Pratite nas

Biznis

Bošnjački ministri niz vodu pustili 100 miliona KM

Objavio

u

Na bazi proračuna carine i takse na uvoz mesa BiH bi prihodovala blizu 100 miliona KM na godišnjem nivou, a povećao bi se znatno i broj radnih mjesta, saopštili su predstavnici poljoprivrednih udruženja iz BiH.https://81dc5920fc69e75defdad411b56b042c.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-37/html/container.html

Savjet ministara BiH, podsjetimo, nije podržao uvođenje taksa na uvoz svježeg i rashlađenog junećeg i svinjskog mesa, odnosno protiv su bili ministri odbrane, bezbjednosti i inostranih poslova Sifet Podžić, Selmo Cikotić i Bisera Turković.

Turkovićeva je izjavila da nije podržala prijedlog odluke o zaštitnim mjerama jer nije prošao propisanu proceduru koja prethodi razmatranju materijala.

Oštro su na to, u zajedničkom otvorenom pismu, reagovali Udruženje poljoprivrednih proizvođača BiH, Savez udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, Udruženje poljoprivrednika FBiH, Udruženje uzgajivača svinja RS, Seljački savez FBiH i Udruženje poljoprivrednih proizvođača sela Semberije i Majevice.

“Očito se radi ili o elementarnom nepoznavanju stanja u domaćoj privredi, pa samim tim i poljoprivredi, ili o nekim političkim obračunima u institucijama BiH”, naveli su poljoprivrednici.

Ocjenjuju da je poljoprivreda u BiH dovedena na ivicu opstanka, te podsjećaju da se više od deceniju bore da uvedu red u spoljnotrgovinsko poslovanje BiH kada je riječ o uvozu poljoprivrednih proizvoda.

Ističu poljoprivrednici da su po Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SPP) sa Evropskom unijom dozvoljene zaštitne mjere uvođenja prelevmana i carina gdje se samo kao razlog ne navodi povećan uvoz, već uslovi pod kojima se uvozi taj proizvod, to jeste niska cijena bez ikakvih carinskih dadžbina.

“Imajući u vidu trenutnu situaciju, ali i probleme iz prethodnih godina, zaštitnu mjeru je trebalo uvesti najmanje prije dvije godine. Nepodržavanje Odluke o uvođenju zaštitne mjere navodi na zaključak da se ovdje  radi o klasičnom nečinjenju u skladu sa Zakonom o spoljnotrgovinskoj politici i SSP-u koja nama prouzrokuje štetu za koju ćemo mi potražiti pravdu kod nadležnog suda, a protiv lica koja su prouzrokovala ovu štetu podnijeti krivične prijave”, upozoravaju oni.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kaže da će krivične prijave biti dogovorene s njihovim pravnim timom.

“Naš pravni tim će pomno proučiti ko je najodgovorniji. A odgovorni su oni koji nisu učinili ništa da se zaštiti domaća proizvodnja”, rekao je Marinković za “Nezavisne”.

Kako u svom pismu dodaju poljoprivrednici, usvajanjem odluke o taksama BiH bi ostvarila znatne benefite.

Uz blizu 100 miliona KM, koliko bi, procjenjuju, godišnje prihodovala BiH, došlo bi i do znatnog porasta pokrivenosti uvoza izvozom. Zapažaju da možda najznačajniji efekat, a u uslovima pandemije se pokazalo jeste obezbjeđenje prehrambene sigurnosti vlastitog stanovništva i nezavisnost od tuđe milosti.

“Opravdanost usvajanja odluke je više nego očigledna kada se prođe kroz naša sela i farme, pa se uđe u megamarkete. Iskreno se nadamo da na sljedećem glasanju u Savjetu ministara BiH, kada je riječ o uvođenju mjera zaštite domaće proizvodnje, neće biti dileme među ministrima. Neka ovo pitanje, pored pitanja njihovih plata, bude još jedno o kojem će odluka biti jednoglasna”, poručili su poljoprivrednici.

Podsjetimo, Turkovićeva je to što je odlučila da ne glasa za ovu odluku opravdavala riječima da se, između ostalog, u dokumentu ne navodi nijedan podatak iz kojeg bi bilo moguće utvrditi stanje na tržištu BiH, niti poremećaj. Odgovorio joj je Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, rekavši da nesuvislo obrazloženje Turkovićeve vrvi od netačnih navoda i paušalih procjena.

