Pratite nas

Društvo

Banjaluka ima neprocjenjivo blago, a samo malobrojni znaju za to: Njih dvoje su nam ga ostavili

Objavio

u

Uskoro će dvije decenije kako Galerija „Terzić“ predstavlja samo natpis na ploči okačenoj na zidu zgrade u centru Banjaluke, kod apoteke 1.maj.

Ova galerija bi odavno trebalo da predstavlja mjesto gdje je smještena zbirka umjetničkih djela, koje su Vojo i Draginja Terzić za života skupljali into samo- iz ljubavi prema umjetnosti.

Grad naslijedio

Ovu vrijednu zbirku Grad je naslijedio nakon smrti Draginje, 2003. godine, baš kao i stan, u kojem je ovaj bračni par živio u Banjaluci, a koji još uvijek nije adaptiran u galeriju. I danas, 18 godina prazan čeka neko bolje vrijeme, da se pojavi neko, ko će da omogući da služi svrsi kojoj je nekada davno i služio. Bio je to njihov stan, a galerija je pripadala svima, koji su je željeli posjetiti.

Trebalo je biti riješeno

Viši kustos u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske Žana Vukičević, kaže da je nesporno da je do sada već trebalo da bude riješeno pitanje pokazivanja zbirke javnosti u stanu bračnog para Terzić.

Može to biti i neki drugi prostor, kaže ona i dodaje da treba imati na umu da je prevashodni prioritet njena zaštita, te da je bolje je ne izlagati nego to činiti u neadekvatnim uslovima.

„Nadamo se da će u skorijoj budućnosti biti omogućeni svi profesionalni muzeološki uslovi za izlaganje Zbirke ‘Terzić’, a do tada je na sigurnom u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske“, rekla je Vukičevićeva.

Treba adaptirati stan

Ona je napomenula da prostor, u kojem će zbirka biti izlagana, mora da zadovoljava sve muzeološke standarde izlaganja i čuvanja umjetnina, što podrazumijeva znatna ulaganja u adaptaciju stana.

Zbirka obuhvata mnogo tehnika

„Zbirka je raznovrsna i obuhvata djela različitih umjetničkih tehnika – ulje, akvarel, tempera, gvaš, pastel, skulptura, grafika i crtež, koja su nastajala u najvećoj mjeri tokom prve polovine i sredinom XX vijeka“, rekla je Vukičevićeva.

Roman Petrović, Igračke, 1932.

Šumanović, Hakman, Konjović…

U zbirci su zastupljeni primjeri stvaralaštva autora značajnih za modernu istoriju umjetnosti nekadašnjih jugoslovenskih prostora, kao što je Sava Šumanović, Kosta Hakman, Milan Konjović, Petar Dobrović, Vlaho Bukovac, Stojan Aralica, Mersad Beber, Mladen Soldo, Đuro Pulitika, Marko Murat i mnogi drugi.

Milan Konjović, Dubrovnik, 1948.

„O vrijednosti zbirke možemo govoriti sa više aspekata: umjetničkog, tržišnog, kulturološkog, sociološkog, čak i emocionalnog,a nesumnjivo je da Zbirka Terzić ima veliki značaj za lokalnu zajednicu kao kulturno nasljeđe Grada. Ali i u širem smislu, budući da je 2003. godine proglašena nacionalnim spomenikom BiH“, rekla je Vukičevićeva.

Đuro Pulitika, Plavi akt, 1977.

Ona smatra i da je prema načinu nastanka zbirka bila specifična i u širim okvirima nekadašnje države, a taj značaj posebno dolazi do izražaja, ako znamo da je kolekcionarstvo umjetnina u današnje vrijeme izuzetno rijetko ili skoro da uopšte ne postoji.

Čak 227 umjetničkih djela

Zbirku Terzić čini 227 umjetničkih djela, a dio se nalazi izložen i u Muzeju Republike Srpske.

Galerija bila otvorena za posjete

Galerija je imala radno vrijeme određenim danima, a ukoliko bi neka zvanična delegacija ili likovni stručnjaci došli u grad, Draginja je uvijek bila spremna da ih primi i otvori, i to ne samo zbirku, nego i privatni dio, gdje je takođe bilo dosta slika i drugih vrijednosti.

Terzići znali vrijednost

Bračni par Terzić bio je svjestan vrijednosti zbirke pa je 1977. godine potpisao sa gradom ugovor o doživotnom izdržavanju, koji je podrazumijevao da poslije smrti Banjaluci ostane trećina zbirke i galerijski prostor na trajno korištenje i javno izlaganje.

Imenovana komisija

Nova gradska administracija obnovila je pitanje prostora galerije Terzić koji nije u funkciji, te pitanje umjetničkih djela koja se nalaze u Muzeju Savremene umjetnosti i Muzeju Republike Srpske, te je krajem juna ove godine imenovana Komisija za vanredni popis umjetnina iz umjetničke zbirke Draginje i Voje Terzić.

