Pratite nas

Društvo

Cijene se otele kontroli: Poskupljenja hrane i goriva ZAGORČAĆE nam i jesen i zimu

Objavio

u

Unazad godinu dana u Srpskoj su značajno poskupile sve životne namirnice, neke i za više od 50 odsto, dok su primanja penzionerske i radničke populacije tek neznatno povećana.

Sobzirom na to da mnogi građani svojim platama i penzijama već odavno ne mogu da sustignu troškove života, dodatnu glavobolju im zadaju najave novih poskupljenja, koja će, po svemu sudeći, obilježiti i jesen i zimu koje nam predstoje.

A najviše ih pogađa povećanje cijena namirnica koje svakodnevno moraju da kupuju, tako da je za mnoge odlazak u trgovinu, pekaru ili na pijacu, postao prava noćna mora.

Crna lista
Ništa čudno, s obzirom na to da je, na primjer, cijena ulja za godinu dana skočila za čak 75 odsto, pa litar sad ide i do 3,5 KM.

U manjoj ili većoj mjeri porasle su i cijene ostalih životnih namirnica. Tako je kilogram pilećeg filea za godinu dana poskupio sa sedam na 10 KM. Skočila je i cijena brašna, a pekari su, od početka ovog mjeseca, neke svoje proizvode poskupili i do 30 feninga.

Iz Saveza sindikata RS nedavno su upozorili da u posljednjih nekoliko mjeseci na tržištu imamo svakodnevna i značajna poskupljenja goriva i osnovnih životnih namirnica, poput brašna, mlijeka i mliječnih proizvoda, masti i ulja, mesa i mesnih prerađevina. Pozvali su Vladu RS da ta poskupljenja ublaži smanjenjem marži, na što su iz resornog ministarstva poručili da se marže koriguju samo kad dođe do značajnijih poremećaja na tržištu ili vanrednog stanja.

Mlinari

U odnosu na jesenas, drastično su skočile i cijene voća i povrća, a najviše je poskupio krompir – sa 0,6 na čak dvije KM po kilogramu, dok rekord obara i cijena kupusa. Razlog je izuzetno sušna godina i loši prinosi, te činjenica da su ratari ove godine zasijali manje nego lani, pa je potražnja veća od ponude.

– Svo povrće je poskupilo, i to u značajnom iznosu. Vreća krompira je lani bila tri, dok kilogram sada košta dvije KM, a identična situacija je s kupusom. Paradajz je jesenas bio 50 feninga, sad kilogram ide i preko dvije KM – kaže za Srpskainfo poljoprivrednik Vladimir Usorac.

Mlinari poručuju da do kraja godine treba očekivati da će, zbog poskupljenja pšenice, cijena brašna otići u vis do 30 odsto.

Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara RS, ističe da je u ovo doba 2020. vreća brašna koštala 18, a sad 20 KM, te da se očekuje dalji rast cijena.

– Pšenica u Srbiji košta između 220 i 230 evra po toni, a lani je to bilo 160-170 evra. U Mađarskoj je cijena pekarske pšenice oko 245 evra, a najkvalitetnija košta i do 280 evra po toni. Ovoliki skok cijene pšenice ne prati cijene brašna, ali i one idu postepeno na gore. Mlinari još imaju zaliha, ali će poskupljenja neminovno biti – ističe Kos za Srpskainfo.

Jedna vrećica – 30 KM

Zbog poskupljenja repromaterijala, pekari su i početkom ovog mjeseca podigli cijene većine svojih proizvoda, ali najavljuju da će poskupljenja još biti.

– Konstantno rastu cijene ulja, masnoća, šećera, brašna, goriva. Zato i mi moramo da poskupljujemo svoje proizvode, ako želimo da opstanemo. Od početka septembra, od 10 do 40 odsto porasle su cijene skoro polovine pekarskih proizvoda, a riječ je o poskupljenju između 10 i 30 feninga – ističe za Srpskainfo vlasnik pekare „Bodaxco“ iz Bijeljine, Njegoslav Zagorac.

Mirjana V. iz Banjaluke kaže da ne pamti da su poskupljenja bila tako česta kao ove godine.

– Šta da vam pričam, kada me je sitna kupovina u piljari koštala devet maraka. Svratila sam samo po povrće, da spremim ručak za taj dan, uzela sam malu tikvicu, dvije paprike, kilogram krompira i još pride kilogram jabuka. Bukvalno sam ostala zatečena kada mi je prodavac rekao cijenu, jer me je to ranije koštalo pet maraka. Vidim i u prodavnici da je sve poskupilo; svaki dan ostavim po 30 KM, a izađem samo s jednom kesom. A plate i penzije rastu tek sporadično – navodi naša sagovornica.

Statistika pokazuje da su od početka ove godine penzije ukupno povećane za pet odsto, što na prosječnu penziju iznosi oko 20 KM. S druge strane, prosječna plata u RS je, od januara do jula, povećana za 57 KM.

