Društvo
BIZNIS IZA REŠETAKA Osuđenici u zatvoru izrađuju od školskog namještaja do traktorskih prikolica
U srpskim zatvorima izrađuju i opremu za dječje parkove, školski namještaj, traktorske prikolice, a obučavaju se i za keramičara, fasadera, zidara, kuvara, pekara, elektroinstalatera, vodoinstalatera, tapetara, krojača.
Kupili ste ovih dana jagode u prodavnici, a onda ste pogledali deklaraciju na kutiji i iznenadilo vas je to što piše da su ih uzgojili osuđenici u zatvoru Smederevo. Ne bi trebalo, jer po zatvorskim ustanovama u Srbiji oni mnogo toga proizvode što se koristi svakodnevno, a da toga nismo ni svjesni.
Resocijalizacija zatvorenika kroz rad – tako bi u najkraćem mogao da se opiše proces u kojem osuđenici tokom izdržavanja zatvorske kazne pronalaze novi smisao života, preispituju svoje mogućnosti i trude se da se pripreme da se po izlasku na slobodu u potpunosti uklope u društvo, ostavljajući iza sebe sve ono loše što ih je dovelo iza rešetaka.
U krojačkoj radionici osuđenici šiju školske rančeve, putne torbe, futrole za lovačke puške i ribolovački pribor (štapove), transportne vreće, ženske sportske torbe.
Takođe se u ovom zavodu izrađuju koverte, kao i ukrasne kutije za nakit.
Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) navode da su njihovi proizvodi, svojom cijenom i kvalitetom, pridobili veliki broj kupaca. Zavod se često nalazi u situaciji da ne može da podmiri potražnju klijenata.
Azil u Sremskoj Mitrovici
Uzgajivači i dreseri pasa
UIKS je pokrenuo projekat resocijalizacije osuđenih osoba kroz obuku pasa lutalica u zavodu u Sremskoj Mitrovici od 2018. Ponosno ističu da je ovo prvi projekat u kome, u sklopu obuke pasa, postoji takođe i azil za pse, i po tome je zatvor u Mitrovici jedinstven u Evropi. Za godinu i po dana obuku je prošlo oko 80 osuđenika, koji dobijaju sertifikate za rad u uzgajivačnicima pasa, kao dreseri pasa, i u zoo-vrtovima.
– Radno je angažovano više od 50 odsto osuđenih osoba. Rad je isključivo na dobrovoljnoj osnovi i osuđenici za to dobijaju naknadu (platu) u skladu sa Zakonom o izvršenju krivičnih sankcija. U nekim situacijama je novac koji zarade i jedini izvor prihoda za njihove porodice. Nisu rijetki slučajevi da nam se bivši osuđenici jave i pohvale da su počeli da rade upravo poslove koje su naučili tokom izdržavanja kazne, a to su najčešće varioci, fasaderi, pekari, ili se bave uzgojem povrća u plastenicima i u taj posao uključuju i druge članove svoje porodice – navode iz UIKS za Kurir.
Ekonomija OZ Smederevo
Zatvorske jagode u supermarketima
Na skoro dva hektara ekonomije OZ Smederevo osuđenici gaje jabuke i šljive, dok se na iznajmljenoj površini od 0,8 hektara nalaze zasadi jagoda na foliji.
Jabuke i jagode se čuvaju u novoizgrađenoj hladnjači, kapaciteta 100 tona robe, a tu su i dvije komore za povrće, kapaciteta od po osam tona. Višak voća sa ovih plantaža plasira se na domaće i rusko tržište preko registrovanih veleprodajnih kuća u Srbiji.
Takođe, proizvode se i krompir, paradajz, šargarepa, luk… Organizovana je i stočarska proizvodnja do 100 svinja, oko 15 krmača i oko 80 grla ovaca. Tovilišta i prasilišta su kompletno renovinara. Gaji se i oko 1.000 tovnih pilića.
