Pratite nas

Biznis

Da li “EKO TOPLANA” nezakonito naplaćuje usluge?

Objavio

u

Presuda je donesena prije godinu dana, ali se sve završilo na šturom saopštenju, jednoj marginalnoj reakciji gradskih vlasti, a potom je pala u zaborav, kako medija tako i odgovornih da se novonastala situacija na najbolji način razriješi, zbog čega su građani većinom ostali neobaviješteni

Iako je Ustavni sud RS osporio primoravanje korisnika stare gradske toplane da automatski moraju da koriste usluge kasnije osnovane “Eko toplane”, koja je odvojeno preduzeće i sa kojom nisu potpisivali nove ugovore, Banjalučani i dalje plaćaju grijanje koje im ona isporučuje, čak i oni koji tu uslugu ne žele. Stara administracija, na čelu sa Igorom Radojičićem, ovaj problem je ignorisala, dok nova, koju vodi novoizabrani gradonačelnik Draško Stanivuković, najavljuje reviziju, piše eTrafika.

Pomenuto preduzeće i gradski budžet, nakon donošenja pomenute odluke Ustavnog suda RS, spasilo je samo to, što se građani, ipak, nisu odlučili na masovnije podnošenje tužbi. Pa se toplana i Grad još uvijek nisu suočili sa ozbiljnijim finansijskim pritiskom.

Podsjećamo, presuda je donesena prije godinu dana, ali se sve završilo na šturom saopštenju, jednoj marginalnoj reakciji gradskih vlasti, a potom je pala u zaborav, kako medija tako i odgovornih da se novonastala situacija na najbolji način razriješi, zbog čega su građani većinom ostali neobaviješteni.

Naime, Ustavni sud RS je tada presudio da pojedini dijelovi Odluke o opštim uslovima za proizvodnju, isporuku i korišćenje toplotne energije u Banjaluci nisu u skladu sa Ustavom, ali još uvijek ništa nije urađeno po tom pitanju. Banjalučani i dalje plaćaju grijanje koje im isporučuje “Eko toplana”, a iz Grada Banjaluka ništa nisu mijenjali kada je u pitanju ova sporna odluka.

Doduše, ovo pitanje se, za sada, primarno adresira na bivšu vlast, koja je učestvovala u osnivanju nove toplane, a koja je vladala Banjalukom do prije mjesec dana. Novi gradonačelnik Draško Stanivuković u razgovoru sa novinarima eTrafike, obećava da će uraditi analizu poslovanja ovog preduzeća, ali i dodaje da će se građani i dalje grijati na isti način.

Odmah nakon što je Grad Banjaluka donio odluku o uslovima za proizvodnju, isporuku i korišćenje toplotne energije ona se našla na udaru građana, ali i stručnjaka. Ona je nekoliko puta mijenjana, ali i dalje nije u skladu sa Ustavom Republike Srpske. Prema Odluci, ukoliko korisnik usluge grijanja u Banjaluci odbije da zaključi ugovor, a toplotna energija se isporučuje, on ostaje u obavezi da plaća troškove toplotne energije. Ustavni sud Republike Srpske presudio je, da je ovim narušen princip autonomije volje ugovornih strana, jer se korisniku, i pored odbijanja da zaključi ugovor, toplotna energija isporučuje i naplaćuje.

Banjalučki advokat Aleksandar Jokić, koji je učestvovao u podnošenju inicijative za ocjenu ustavnosti odluke, za naš portal pojašnjava detaljnije novonastalu situaciju.

“Ustavni sud Republike Srpske je utvrdio da je Odlukom grada Banjaluka o uslovima za proizvodnju, isporuku i korišćenje toplotne energije povrijeđeno načelo zakonitosti, jer je tom Odlukom bilo propisano (član 13. stav 4.) da korisnik koji odbije da zaključi ugovor, ostaje u obavezi da plaća toplotnu energiju. Sud je u odluci precizirao da je pisani ugovor, osnov po kome se toplotna energija može isporučiti i naplatiti”, pojasnio je Jokić.

