Pratite nas

Društvo

Banjaluka dobija NOVU BOLNICU do 2040. godine: Nacrt urbanističkog plana “tjera” vozila iz centra grada

Objavio

u

Grad Banjaluka na korak je bliže da dobije urbanistički plan. Izrada dokumenta počela je prije dvije godine, a nacrt je prije neki dan predstavljen odbornicima.

Prema ovom planu, Banjaluka u narednih 20 godina može da postane „zeleni grad“, dobila bi novu bolnicu, stadion, toplanu, stalo bi se u kraj nekontrolisanoj gradnji, pročistili Vrbas…

Sagovornici Srpskainfo kažu da bi urbanistički plan trebalo da reguliše nekontrolisano širenje zona individualnog stanovanja bez odgovarajuće, prateće instrastrukture. Evidentno je da se stambena naselja neplanski šire, pogotova na poljoprivredna i šumska zemljišta. Tokom izrade plana uočena je nedovoljno efikasna iskorištenost gradskog građevinskog zemljišta, a sam plan predviđa nove ambulante porodične medicine, dom zdravlja sa službom hitne pomoći za sjeverni dio grada.

– Planirano je da Univerzitetsko-klinički centar RS razvija kao moderna, savremena visokospecijalizovana naučno-istraživačka ustanova, a da Banjaluka dobije novi bolnički kompleks, odnosno gradsku bolnicu. I lokacija je već poznata. Bila bi smještena u blizini UKC, u Ulici Jovana Raškovića, na gradskom zemljištu poznatom kao takozvana „ekonomija“ – kaže za Srpskainfo Vuk Višekruna iz Odjeljenja za prostorno uređenje Grada Banjaluka.

Gradski prevoz

Urbanističkim planom konačno bi trebalo da bude osavremenjen gradski prevoz i promijenjen koncepta saobraćaja, sa fokusom na gradski prevoz. U perifernim dijelovima grada planirani su parkinzi gdje bi ljudi koji dolaze u grad na posao mogli da parkiraju, a onda javnim prevozom dođu do odredišta. Struka smatra da bi se na taj način rasteretio centar grada od automobila.

– Ne možemo reći da će se to desitit za dvije, tri ili pet godina, ali to je nešto što je planirano za 20 godina. Na primjer, da oni koji iz okolnih mjesta dolaze u Banjaluku parkiraju i onda gradskim saobraćajem brzo dolaze do centra. U tom slučaju potrebno je osaveremeniti i javni gradski saobraćaj – ističe Višekruna.

A saobraćaj je sigurno jedan od najvećih problema u Banjaluci, ako pitate vozače. Prethodne godine u najvećem gradu Srpske bilo je registrovano čak 78.996 vozila. Pet godina ranije, odnosno 2015, ulicama Banjaluke vozilo se 63.681 registrovano vozilo. Računica je prosta; za samo pet godina broj vozila uvećan je za 15.315 vozila ili za 24 odsto. Prije godine korone, odnosno 2019, na području Banjaluke bilo je registrovano 76.697 vozila.

– Vozila nekako treba „istjerati“ iz centra, ali se mora obezbijediti da grad funkcioniše. Jer neko mora doći na posao, neko do svog stana automobilom – nedavno je za Srpskainfo rekao Milija Radović, zamjenika direktora Agencije za bezbjednost saobraćaja RS.

Novi parkovi

Banjaluka je godinama unazad postala veliko gradiliše. Iznikle su velike i lijepe zgrade, poslovni objekti, često na štetu zelenih površina. Svjesni toga, stučnjaci su urbanističkim planom predvidjeli da Banjaluka do 2040. godine dobije 29 novih parkova, ukupne površine 115 hektara i 15 rekreatvnih kompleksa površine 127 hektara.

– Jedan od najvećih problema Banjaluke je nedostatak kolektora. To je preskupa investicija, ali to se mora uraditi. Onda bi se moglo ići u uređenja obala Vrbasa. Predviđena je izgradnje termoelektrane na prirodni gas čime bi se značajno smanjio broj individualnih ložišta, pa time i unaprijedio kvalitet vazduha – naglašava Višekruna.

I za tim koji je radio na izradi urbanistučkog plana, prioritet je da se spriječi nekontrolisano širenje građevinskog zemljišta na račun poljoprivrednog i šumskog.