– Meso sa ove ekonomije u potpunosti zadovoljava potrebu za ishranom osuđenih i pritvorenih lica u ovom zavodu, dok se i sa povrćem u najvećoj mjeri zadovoljava ishrana ovih lica, a manji deo se kupuje – ističu iz UIKS.
Dodaju da se u zavodima osuđenici obučavaju za varioca, bravara, stolara, za rad u sito-štampi, koja je, prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, na listi deficitarnih zanimanja, keramičara, fasadera, zidara, kuvara, pekara, elektroinstalatera, vodoinstalatera, tapetara, krojača, hidroizolatera, štampara na tekstilu, limara, armirača, zatim imaju obuku za rad na CNC mašinama, za rad u plastenicima, na glodačkim i metalostrugarskim mašinama. Ističu, međutim, da se tokom boravka u zatvorima osuđenici mogu obučiti i za programera.
KPZ Sremska Mitrovica
– Dobro opremljena štamparija upošljava do 50 osuđenih osoba, koji prave sve vrste obrazaca, blokovsku robu, fascikle, kese i ostalu papirnu konfekciju koju koriste i sudovi u Srbiji, Ministarstvo pravde i drugi državni organi.
– Izlivaju betonske ploče debljine šest centimetara za izradu pešačkih zona.
– U drvnom pogonu proizvode standardne košnice, piknik garniture, režiserske stolice…
– Na oko 700 hektara obradive zemlje gaje pšenicu, kukuruz, soju, lucerku, suncokret, ovas, povrće i voće.
– Zatvorenici prije samog rada prolaze obuku i stiču neophodno iskustvo, nakon čega dobijaju verifikovan sertifikat i bolji tretman u periodu izdržavanja kazne – navode iz UIKS i izdvajaju neke od djelatnosti po kojima su poznati zatvori u Srbiji.
KPZ za maloletnike Valjevo
– U pogonu za proizvodnju ALU i PVC stolarije prave prozore i vrata za potrebe drugih zavoda u sistemu izvršenja krivičnih sankcija. KPZ za žene u Požarevcu
– U krojačkoj radionici šiju posteljinu, peškire, radna odjela, donji veš, stolnjake, zavjese, sobne papuče, tekstilne igračke i slično.
– Radi se i uslužno šivenje, prema zahtjevima kupaca.
Tako u zatvoru u Sremskoj Mitrovici osuđenici proizvode drljače i voćarske prikolice, uključujući i čuvenu prikolicu “dubrava” od četiri, pet, osam i 10 tona. Pogon za krojenje i šivenje je posebno dobio na značaju kada je izbila pandemija koronavirusa, pa su tamo dnevno šili čak 4.000 zaštitnih maski za lice za druga osuđena lica i zaposlene u svim kazneno-popravnim ustanovama u Srbiji. U pogonu se šiju i posteljine, asortiman za hotele, zaštitna radna odela, uniforme za zaposlene u zdravstvu.
Ekonomija OZ Smederevo: Zatvorske jagode u supermarketima
Na skoro dva hektara ekonomije OZ Smederevo osuđenici gaje jabuke i šljive, dok se na iznajmljenoj površini od 0,8 hektara nalaze zasadi jagoda na foliji. Jabuke i jagode se čuvaju u novoizgrađenoj hladnjači, kapaciteta 100 tona robe, a tu su i dve komore za povrće, kapaciteta od po osam tona.
Višak voća sa ovih plantaža plasira se na domaće i rusko tržište preko registrovanih veleprodajnih kuća u Srbiji. Takođe, proizvode se i krompir, paradajz, šargarepa, luk…
Organizovana je i stočarska proizvodnja do 100 svinja, oko 15 krmača i oko 80 grla ovaca. Tovilišta i prasilišta su kompletno renovinara. Gaji se i oko 1.000 tovnih pilića.