„Ključni zadatak bio je da se izvrši naturalni popis umjetničkih djela, likovnih eksponata iz kolekcije, predmeta primjenjene umjetnosti i kućnog posuđa iz stana Draginje Terzić zaprimljenog i pohranjenog u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske i Muzeju Republike Srpske“, rekli su u banjalučkoj upravi.

Komisija je sačinila prijedlog daljeg postupanja sa umjetninama, a svi umjetnički predmeti su popisani, fotografisani i stručno obrađeni.

„Jedan od zaključaka Komisije je da se razmotri mogućnost uspostavljanja stalne izložbene postavke umjetničkih djela, namještaja i predmeta primjenjene umjetnosti i kućnog posuđa iz zbirke Vojislava i Draginje Terzić“, rekli su u banjalučkoj upravi.

Stan postao prostor Grada

Višegodišnji proces uređenja imovinsko- pravnih odnosa je završen, čime je ovaj prostor definitivno u nadležnosti Grada.

U skladu sa zakonom, potrebno je izvršiti promjenu namjene iz stambenih jedinica u poslovni prostor izložbenog tipa za šta je potrebno sačiniti projekat promjene namjene tog prostora.

Budžet

„Za ove korake neophodno je planirati određena sredstva u budžetu Grada za 2022. godinu“, naveli su iz banjalučke uprave.

Ko su Draginja i Vojo Terzić?

Draginja i Vojo Terzić su rođeni u Sarajevu, ona u porodica privrednika, a on u zanatlijskoj. Kolekcionarstvo je Terzićima otvaralo mnoga vrata i omogućilo prijateljstva koja su godinama njegovali. Iako nijedno od njih nije bilo umjetnik, tokom života prikupili su mnogobrojna umjetnička djela, koja su čuvali u svom stanu.

Sve počelo sa Strajnićem

Interesovanje za umjetnost pokazali su nakon poznanstva sa Kostom Strajnićem, istoričarom umjetnosti, kojeg su upoznali u Dubrovniku.

Stojan Aralica, portret Koste Strajnića, 1935.

To poznanstvo bilo je presudno za odluku da počnu da sakupljaju djela jugoslovenskih slikara, te su tokom narednih decenija prikupili nekoliko hiljada umjetničkih predmeta.

Društvo

BIH REKORDER U REGIONU PO INFLACIJI Izgubljena kontrola nad divljanjem cijena

Objavio

u

Inflacija u Bosni i Hercegovini ubjedljivo je najviša u odnosu na zemlje regiona, što i ne čudi, jer, kako tvrde ekonomisti, vlasti u Bosni i Hercegovini jedine su koje nisu adekvatno reagovale na divljanje cijena, prije svega energenata, ali i osnovnih životnih namirnica.

U Bosni i Hercegovini inflacija u maju iznosila je 14,4 odsto, u Srbiji 10,4, dok je u Hrvatskoj majska inflacija bila 10,8 odsto. Stopa inflacije u Crnoj Gori u maju ove godine u odnosu na maj prošle izonosila je 11,7 odsto, dok je u Sloveniji inflacija u maju bila 8,1 odsto, s tim da je u junu porasla za još 2,3 odsto.

Ovaj rast inflacije u Sloveniji za ekonomiste je znak da će junska inflacija u BiH biti daleko veća od sadašnjih 14,4 odsto.

– Mi imamo najdirektnije prenošenje inflacije. Jedino kod nas vlasti nisu preduzele mjere u pravcu smanjivanja cijena goriva i energenata niti su ograničavale rast cijena. Neki su pokušali bar malo ublažili, a mi nismo ni pokušali i to je ta neka razlika – rekao je za „Nezavisne novine“ ekonomista Marko Đogo.

Kada je riječ o inflaciji u Bosni i Hercegovini, jedan od najvećih uzroka je svakako cijena hrane, koja raste daleko brže nego u zemljama Evropske unije.

Primjera radi, zaključno s aprilom, cijena hrane u BiH za godinu dana porasla je za malo više od 20 odsto, dok je taj rast u Evropskoj uniji iznosio malo manje od devet odsto. Istovremeno, značajan uticaj na inflaciju u Bosni i Hercegovini imale su i cijene energenata, prije svega nafte, a u ovom trenutku Bosna i Hercegovina jedina je zemlja u regionu koja u tom smjeru nije intervenisala.

– Mnoge zemlje su pokušale da intervenišu na hranu, doduše nije Crna Gora, ali Srbija i Hrvatska su sigurno. U Sloveniji je, recimo, cijena nafte niža nego u Republici Srpskoj, što je dosta čudno, i značajno niža nego u susjednoj Austriji, što znači da su oni reagovali i što pokazuje da se mikropolitikama može napraviti nešto za sebe i građane – naglasio je Đogo.