Pojednostavljeno, bez ugovora nema obaveze isporuke energije, niti obaveze plaćanja te komunalne usluge. To je bio glavni problem “EkoToplane“, jer oni nisu ni pravni sljedbenik „Toplane“ a.d. niti su izvršavali njihovu ugovornu obavezu, već su novi subjekt, novi pružalac komunalne usluge i kao takvi morali su sa svim korisnicima zaključiti novi pisani ugovor.

Iz “Eko toplana” su saopštili da su pojedine presude Osnovonog i Okružnog suda u Banjaluci dokazale da svaki korisnik mora da plati toplotnu energiju koja mu je isporučena, bez obzira što nema ugovor sa njima, jer su sudovi zauzeli stav da obligacioni odnos postoji ako je stan spojen na toplifikacioni sistem Grada. O ovom pitanju stav će zauzeti i Vrhovni sud RS.

I iz pojedinih udruženja potrošača su upozoravali na nelogičnosti ovog ugovara i tvrdili su da se mora donijeti nova Odluka. Inače, Odluku o proizvodnji i isporuci toplotne energije Skupština grada je donijela 31. januara 2018. godine. Ona propisuje i da će se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine i novčanom kaznom, kazniti osoba koja suprotno važećim propisima neovlašćeno koristi toplotnu energiju.

Ustavni sud je ocijenio da je prvonavedenom odredbom narušen princip autonomije volje ugovornih strana, jer se korisniku usluge, uprkos odbijanju zaključenja ugovora, a time i primanja usluge isporuke toplotne energije, ona isporučuje i naplaćuje. Ocijenjeno je i da je propisivanje krivičnih djela i sankcija u isključivoj nadležnosti zakonodavca, te da je, u skladu sa tim, donosilac osporene odluke svojim podzakonskim aktom uređivao materiju koja nije u njegovoj nadležnosti, čime je povrijeđeno ustavno načelo podjele vlasti.

Šta kaže stara, a šta nova vlast

Odluku Ustavnog suda, bivši gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić komentarisao je samo jednom, kada je poručio da je „napravljen medvjed od cijele priče“, te da su mnoge izjave paušalne i netačne.

“Odluka je tek donesena, nije još dostavljena, a s obzirom na praksu Ustavnog suda, očekivati je da nekoliko sedmica, možda i mjesec ili dva, prođe dok dobijemo odluku. Sada svi tumače na svoj način jedan pasus saopštenja, a neki su čak išli dramatično dotle da pitaju: ‘Kada će se donositi nova Odluka?’”, izjavio je Radojičić nakon donošenja Odluke.

Rekao je da još uvijek nije imao uvida u kompletnu odluku ali i da se “ne mijenja ništa bitno”.

„Suština je, da je u cijeloj odluci sporan jedan član i jedan stav jednog člana. To ni na koji način ne narušava cijelu odluku i ne dovodi je u pitanje. Jedan član odnosi se na kaznene odredbe i bez njega odluka može normalno da ‘živi’. Žao mi je što je uopšte bio tu, ne znam kako nam je promakao. Zaista jedna potpuno nelogična konstrukcija. Drugi stav drugog člana odnosi se na obavezu ugovaranja. Za postojeće korisnike to ne bi trebalo da predstavlja nikakvu promjenu, jer su već u odnosu sa isporučiocem, plaćanjem grijanja za uslugu koju dobijaju. Može biti promjena samo za nove korisnike, koji budu morali sklapati ugovore s toplanom”, rekao je Radojičić.

Međutim, nakon “kompletnog uvida” u Odluku, Radojičić se više nije oglašavao po ovom pitanju.

Istovremeno, tokom prethodnih godina novi gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, tada kao opozicioni političar, više puta je kritikovao rad „Eko toplane“ i odluke koje su donesene vezano za nju.

“Moja dužnost i javno data riječ jeste da prvo uradimo reviziju svih ugovora i javnih preduzeća, posebno onih koja su označena kao sporna, odnosno, onih za koja se vežu decenijska pitanja na koje do sada nije bilo odgovora. Toplana je definitivno jedno od tih preduzeća i to ne samo ‘Eko Toplane’, nego i staro preduzeće. Pitanja kako je došlo do duga od 90 miliona maraka i kako se tu poslovalo godinama, stoje u ladici, a moje pravo i dužnost je da uradim reviziju”, poručio je Stanivuković za eTrafiku.