– Ono što smo vidjeli u prethodnom periodu je narušavanje drvoreda, blokovskog zelenila, betonizacija i izgradnja koja nije uvijek kontrolisana. Planirano je uređenje obala Vrbsaa, uređenje sliva Sutrurlije, smanjivanje motornog saobraćaja, promjena koncepta saobraćaja sa akcenom na biciliste, pješake i kraće distance. Namjera je da koncentrišemo razvoj na uže, urbano području, a da poljoprivredne i šumske površine zaštitimo – rečeno je tokom predstavljanja Urbanističkom plana odbornicima Skupštine grada.

Prema onome što se moglo čuti, u Banjaluci su predviđeni objekti za socijalno stanovanje, postoji nova lokacija za Medicinsku školu, tri poencijalana lokacije za Građevinsku, obezbijeđene su i tri lokacije za izgradnju đačkih domova. Planiran je medicinski kampus na Parikovcu i hitna služba u Lazarevu. Na mjestu bivšeg zoo vrta planom je predviđena umjetnička kolonija, a u naselju Lazarevo novi stadion. U Lazarevu 4 planiran je robno-transportni centar, veletržnica u Kumsalama, IT park uz kasarnu Kozara, stočna i auto pijaca između deponije i Ramića, dok bi autobuska i železnička stanica ostale na postojećim lokacijama. U Banjaluci trenutno ima 32 kilometra biciklističkih staza, a do 2040. planirano je da ih bude oko 150.

USKLAĐENOST REGULACIONIH PLANOVA

Prema podacima tima koji je izrađivao Urbanistički plan Banjaluke, u gradu ima oko 250 regulacionih planova. Urbanistički plan je generalni dokument koji daje određene sadržaje. To znači da se budući regulacioni planovi, koji detaljnije razrađuju i obrađuju prostor, moraju držati urbanističkog plana.

Naprimjer, ako je po urbanističkom planu predviđeno da će negdje biti park, onda se ne može destiti da neko u narednih 20 godina donese regulacioni plan da tu budu zgrade, odnosno nemoguće je kasnije donositi regulacioni plan koji nije usklađen sa urbanističkim planom.

srpskainfo.com

Kliknite da ostavite komentar

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

*

code

Društvo

NAJAVLJEN PROTEST PREVOZNIKA: Parkiraće kamione zbog cijena goriva

Objavio

u

Prevoznici u Republici Srpskoj i Federaciji BiH parkiraće sutra svoje kamione i obustaviti rad zbog enormnog poskupljenja cijene goriva.

Prevoznici sutra obustavljaju rad zbog cijene goriva

Predsjednik Udruženja prevoznika RS Nikola Grbić u izjavi za BN TV kazao je da su prevoznici na ovo primorani jer od vlasti mjesecima doživljavaju ignorisanje kada su u pitanju osnovni uslovi za rad koji, kako navode, postaju sve teži.

BN

Nastavite čitati

Društvo

NENAD SE BORI SA OPAKOM BOLEŠĆU: Pokrenuta humanitarna akcija za dječaka iz Prijedora

Objavio

u

Dječaku Nenadu Aničiću (13) iz Prijedora potrebna je pomoć dobrih ljudi kako bi dobio bitku sa opakom bolešću.

Nenad ima tumor nervnog sistema i trenutno je na liječenju u Beogradu. Ljekari na VMA kao mogućnost preporučuju liječenje u Americi ili Njemačkoj.

Nažalost, novac je ono što Nenadu nedostaje kako bi nastavio liječenje. Njegovi roditelji su nezaposleni i pored njega imaju još tri kćerke.
Svi koji žele mogu pomoći Nenadu i njegovim roditeljima uplatom novca na žiro broj računa 5722660000980979 u Mikrofin banci na ime Daria Aničić.

Akciju prikupljanja novca pokrenuli su rodbina, prijatelji i nastavnici hrabrog mališana.

(Srpskainfo)

Nastavite čitati

Banjaluka

MJEŠTANI BANJALUČKIH SELA OČAJNI: Politika i prekmjerna potrošnja gase vodu

Objavio

u

Zbog problema s vodosnabdijevanjem u više banjalučkih naselja Štab za vanredne situacije, održao je danas sjednicu, i proglasio vanrednu situaciju za više mjesnih zajednica kako bi se mogle preduzeti neophodne mjere.

Prema riječima Draška Stanivukovića, gradonačelnika Banjaluke, vanredna situacija proglašena je u mjesnim zajednicama Donja Kola, Rekavice 1, Bronzani Majdan, Stratinska, Potkozarje, Verići, Ljubačevo i Donja Piskavica.