“Njen glas protiv zaštite interesa domaćih poljoprivrednika očigledan je manifest podaničkog odnosa prema EU, ali nažalost i dokaz da se stavlja u funkciju zaštite stranih lobija i interesa kompanija iz EU”, rekao je Košarac.

(Nezavisne)

Nastavite čitati
Kliknite da ostavite komentar

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Biznis

Dodikovi dobili državnu pomoć za nabavku još jednog traktora

Objavio

u

Porodica Dodik bila je u prvim redovima kada se prošle godine dijelio novac za podsticaje u poljoprivredi. Nakon što su njihova preduzeća „Agro voće“ iz Laktaša  i „Fruit Eco“ iz Gradiške dobile oko 90.000 maraka, između ostalog i za nabavku traktora, te preko 14 tona regresiranog goriva, pomoć je dobilo i „Global Liberty“, treće preduzeće koje je u njihovom vlasništvu, saznaje portal CAPITAL.

Riječ je firmi koju su prije šest godina osnovali Igor i Gorica Dodik, a kojoj je osnovna djelatnosti trgovina na veliko drvom, građevinskim materijalom i sanitarnom opremom.

Njima je nedavno Agencija za agrarna plaćanja koja posluje u sklopu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske isplatila 21.004 KM kao podsticaj za nabavku traktora i priključaka.

Takođe, kako se to može vidjeti odobreno im je i 1.311 litara regresiranog dizela, koji je za 0,60 KM jeftiniji od goriva koje se vozačima prodaje na pumpama.

Poslovni regisistri pokazuju kako „Global Liberty“ od osnivanja do 2019. godine nije imao značajnu poslovnu aktivnost. Prihodi su im 2019. godine bili tek 3.100 maraka a dobit skromnih 228 KM. Godinu ranije, nisu imali ni marku pazara i preduzeće je prijavilo gubitak od 2.013 KM.

Direktor preduzeća je Goričin suprug Pavle Ćorović, nekada portparol košarkaškog kluba Igokea iz Aleksandrovca, a potom i  radnik istoimenog radija, a danas suvlasnik nekoliko firmi.

Podsjećamo, kako smo ranije pisali, „Fruit Eco“ iz Gradiške je u vlasništvu Igora Dodika i Mirka Dobrića, dok je vlasnik „Agro voća“ Goran Dodik, Miloradov brat.

I jedno i drugo preduzeće se bavi uzgojem voća, a u prošloj godini su imali veliku pomoć resornog minstarstva.

„Agrovoće“ je dobilo 21.004 KM podsticaja za nabavku traktora te 7.400 litara regresiranog goriva, kao i 21.060 KM za investicije u preradu poljoprivrednih proizvoda.

Nešto manje goriva, tačnije 6.900 litara je dobio Igor za svoj „Fruit eco“.

Međutim, on je dobio 50.000 maraka za podizanje protivgradnih mreža u voćnjaku i jedan je od dva proizvođača koji su dobili maksimalan iznos. Sve ostale država je znatno manje sufinansirala.

(Capital)

Nastavite čitati

Biznis

“SINOĆ JE NAPISANO RJEŠENJE” Dodik potvrdio da će mu Milan Tegeltija biti savjetnik

Objavio

u

Milan Tegeltija, bivši predsjednik VSTS-a i Osnovnog suda u Banjaluci biće pravni savjetnik Milorada Dodika, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, nezvanično saznaju “Nezavisne”. https://1318dcb95974f2facce492b76981e39b.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-37/html/container.html

Sam Tegeltija nije želio ni potvrditi ni demantovati ovu inforamciju, međutim na svom Twitter nalogu juče je napisao “Nakon 20 godina provedenih u pravosuđu, tužilačkim i sudijskim funkcijama sutra podnosim ostavku i na mjesto sudije i zlazim iz pravosuđa. O mom narednom anganžmanu bićete brzo  informisani”.

Nastavite čitati

Biznis

BiH ima mlijeka za izvoz u Kinu

Objavio

u

Kinesko tržište uskoro bi trebalo da bude otvoreno za mlijeko i mliječne proizvode iz BiH, a proizvođači pozdravljaju ovaj korak smatrajući da imaju šta da ponude kineskim kupcima te da ih jedino brine prevoz ovog osjetljivog proizvoda.

Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mljekara RS, u razgovoru za “Nezavisne” rekao je da je teško govoriti o podmirivanju kineskog tržišta, jer je ipak riječ o velikoj zemlji, ali da bh. proizvođači ipak imaju značajne količine mlijeka i mliječnih proizvoda da bi to mogli izvoziti u Kinu.

“Nas zanima kako je zamišljen transport mlijeka, jer ako se prevozi brodom, isteći će mu rok trajanja, a transport avionom je skup”, rekao je Usorac.

Dodao je da je pozitivna strana to što ova dalekoistočna zemlja ima veliko tržište koje može da primi velike količine robe.

Nenad Vukoje, direktor kompanije “Pađeni”, za “Nezavisne” je kazao da je svako otvaranje novog tržišta dobro, jer će se sigurno proizvođači priključiti izvozu.

“Kada je riječ o kapacitetima proizvodnje mlijeka, sigurno mogu biti veći nego što sada proizvođači proizvode. Izuzetno povoljan trend je proširenje malih farmi, proizvođača koji su se prilagodili novim uslovima rada, oni puno više rade, više zarađuju, kvalitetnije rade, od čega dobijamo kvalitetniju sirovinu koju dalje možemo koristiti za izradu novih proizvoda”, objasnio je Vukoje.

Naveo je da će otvaranje tržišta u Kini pozitivno uticati i na proizvođače mliječnih sirovina, ali i kompanije koje prerađuju ove sirovine.

Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, rekao je prethodno da su se aktivnosti u vezi s otvaranjem kineskog tržišta za mlijeko i mliječne proizvode iz BiH, nakon višegodišnjeg zastoja, u proteklom periodu intenzivirale te da zbog toga uskoro očekuju otvaranje ovog dalekog tržišta.

“Kineska strana dostavila je dodatna pitanja na upitnik za odobravanje izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda, koji joj je Kancelarija za veterinarstvo BiH uputila prije nekoliko godina. Nadležne institucije trenutno aktivno rade na finalizaciji odgovora kako bi se stekli uslovi za izvoz u Kinu”, istakao je Košarac.

Dodao je da bi nakon što BiH dostavi odgovore na dodatna pitanja iz upitnika, inspekcijske službe iz Kine trebalo bi da dođu u BiH i izvrše kontrole domaćih kapaciteta za proizvodnju i preradu mlijeka.

“Informisan sam da čak postoji mogućnost da izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u Kinu bude odobren i bez izvršene kontrole nadležnih kineskih inspektora, s obzirom na to da naše kompanije već izvoze u EU, odnosno ispunjavaju standarde i svojim kvalitetom zadovoljavaju ovo zahtjevno tržište”, kazao je Košarac.

Istakao je da su pohvalni napori ambasadora Kine u BiH Đi Pinga na ubrzavanju aktivnosti koje će rezultirati otvaranjem kineskog tržišta za mlijeko i mliječne proizvode iz BiH.

“Jačanje saradnje i veći obim spoljnotrgovinske razmjene u fokusu su mojih razgovora sa ambasadorom Đi Pingom. Ohrabren sam njegovim angažmanom, ne samo kada je u pitanju izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda, nego i mesa i vina na kinesko tržište”, rekao je Košarac.

Prema njegovim riječima, otvaranje privredno potentnog kineskog tržišta značajna je prilika i dodatni podsticaj za razvoj domaćih poljoprivrednih kapaciteta.

“Tržište Kine ima svoje specifičnosti, ali naši proizvođači i prerađivači mlijeka imaju kapacitete i iskustva da svoje proizvode, osim evropskim, ponude i kineskim potrošačima”, naveo je Košarac, dodajući da resorno ministarstvo i nastavlja aktivnosti na otvaranju novih tržišta za plasman domaćih proizvoda, cijeneći da je to jedna od mjera zaštite domaće proizvodnje.

Inače, BiH s ovim azijskim divom u spoljnotrgovinskoj razmjeni ima veoma loš ukupni skor, a izvoz se uglavnom bazira na proizvodima od drveta i vinu. Put ove daleke zemlje iz BiH su u proteklom periodu odlazili i proizvodi poput sirćeta, soli i kamena.

(Nezavisne)

Nastavite čitati

Trending