On je rekao da je formirao tim ljudi i da će raditi internu reviziju, po potrebi i eksternu, a na bazi onoga što utvrde planiraće dalje korake.

“Tražićemo da se ispravi sve što nije u fazi zastarjelosti i da svi oni koji su imali odgovornost u tim procesima za to odgovaraju. Prije četiri godine je uloženo 30 miliona maraka u projekat gradnje ‘Eko Toplane’, potrošen je veliki novac i Grad u ovom trenutku nema ekonomske snage da razmišlja o promjeni načina grijanja. Svjesni smo da ima i boljih rješenja, na to smo i ranije ukazivali, ali u ovom trenutku za to nema mogućnosti”, dodao je Stanivuković.

Kaže i da će nastojati da unaprijede postojeće grijanje, na one načine koji su mogući, kao što je zamjena dotrajale trase vrelovoda novim cijevima, bolja komunikacija sa ljudima, itd.

“Nastojaćemo kroz određene odluke definisati lakše odjavljivanje sa gradskog grijanja, što danas nije slučaj, ali će nam prioritet biti to da bude što više zadovoljnih korisnika. Takođe, ispitaćemo i sporni ugovor sa advokatskom kancelarijom supruge jednog od članova Upravnog odbora ‘Eko Toplane’, po kojem, ukoliko predmet sa potrošačima završi u parničnom postupku, troškovi postupka ne mogu biti manji od 800 KM. Za početak ćemo se baviti tim stvarima, a dalje odluke će zavisiti od toga šta će dublje analize pokazati”, rekao je Stanivuković za naša portal.

Lični podaci

Banjalučanka Rada O., koja živi u centru grada, ističe za naš portal da nije bila upoznata sa odlukom Ustavnog suda RS i mogućnostima koje ona donosi dok je nije uputio, kako kaže, komšija advokat.

“Jedan od komšija mi je advokat, koji je upućen u cijeli slučaj oko toplane i savjetovao me je da ne plaćam više grijanje, te je rekao da i on ne plaća. Rekao je, da čak i ako ‘Eko toplana’ podnesene tužbu protiv mene, da je ne može dobiti na sudu, jer još uvijek nije primjenjena ta odluka Ustavnog suda Srpske”, kaže naša sagovornica.

Osvrnula se i na sam kvalitet grijanja, te naglasila da nije zadovoljna.

“Kad god je vani hladno ja moram paliti grijalicu ili klimu da dogrijem stan. Kada to saberem sa troškovima koje imam prema samoj toplani, nemam nikakvu računicu. U svakom slučaju bi mi bilo isplativije da se grijem na struju. Raspitivaću se, u svakom slučaju, postoji li ikakav način da odjavim gradsko grijanje”, kaže ona.

Iako još niko nije zvanično postavio ovo pitanje pred nadležnim institucijama, još jedna potencijalna afera se nadvila nad preduzećem “Eko Toplane” i Agencijom za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEA), zbog toga što su ovom privatnom preduzeću dostavili imena i lične podatke građana Banjaluke.

Iako je tadašnji direktor IDDEA Predrag Kovačević u razgovoru sa novinarima eTrafike istakao da u ovom slučaju nema ništa sporno, pojedini stručnjaci, sa kojima smo nezvanično pričali, ističu da tako nešto ne može biti po zakonu. Međutim, ovo pitanje, za sada, nije javno osporeno, iako je bilo nekoliko najava.

Afere od samog osnivanja

Iako su iz Gradske uprave Banjaluka, na početku mandata Igora Radojičića najavljivali da će otvaranjem „Eko toplane“ biti riješeni svi problemi u vezi sa grijanjem u Banjaluci, to se nije baš pokazalo tako.

Od samog početka rada ovog preduzeća redali su se skandali jedan za drugim. U priču oko “Eko Toplane”, Grad Banjaluka je ušao u partnerstvu sa privatnim preduzećem IEE d.o.o na čelu sa Brankom Torbicom, ali osim 16 miliona gradskog novca, nikada nije javno objavljeno i ulaganje privatnog preduzeća, iako bi ono trebalo da bude 51 odsto ukupnog iznosa.