– Postoji i dio mjesnih zajednica u kojima još nismo odlučili da proglasimo vanrednu situaciju s obzirom na to da visinski dijelovi nemaju vodu a centralni imaju, ali ćemo o tome raspravljati na novoj sjednici Štaba koju smo zakazali za dva dana – rekao je gradonačelnik, koji je i komandant Štaba.

On je rekao da će neke od mjera obuhvatati redukciju vode u pojednim mjesnim zajednicama, ali i pojačane kontrole s obzirom da, kako kaže, dolazi do gubitaka vode na cjevovodima zbog neodgovornog ponašanja pojedinaca.

– Upućujemo kolektivni apel građanima za racionalizaciju potrošnje vode. Suša je dosta ranije nastupila i potrebno je da se svi solidarišemo. Ono što uspijemo preko dana da akumuliramo vode npr. u rezervoaru Tunjice, sve se u periodu od 19 do 22 časa potorši jer tada svi krenu da zalijevaju bašte, pune svoje zalihe i slično – rekao je on.

Marko Marić, predsjednik Mjesne zajednice Dragočaj, žali se da ovo prigradsko naselje nema vodu već više od sedam dana, zbog čega su danas održali sastanak s gradonačelnikom, vodstvom Vodovoda i nadležnim službama.

Kako je rekao, na sastanku je zatraženo da se smanji dopremanje vode u naselje Trn kako bi se rezervoar na Tunjicama mogao napuniti, ali tvrdi da nisu našli sluha u Kabinetu gradonačelnika.

– Mi smo očajni, oni nam kažu strpite se još dan, dva, tri. To bi bilo u redu da mi vode nemamo već danima, da ljudi imaju ogromne probleme, a ništa se ne rješava. Neko zavrće cijevi, neko ne radi svoj posao. Mi ćemo u znak protesta blokirati magistralni put Banjaluka – Prijedor jer drugačije očigledno ne možemo riješiti problem – kaže Marić.

On tvrdi da je problem u ovom naselju postojao do 2015. godine ali da je tada izgradnjom nove infrastrukture problem riješen i da sve do prije nekoliko dana nijedne godine nisu imali probleme.

– Znamo da je iz IPA 2020. odobreno sredstava za rješavanje problema s vodom, a tu će biti i Dragočaj. Sredstva stoje na računu, a ništa se ne radi. U Gradu kažu da će to početi krajem avgusta ili početkom septembra. Sve se svodi na politku i izbore, a mi vode nemamo – kaže on.

Stanivuković je rekao da je problem i u politici, i tvrdi da je, osim prekomjerne potrošnje za zalijevanje bašti, problem i u tome što se samovoljno zavrću cijevi.

– Imate tu i politike i to je jedan od ključnih razloga. Drugi problem je da ljudi se igraju vodovoda, pa zavrću ventile. Imamo slučajeve da su ljudi sikirom presjecali cijevi. Neobičan vandalizam, nisam primijetio da su se ovakve stvari dešavale prethodnih godina, možda zato što nije bilo izbora. Mi radimo sve što je ljudski i realno moguće – kaže Stanivuković.

Što se tiče osam miliona, rekao je da je Evropska banka za obnovu i razvoj dala grant od osam miliona za koji se Grad izborio.

– U toku je tender, javna nabavka. Ne znam za koji dio ljudi misle da treba raditi u Dragočaju. To je možda ovaj dio oko Gradine gdje 200 ili 300 domaćinstava nema vodu, ali radi se o domaćinstvima koja nikad nisu imala vodu – rekao je on.

Predrag Duduković, direktor Vodovoda, kaže da Vodovod čini sve što je u njihovoj moći da sva naselja imaju redovno snabdijevanje.

On kaže da su smanjili pritisak vode na cijevi ka Trnu, ali da to nema efekta u Dragočaju jer ljudi naveče zalijevaju bašte i troše ogromne količine vode i da se bazen na Tunjicama ne može napuniti.

– Vode ima dovoljno za grad, ali problem je jednostavno prevelika potrošnja – kaže Duduković.

Ističe da je i dio problema u tome što kada je rađena cijev za Dragočaj nije stavljem profil 700 milimetara, nego 400, što je smanjilo ukupni kapacitet, a situacija je prekomjernom potrošnjom i sušom dodatno otežana.

Dok nadležni prebacuju lopticu jedni na druge, mještani brojnih naselja su očajni jer na ogromnim vrućinama danima nemaju kapi vode. „Sedam dana nemamo vode, a kada dođe nakratko ne mogu se ni okupati zbog slabog pritiska“, kazala nam je jedna mještanka naselja Dragočaj.

(Nezavisne)

Nastavite čitati

Trending