovanih procedura prevoznici gube energiju i nižu dodatne troškove u ovim teškim vremenima.

– Za rješavanje svih tih problema potrebne su hrabre odluke – poručio je Sinanović.

Na benzinskim pumpama u BiH cijene goriva prethodnih mjeseci mijenjale su se na dnevnom nivou, dok u posljednjih mjesec dana naftaši koriguju cijene na sedmičnom novu. Ta korekcija vezana je, naravno, za poskupljenje goriva od pet do deset feninga po litru.

Prihod

Odjeljenje za makroekonomiju UIO navelo je da projektovani iznos neto prihoda od akciza na naftne derivate za ovu godinu iznosi 533,4 miliona maraka. To je za 1,7 odsto više od ostvarenja prihoda po tom osnovu u prošloj godini.

Izvor: Alo

Nastavite čitati

Društvo

NIŽE CIJENE MAME KUPCE! Komšije ponovo šopinguju u BiH

Objavio

u

By

Da su se komšije vratile da šopinguju u BiH potvrđuje podatak da je za prva četiri mjeseca ove godine strancima koji su pazarili robu kod nas odobren povrat blizu tri miliona maraka PDV-a, dok je za cijelu prošlu godinu odobren povrat 7,5 miliona KM.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, od januara do kraja aprila ove godine na njihovu adresu stiglo je 68.329 zahtjeva za povrat PDV-a, za kupljenu robu u vrijednosti 20,1 milion maraka.

U toku prošle godine dobili su 193.660 zahtjeva za povrat poreza na kupljenu robu u vrijednosti 51,78 miliona maraka.

– U BiH su najviše kupovali građani susjednih zemalja, Srbije, Hrvatske i Crne Gore, a najčešće je bilo riječi o robi široke potrošnje – naveli su za “Glas” u UIO.

Izvršna direktorica prijedorskog Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Murisa Marić rekla je da je već poznato da pogranične opštine profitiraju od komšija koji često pazare u našim marketima.

– Prijatno sam iznenađena da je tolika cifra, posebno ako znamo da se u Hrvatsku ne može prenijeti gotovo ništa. Očigledno na određenim graničnim prelazima ipak može. Za nas je dobro da to sve funkcioniše, da kupaca iz regiona ima. S druge strane, to su pokazatelji i da je ta roba široke potrošnje kod nas ipak za nijansu jeftinija nego u susjednim zemljama – rekla je Marićeva.

Pravo na povrat PDV-a ostvaruju fizička lica koja nemaju prebivalište u BiH, a zahtjev za povrat poreza podnosi se na obrascu “PDV-SL-2”, koji na zahtjev kupca, odnosno stranog državljanina popunjava prodavac u tri primjerka, od kojih original i jednu kopiju daje kupcu, a drugu kopiju zadržava u svojoj dokumentaciji.

Stranac koji je obavio kupovinu u BiH obavezan je pri napuštanju carinskog područja dati carinskoj službi na uvid kupljenu robu, originalne račune i popunjen obrazac “PDV-SL-2” u originalu. Kupcu se zahtjev za povrat PDV-a odobrava ako u roku od tri mjeseca od dana izdavanja računa dostavi original obrasca “PDV-SL-2”, ovjeren od strane Carinske službe, prodavcu od kojeg je roba kupljena, a ukupna vrijednost robe sa PDV-om treba da bude veća od 100 KM.

Izuzetak

U Upravi za indirektno oporezivanje BiH navode da se pravo na povrat PDV-a ne odnosi na iznesena mineralna ulja. Osim toga, povrat PDV-a nije moguće tražiti ni za kupljeni alkohol, alkoholna pića i prerađevine od duvana.

Izvor: Alo

Nastavite čitati

Trending