– Meso sa ove ekonomije u potpunosti zadovoljava potrebu za ishranom osuđenih i pritvorenih lica u ovom zavodu, dok se i sa povrćem u najvećoj meri zadovoljava ishrana ovih lica, a manji deo se kupuje – ističu iz UIKS.
Dok se u KPZ Požarevac – Zabela uveliko proizvodi školski namještaj, poput klupa, katedri, kompjuterskih stolova, stolica, klupa vezanih sjedišta, osuđenici u Nišu dali su ogroman doprinos tokom pandemije jer su odmah u martu 2020. počeli da šiju makse za lice, skafandere, kape…
KPZ Požarevac – Zabela
– U metalskom odsjeku prave krevete, kasete, dvokrilne ormane, arhivske police, nastrešnice, rešetke, kapije i ostali proizvodi od bravarije po potrebi.
– Proizvodi se i parkovski mobilijar – stubići, lanci, korpe za otpatke i parkovske klupe, kao i oprema za dječja igrališta, odnosno klackalice, ljuljaške, penjalice. KPZ Niš
– U metalsko-drvnom pogonu prave krevete, ormane, stolice, fotelje, police, stolice za hranjenje beba, drvene ograde, police za vrtiće, gravirane čuture, drvene gajbice, košnice, baštenske garniture od ratana, ležaljke od drveta, ukrasne kutije, merdevine, klupe za park, kante za smeće, fenjere, korpe za hleb, bolničke krevete, pijačne tezge sa tendom, stolice za osuđeničke sobe, bolničke kasete.
– U tekstilnom pogonu šiju se ženski mantili, medicinske uniforme, uniforme za sudsku stražu…
Okružni zatvor u Smederevu proizvodi rakiju od šljive, kajsije, jagode. U procesu pravljenja rakije osuđenici su angažovani isključivo na pomoćnim poslovima, poput branja jabuka, njihovog pranja i čišćenja, kao i drugih poslova.
Legenda o “smederevcu” Da li su ga osuđenici pravili
Jedan od najboljih šporeta na čvrsti ogrev, iliti narodski na drva, koji je ikada proizveden na prostoru bivše Jugoslavije jeste čuveni “smederevac”.
A kad je nešto dobro, onda o njemu počnu da se ispredaju razne priče, pa tako i da su ga zapravo pravili osuđenici u Okružnom zatvoru u Smederevu, a da je samo bio utisnut žig fabrike “Milan Blagojević”. Iz UIKS ističu da osuđenici nikada nisu radili u proizvodnji legendarnog šporeta.
Iz UIKS kažu da su ostvarili ogromne uštede u budžetu Srbije: Svi novi paviljoni koji se zidaju u cilju poboljšanja uslova za smještaj osuđenih osoba opremaju se namještajem, dušecima i posteljinom koju prave osuđenici u zavodima u Sremskoj Mitrovici, Požarevcu, Nišu, Valjevu i koji su prethodno prošli obuku za ove poslove.
Društvo
MANJE PUTNIKA na Aerodromu Banjaluka u februru nego lani
Aerodrom Banjaluka imao je u februaru 18.516 putnika (u istom mjesecu prošle godine ih je bilo 28.244).
Ovo je ipak veliki rast u odnosu na isti mjesec 2019. godine kada je bilo 7.805 putnika.
Aerodrom je ostvario 216 letova (306 u II/2023). Banja Luka je po prevoznicima ostvarila:
Ryanair 10.141 putnika (15.339 u II/2023) na 62 leta (112 u II/2023)
Wizz Air 7770 putnika (12.218 u II/2023) na 42 leta (80 u II/2023)
Air Serbia 510 putnika (544 u II/2023) na 16 letova (kao i 2023)
Ostali letovi 95 putnika (143 u II/2023) na 96 letova (98 u II/2023)
Najviše putnika je bilo prema Baselu 4.993 (Wizz Air), Memmingenu 2782 (Ryanair) i Dortmundu 2.777 (Wizz Air).