Prosječna penzija u RS iznosi 405, a prosječna plata 1.119 KM, dok  sindikalna potrošačka korpa košta 1.929, od čega je trošak za hranu 742 KM.

REZERVOAR GORIVA SKUPLJI ZA 20 KM

Nakon više poskupljenja ove godine, distributeri za naredne dane opet najavljuju rast cijena goriva što će, kako objašnjavaju, zavisiti od ulaznih cijena, po dinamici berzanskih kretanja.

– Trenutno, litar BMB 95 u prosjeku košta 2,11-2,19, a litar eurodizela 5 između 2,04 i 2,15 KM, zavisno od distributera i regije. Prethodne sedmice cijena sirove nafte brent bila je u porastu i trenutno košta 630 dolara po toni ili 76 dolara po barelu, što je rekord u posljednje dvije godine. Ovo je, svakako, porast koji će se odraziti na maloprodajne cijene na benzinskim pumpama u RS, u prosjeku za tri feninga u narednom periodu – rekao je za Srpskainfo predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore RS, Dragan Trišić.

Unazad godinu dana, litar BMB 95 i dizela poskupili su za preko 20 odsto. Rezervoar od 50 litara u ovo doba lane koštao je oko 87, a sada je skuplji za oko 20 KM.

Srpska Info

 

Kliknite da ostavite komentar

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

*

code

Društvo

Na planinama se već traži krevet više

Objavio

u

Skijališta na bh. planinama ove godine najavljuju dobru sezonu, navode da vlada veće interesovanje nego prethodne godine, a i lani su, upravo u vrijeme pandemije virusa korona, zabilježili rast prihoda i veći broj posjetilaca nego ranijih godina.

U Olimpijskom centru “Jahorina” su kazali da vlada veliko interesovanje za predstojeću zimsku sezonu te da su turisti najviše zainteresovani za period ski-openinga, Nove godine i praznika.

“Hotelski kapaciteti gotovo da su u potpunosti popunjeni za novogodišnju noć i već sada se traži krevet više”, naveli su u OC “Jahorina” za “Nezavisne novine”.  Istakli su da su smještajni kapaciteti dobro popunjeni za cijelu sezonu te da vlada veće interesovanje nego svih prethodnih godina u ovom periodu.

“Zasad su najavljeni gosti s prostora bivše Jugoslavije i naravno zastupljen je veliki broj gostiju iz dijaspore. Decembar je pun gostiju iz okruženja, ali i gostiju iz Mađarske, dok je februar već rezervisan za slovenačke skijaše”, kazali su u OC “Jahorina”, dodajući da rade na izgradnji pet novih instalacija koja će kapacitet ovog skijališta uduplati – za 9.500 skijaša na sat.

“Pretprodaja ski-karata, gdje i ove godine imamo popust od 15 odsto na šestodnevne ski-karte, krenula je 15. septembra, a za razliku od prethodne godine ove sezone će trajati sve do 1. novembra”, rekli su u OC “Jahorina”. Dodali su da je lani za 125 dana na ski-stazama na Jahorini skijalo više od 265.000 skijaša, te da je napravljeno 2.375.000 prolaza.

“Naš poslovni rezultat u odnosu na prethodnu zimu, koja je bila najuspješnija po svim parametrima, poboljšan je za 26 odsto”, ističu u OC “Jahorina”. Kako su u Ski-centru “Bjelašnica – Igman” kazali za “Nezavisne novine”, kada su u pitanju smještajni kapaciteti, zabilježeno je povećanje interesovanja i rezervacija u odnosu na prošlu godinu.

“Zabilježili smo dosta veći broj upita i zahtjeva stranih turista u odnosu na prethodne zime”, rekli su u Ski-centru “Bjelašnica – Igman”. Dodali su da je pandemija uticala na povećanje broja posjetilaca.

“Pretpostavljamo da ljudi cijene svoje zdravlje, pa su tako u prošloj godini doživjeli spoznaju vrijednosti planinskog čistog vazduha, prirodnog bogatstva i aktivnosti na otvorenom”, kazali su u ovom ski-centru.   Istakli su da su u prošloj sezoni zabilježili dvostruko veći broj skijaša u odnosu na prethodne dvije sezone te da i ove očekuju slične rezultate.

S druge strane, u turističkim agencijama su za “Nezavisne novine” rekli da je još rano da se govori unaprijed o zimskoj sezoni, ali da je interesovanje građana za putovanja u predstojećem periodu slično kao i prethodne godine.

Tako je Bojana Vuković, rukovoditeljka Poslovnice Turističke agencije “Vuković” u Prijedoru, rekla da trenutno imaju ponude za zimovanje na Jahorini te da će imati ponudu i za Krajnjsku goru u Sloveniji.

“S obzirom na cjelokupnu situacija s virusom korona ne idemo daleko unaprijed već aranžmane planiramo iz mjeseca u mjesec”, rekla je Vukovićeva, ističući i da su u ovoj turističkoj agenciji i inače kada je riječ o zimskoj sezoni više orjentisani prema aranžmanima u evropskim metropolama.