Sa radom su počeli početkom februara 2018. godine, a već sredinom istog mjeseca pojavila se informacija da preduzeće grije grad, a da nema upotrebnu dozvolu. Zbog toga je reagovala i Republička urbanističko-građevinska i ekološka inspekcija, koja je potvrdila ove informacije.

Nakon što je skupština akcionara banjalučke „Toplane“ dala saglasnost na potpisivanje ugovora o poslovno tehničkoj saradnji sa „Eko Toplanom“, reagovali su i mali akcionari koji su najavili podnošenje žalbi na ovu odluku.

Istovremeno, iz Udruženja termotehničara RS su poručili na samom početku rada “Eko Toplane”, da je njen rad “tehnički i zakonski nedopustiv”, te da je to preduzeće “izvedeno i pušteno u rad bez ugrađenog sistema za održavanje pritiska”. Predsjednik pomenutog udruženja Pero Petrović je poručio da nije izvršeno mjerenje garancijskih parametara ugrađenih kotlova prema važećoj metodologiji. Dodao je, da ložišta kotlova ne posjeduju atestno tehničku dokumentaciju te da nije izvršeno ispitivanje parametara otpadnih plinova.

Krajem 2017. godine, u probnom radu sistema došlo je do požara na filterima, zbog čega vrećasti filteri nisu bili u funkciji. U analizi Udruženja termotehničara RS je navedeno da sistem nema ugrađene multiciklone za odvajanje krupnih čestica a iznesena je i procjena da je u atmosferu izbačeno više od 90 tona pepela, zajedno s produktima sagorijevanja.

Svoj glas su podigli i radnici ”stare toplane” koji su javno rekli da je novo preduzeće prevara, te da ono ne može da grije Banjaluku. Drugi dio njihovog navoda se pokazao tačnim, jer je u nekim periodima ”stara toplana” radila i do 70 odsto grijnog perioda i isporučivala više od 75 odsto potrebne energije za grijanje najvećeg grada RS.

Krajem oktobra prošle godine, portal „Mojabanjaluka.info“ objavio je informaciju da “Eko Toplane” duguju Gradu Banjaluka 515.000 KM od prvobitnih 1,5 miliona, koje je tada, tek osnovano preduzeće, pozajmilo da bi nabavilo energent i uopšte ušlo u svoju prvu grijnu sezonu. Iako je, prema ugovoru, novac trebalo da vrate za mjesec dana, ali su tražili odgodu za još 12 mjeseci, jer moraju da nabave drvnu sječku za predstojeću sezonu.

Dugogodišnja odbornica Skupštine grada i članica Narodnog pokrete „Banjaluka zove“ Mirna Savić Banjac nam je rekla, da od nove vlasti očekuje da će sve ispitati što bude sporno vezano za obje toplane.

“Od nove vlasti očekujem i vjerujem da će raditi na tom da se sve sporne odluke i ugovori ispitaju. Novi gradonačelnik je najavio i reviziju poslovanja svih preduzeća, u kojem Grad Banjaluka ima udjel”, istakla je Savić Banjac za eTrafiku.

Kaže da će se na osnovu te revizije moći sagledati stvarno stanje stvari, te vidjeti šta se može popraviti.

“Stara toplana”, punog naziva Toplana a.d. Banjaluka, najveći je teret ovog grada već godinama i priča za sebe, a prema posljednjim podacima njeni dugovi su oko 90 miliona maraka.

Kliknite da ostavite komentar

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

*

code

Biznis

Zašto je IRB privatnoj agenciji platila gotovo 800 000 maraka za promociju i marketing?

Objavio

u

Zašto je Investiciono razvojna banka Republike Srpske dodijelila posao nabavki usluga marketinga, organizacije događaja i sličnih aktivnosti banjalučkoj agenciji Euphorio d.o.o.? Posao je ovoj firmi dodjeljen na period od godinu dana a Investiciono razvojna banka će da ga plati gotovo 800 000 maraka. Osnivač ove agencije je Boris Udovičić jedno vrijeme bivši direktor marketinga u fudbalskom klubu Borac iz Banjaluke u vrijeme dok je na čelu tog kluba bio Vico Zeljković, sestrić Milorada Dodika. U Investiciono razvojnoj banci tvrde da su posao ovoj agenciji dodijelili regularno. U vlasničkoj strukturi firme na profilu kompanije navedena su imena Tamare i Tome Udovičića.