Load faktor na liniji za Beograd je bio 44,3%. Aerodrom je od početka godine ostvario 38.998 putnika i 430 operacija, izvijestio je avioportal Zamaaero.
Društvo
Banjalučanin Nikola Granolić semestar na ETF-u ZAVRŠIO SA SVIM DESETKAMA
Nauka i tehnika i sve što je u vezi sa njima od djetinjstva je zanimalo Nikolu Granolića iz Banjaluke, a interesovanje je preraslo u znanje studiranjem na banjalučkom Elektrotehničkom fakultetu (ETF), gdje završava četvrtu godinu studija sa prosjekom 9,3.
Kako ističe u razgovoru za “Nezavisne novine“, kada je išao u osnovnu školu, volio je čitati enciklopedije, a kako se pretražuje internetom, kako rade igrice na telefonu ili funkcionišu online prodavnice, samo su neka pitanja na koja je dobio odgovor na fakultetu.
“Na Elektrotehničkom fakultetu se, naravno, izučava veoma širok spektar naučnih oblasti, od računarstva preko elektronike pa sve do automatike, ali ja sam se u četvrtom razredu gimnazije odlučio za smjer softversko inženjerstvo na ETF-u, jer me je najviše interesovalo programiranje, koje sam počeo da učim još u srednjoj školi kroz nastavu i vannastavne aktivnosti”, priča Granolić.
Da je načinio pravi korak prilikom izbora fakulteta, potvrđuje i indeks u koji je tokom posljednjeg semestra za svih pet predmeta upisao desetke, a kako ističe, drago mu je što je jedan semestar završio sa svim najvećim ocjenama.
“Bilo je veoma izazovno, ali kada prije ispitnog roka na papiru isplaniram sebi ispitne obaveze za predstojeći ispitni rok i kada se držim tog rasporeda, onda nekako stvari i ne izgledaju toliko nemoguće i kada obaveze rješavam jednu po jednu”, objašnjava on.
Svoje znanje sada ima priliku prenijeti i mlađim kolegama, jer je kao demonstrator angažovan na dva predmeta Programiranje 1 i Programiranje 2, a sumnja da li je dorastao zadatku nestala je kada je počeo sa održavanjem vježbi.
“Prve sedmice su mi bila potrebna dva ili tri časa da se opustim i priviknem na rad sa studentima. Sada sam mnogo opušteniji i već često mogu da primijetim kada je nekome od studenata potrebna pomoć, što nije loše, jer su brucoši često stidljivi i potrebno im je da ja ostvarim taj prvi kontakt kako bi vidjeli da je normalno da im nekada nešto nije jasno i da smo asistenti i ja upravo tu da bismo im pomogli da savladaju gradivo”, ističe Granolić za “Nezavisne novine” dodajući da je kroz poziciju demonstratora značajno poboljšao i komunikaciju s asistentima i profesorima.
Angažman na fakultetu omogućio mu je da iz prve ruke vidi kako je raditi sa studentima, a kako ističe za “Nezavisne”, volio bi da, po okončanju studija, ostane raditi na fakultetu.
“Mogu reći da mi se sviđa takvo radno okruženje, gdje imam priliku da radim sa ljudima, ali i da se bavim naučnim oblastima koje me interesuju. Posebno mi drago bude kada mi neki od prijatelja i kolega kažu kako baš mene mogu zamisliti kao asistenta i kako misle da bih se dobro snašao na toj poziciji”, priča on.
Prošle godine, zajedno sa trojicom kolega, okušao se u takozvanom hakaton takmičenju, u okviru kojeg su imali manje od 24 sata da realizuju aplikaciju na temu pametne zajednice etažnih vlasnika, a za svoju aplikaciju su osvojili drugo mjesto.
U razgovoru smo se dotakli i vještačke inteligencije i mašinskog učenja, koji, prema njegovim riječima, nisu nove stvari, ali ono što je značajno povećalo interesovanje za te oblasti jeste pojava novih arhitektura koje su dovele do alata kao što je ChatGPT.