U agenciji “Sol Azur” iz Sarajeva su naveli da su aranžmani na skijaliština kako domaćim, tako i onim stranim, tek u pripremi, ali su istakli da će tokom cijelog zimskog perioda imati putovanja u Istanbul, Kapadokiju i Dubai. Najavili su da će od 10. do 12. decembra na Vlašiću organizovati deseto “Šankanje”.

nezavisne.com

Nastavite čitati

Društvo

Zarđale boce najbolje govore o kvalitetu industrijskog kiseonika

Objavio

u

Pogledajte kako izgledaju boce sa industrijskim kiseonikom preduzeća Milojević Gilje Gas kojim se isporučuje kiseonik Opštoj bolnici u Trebinju. Prilog je snimljen ispred skladišta ove firme u Istočnom Sarajevu.

Video prilog i slike govore više od hiljadu riječi, i dovoljno je vidjeti stare zarđale boce plave boje, koje se dovoze u Trebinje, da bude jasno koliko je ugroženo zdravlje Hercegovaca.

Boce za medicinski kiseonik koje se koriste u zdravstvenim ustanovama u Srbiji jasno govore kakva je razlika između medicinskog i tehničkog kiseonika.

Direktor Opšte bolnice u Trebinje Nedeljko Lambeta još nije odgovorio na pitanje zašto je industrijski gas u Trebinju plaćan 40% skuplje nego što Klinički centar u Banjaluci trenutno nakon afere nabavlja medicinski gas, niti kada će prestati korištenje industrijskog kiseonika umjesto medicinskog?

Pogledajte kratak video prilog.

nebojsavukanovic.info

Nastavite čitati

Društvo

UKC izbjegava da plati gradu 1,77 miliona KM naknade

Objavio

u

Uprava Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske na čelu sa direktorom Vladom Đajićem izbjegava da plati Banjaluci naknadu za uređenje gradskog građevinskog zemljišta u iznosu od 1,77 miliona maraka, a koja se odnosi na parking garažu koja se gradi u blizini UKC-a, i čija je vrijednost 35 miliona maraka.

Naime, iz Gradske uprave Banjaluka za CAPITAL kažu kako je još prije godinu dana obračunata naknada, ali da uplate i dalje nema.

Kažu da je do dobijanja građevinske dozvole, UKC bio u ugovornoj obavezi da uplati novac ili da priloži bankarsku garanciju. Međutim, tvrde oni, resorno ministarstvo je UKC-u dalo dozvolu, a grad i dalje čeka na svoje pare.

“S obzirom na činjenicu da Investitor nije izvršio svoje obaveze, a pribavio je rješenje Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, kojim je odobrena izgradnja prve faze parking garaže suprotno Ugovoru, ovaj organ je pozvao Investitora da u ostavljenom roku dostavi jedan od oblika finansijske mjere obezbjeđenja do konačnog obračuna, kada će obračunata naknada biti umanjena za troškove opremanja gradskog građevinskog zemljišta i uplaćena razlika naknade”, kazali su nam iz Gradske uprave.

Sa druge strane, Đajić na sve načine pokušava da, ako ne uspije izbjeći plaćanje, makar umanji visinu naknade.

Tako je on pokušao preko Ustavnog suda Republike Srpske da ospori regulacioni plan kojim je obuhvaćena parking garaža i to u dijelu koji se odnosi na obračun plaćanja rente.

Naime, u apelaciji koju je podnio sudu, on smatra kako bi naknada trebala da bude utvrđena po kvadratu korisne površine, a ne u bruto iznosu, kako je to obračunato UKC-u u ovom slučaju.

Takođe on je gradnju garaže pokušao da predstavi kao projekat u službi zdravstva i obrazovanja, zbog čega je smatrao kako bi ova zdravstvena ustanova trebala biti izuzeta iz plaćanja.

Međutim, Ustavni sud RS ga je odbio proglasivši se nenadležnim za apelaciju.

Kada će UKC izmiriti svoje obaveze nije poznato. Pitanja koja se na to odnose poslali smo još prošlog mjeseca, ali odgovora nije bilo.

Podsjećamo, uprava ove zdravstvene ustanove je uz podršku Vlade Republike Srpske prošle godine u jeku pandemije krenula u projekat izgradnje garaže.

Objekat će se se sastojati iz dvije cjline. Najveći dio čini garaža, namjenjena za rješavanje saobraćajnog kolapsa zbog brojnih automobila na ulicama i trotoarima ispred Kliničkog centra na Paprikovcu. U preostalom dijelu planirani su poslovni sadržaji, poput objekata za trgovinu i ugostiteljstvo, odnosno trgovački centar i hotel, ali to će biti potrebno obezbijediti dodatni novac pored sadašnjih 35 miliona maraka za garaže.

CAPITAL: Dejan Tovilović

Nastavite čitati

Trending