Inače, kada je riječ o evrozoni, majska inflacija iznosila je 8,1 odsto i ono što zabrinjava jeste da i dalje raste, s obzirom na to da je u junu iznosila 8,6 odsto. Navjeća stopa inflacije zabilježena je u Estoniji – čak 22 odsto, a slijede je Litvanija sa 20,5 i Letonija sa 19 odsto. Najmanja inflacija zabilježena je na Malti i to 6,1 odsto, Francuskoj 6,5, Finskoj 8,1 itd.

Prognoze evropskih ekonomista kada je riječ o inflaciji nisu optimistične, a s ozbirom na to da Bosna i Hercegovina uvozi inflaciju, gotovo je sigurno da će se negativni trendovi nastaviti i u budućnosti.

Bruno le Maire, francuski ministar finansija, nedavno je rekao da je Evropa usred vrhunca inflacije, koja će trajati najmanje do kraja godine, ali da se očekuju visoki nivoi do kraja 2023, kada će čak i nakon 2023. godine inflacija biti strukturalno viša od onoga što doživljavamo posljednjih nekoliko decenija.

Stručnjaci u BiH, prije svih Centralna banka Bosne i Hercegovine, već jednom su revidirali svoje procjene u vezi s inflacijom i prognozirali su rast u prvom polugodišnu od 9,2 odsto, što će sasvim sigurno biti premašeno s obzirom na to da je inflacija u januaru bila 7,4 odsto, u februaru 8,7, martu 11, aprilu 14,1 i maju 14,4 odsto.

„Usporavanje inflacije očekujemo u drugom polugodištu, prvenstveno zbog baznog efekta iz 2021. godine i pretpostavke odsustva daljeg intenzivnog rasta cijena hrane i energenata“, naveli su krajem marta iz Centralne banke BiH.

Visina inflacija

  • Bosna i Hercegovina 14,4%
  • Srbija 10,4%
  • Hrvatska 10,8%
  • Crna Gora 11,7%
  • Slovenija 8,

Nastavite čitati

Društvo

CIJENA PŠENICE I DALJE UPITNA U SEMBERIJI: Proizvođači očekuju cifru između 65 i 70 feninga

Objavio

u

Većina semberskih poljoprivrednika očekuje otkupnu cijenu ovogodišnje pšenice između 65 i 70 feninga po kilogramu i s tim će zahtjevom sutra na dogovor u Privrednu komoru u Banjaluci, najavio je predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije Boško Radić.

Nakon trećeg sastanka proizvođača žita i predstavnika mlinara u Bijeljini, Radić je rekao novinarima da su velike razlike u njihovim stavovima, neki poljoprivrednici insistiraju na cijeni od 82 feninga i smatraju da je za sve ispod toga rješenje u protestima, dok su drugi spremni na pokušaj dogovora i postizanja kompromisa o cijeni koja bi zadovoljila mlinare, pekare i poljopriredne proizvođače u Republici Srpskoj.

Radić kaže i da su neki semberski mlinari spremni da ispoštuju proizvođače i ponude cijenu od 65 feninga, a većina poljoprivrednika smatra da otkupna cijena pšenice treba da bude od 65 do 70 feninga po kilogramu.

Poljoprivrednik Lazo Urošević rekao je novinarima da je 20 vagona pšenice predao semberskom „Žitoprometu“, njenu cijenu još ne zna, a kaže da je obećano da će biti kao i u Srbiji, plus tri feninga na osnovu transportnih troškova.

Prema njegovim riječima, realna cijena u Republici Srskoj bila bi najmanje 70 maraka za sto kilograma i s tim bi seljak imao jako malu zaradu.

Predsjednik Regionalnog udruženja sela Semberije i Majevice Savo Bakajlić istakao je da je za poljoprivrednike ovo najteža i najskuplja godina proizvodnje.

(SRNA)

Nastavite čitati

Društvo

VEČERAS Otvaranje ljetnjeg programa “Da nam živi grad”

Objavio

u

U Banjaluci od danas počinje bogat program za ljeto pod sloganom „Da nam živi grad“ u organizaciji Grada Banjaluka.

Grad Banjaluka pripremila je za sve svoje sugrađane bogat program za ljeto. Očekuje se pregršt kulturnih, sportskih i turističkih manifestacija u gradu na Vrbasu – istakli su iz Grada Banjaluka.

Tokom ove manifestacije građani i građanke Banjaluke moći će uživati u koncertima, radionicama i turnirima.

– Bitno je napomenuti i tradicionalnu manifestaciju „Ljeto na Vrbasu“. Veliko porodično druženje koje ćemo ove godine imati na jezeru Manjača – rekli su iz Grada Banjaluka.

Besplatni časovi joge, fitnesa i plesa od sertifikovanih trenera održavaće se ponedjeljkom, srijedom i petkom u parku Mladen Stojanović.

(Srpskainfo)

Nastavite čitati

Trending