“Primjećujem kako su takvi alati sve više prisutni u programerskoj praksi te da se to već polako odražava na podjelu posla i obaveza koje programer ima. Vjerujem da će vrijednost formalnog obrazovanja koje moj fakultet pruža porasti, jer vještačka inteligencija već sada daje solidne rezultate kada joj damo jasne instrukcije kakav kod da nam generiše, međutim inženjer će i dalje biti taj koji će morati da zna kako aplikacija treba da izgleda, da je isprojektuje, te da je integriše sa postojećim sistemima, pogotovo kada je problem koji aplikacija rješava veoma domenski specifičan”, objašnjava on.
Vlasnik raznovrsne kolekcije ploča
Prije tri godine Nikola je počeo sakupljati ploče, a sve je počelo kada je na jednom putovanju nabavio ploču svog omiljenog benda, nakon čega je nabavio i gramofon.
“Mnoge ploče sam od tada dobio na poklon od članova porodice ili sam ih kupio kao suvenir sa nekog putovanja. Kolekcija je veoma raznovrsna, sa više od 100 ploča. U njoj se može naći klasični rok, ali i alternativni rok”, kaže Granolić.
Društvo
POTREBNA POMOĆ MLADOJ DUBIČANKI! Humanitarna žurka za Suzanu Blagojević
Neformalna grupa mladih Dubičana organizovaće humanitarnu žurku za pomoć liječenju Suzane Blagojević.
Zabava će se organizovati u kafe baru Zebrano u nedjelju, 24.marta, dok će se donacije prikupljati u humanitarnu kutiju za vrijeme žurke.
Novac sakupljen od prodaje piće takođe će biti iskorišten za pomoć Suzani. Za muzički ugođaj pobrinuće se DJ Danilo Kos.
Suzana Blagojević je mlada Dubičanka koja boluje od teške bubrežne bolesti, i nakon liječenja u Banjaluci, prebačena je hitno na hospitalizaciju u Srbiju.
O osamnaestagodišnjoj Suzani brine nezaposleni otac, koji hrani još dvoje djece, pa svi ljudi koji su u mogućnosti da pomognu ovoj porodici, mogu to učiniti i uplatom na račun u Rajfajzen banci 1613000100075149.
Osim kafe bara Zebrano, organizaciju humanitarnog događaja podržale su i benzinske pumpe Fox Oil,prenosi RTV KD.
-
Banjaluka2 dana ago
BESPLATNI PRIKLJUČCI, LEGALIZACIJA, GRAĐEVINSKE DOZVOLE… Ovo je samo jedan dio naših politika koje ŽIVOT ZNAČE!
-
Politika22 sata ago
LAŽE ČIM ZINE! Đajić tvrdi da je SNSD DRŽAVOTVORNA STRANKA, a u vrijeme osnivanja Srpske NISU NI POSTOJALI (VIDEO)
-
Politika21 sat ago
RASKOL U GrO SNSD BANJALUKA! Tvrde da su snažni, ali jedan TVIT OTKRIO SVE! (FOTO)
-
Banjaluka2 dana ago
DANAS JE POSEBAN DAN, ne samo za Loliće, Jorgiće i Granuliće, već za CIJELU BISTRICU
-
Hronika2 dana ago
INTERVENCIJA VATROGASNE BRIGADE: Požar uništio policijski automobil u Banjaluci (FOTO/VIDEO)
-
Svijet2 dana ago
UŽAS KAKAV SE NE PAMTI: Otac ubio malog Adrijana (7) pa TIJELO BACIO SVINJAMA
-
Politika1 dan ago
PRITISAK VAŠINGTONA NA VLAST U BANJALUCI: Zašto se priča o sankcijama bankama u Republici Srpskoj?
-
Politika3 dana ago
NOVE VERNICE DODIK-ESKOBAR: Izaslanik nazvao Srpsku “osiromašenim entitetom”