“Euphoria d.o.o. je pobijedila na javnom tenderu za nabavku usluga marketinga, organizacija događaja i srodnih usluga”, odgovor je IRB RS na pitanje zašto je IRB sklopila posao sa ovom firmom.

Nejasno je, međutim zašto Investiciono razvojna banka kao entitetska institucija koja nema konkurenciju na tržištu ima potrebu za trošenjem gotovo 800 000 maraka u jednoj godini za usluge marketinga i organizaciju različitih dešavanja.

“IRBRS je procijenila da je ta suma potrebna za organizaciju međunarodne investicione konferencije; izradu strategije digitalnog marketinga; za kreativne usluge (idejna rješenja i koncepti, grafički dizajn itd.); produkciju sredstava promocije; zakup medijskog prostora i izradu internet sajta”, odgovorili su nam iz IRB RS.

U Euphoria d.o.o. potvrdili su nam da je tačno da su oni dobili posao pružanja marketinških usluga sa IRB RS. U odgovorima koje su nam dostavili tvrde da je u prethodnih nekoliko dana u različitim medijima izneseno niz neistina o njihovoj kompaniji a da je jedna od njih i da imaju samo dva zaposlena. Prema zvaničnim, dostupnim podacima ta agencija je u 2019. godini imala u prosjeku dva zaposlena radnika. Podaci za 2020. godinu još nisu dostupni.

“Imajući u vidu činjenicu da je “Euphoria”d.o.o. društveno odgovorna kompanija, želimo našu javnost i građanstvo, kada to već ne čine novinari, tačno i fer informisati o personalnim kapacitetima naše kompanije i kadrovskoj politici poslovanja. „Euphoria”d.o.o. Banjaluka nema dva zaposlena, već šest puta više, odnosno 12 radnika. „Euphoria” d.o.o. je u 2020. godini  u vrijeme vanrednog stanja uzrokovanog pandemijom COVID – 19 zaposlila 9 radnika i na taj način obezbjeđivala egzistenciju novim radnicima i njihovim porodicama”, tvrdi u odgovorima za Gerila info, Boris Udovičić koji se zvanično vodi kao osnivač ove agencije.

Udovičić nije želio da pojasni u čemu će se tačno sastojati njihove obaveze prema Investiciono razvojnoj banci Republike Srpske prema ugovoru za koji ih IRB plaća gotovo 800 000 maraka.

“Takođe, želim iskazati lični stav i ubjeđenje , a to je da, prestanete sa dezavuisanjem i manipulacijom javnosti, već, ukoliko smatrate da postoje nezakonitosti pri bilo kojoj javnoj nabavci usluga ili roba, svoje aktivnosti preduzimate u samom toku postupka javne nabavke, a ne da naknadno, tek pošto nadležni državni organi postupak ocijeni zakonitim i ispravnim, komentarišete odluke istih, iznosite soptvene negativne komentare, te preduzimate druge aktivnosti u cilju diskreditacije subjekata koje ocijenite nepodobnim, a da pri tome, ne postoji bilo kakvo pokriće za date tvrdnje. Stava sam da je vaše djelovanje zloupotreba demokratije i slobode izražavanja”, odgovorio nam je Udovičić.

Pojedini mediji su objavili da je ova marketinška agencija iako relativno nova na tržištu već ostvarila zapažene rezultate u saradnji sa javnim institucijama i preduzećima na čijem čelu se nalaze ljudi iz SNSD-a ili neke od koalicionih stranaka u vlasti.

“Veoma je lako dokazati ko su klijenti marketing agencije Euphoria kao i sve fakture koje Euphoria ispostavlja prema svim privatnim klijentima, a i prema državnim. Iz toga se lako može zaključiti da državne firme nisu bile ni 5% dosadašnjeg prometa i osnova našeg poslovanja, te tako nisu uticale na naš razvoj da postanemo jedan od lidera u oblasti pružanja marketinških usluga (a u Google oglašavanju i lider sa najviše sertifikovanih stručnjaka u Bosni i Hercegovini, samim tim i u Republici Srpskoj)”, tvrde u ovoj agenciji.

Zanimljivo je da je dosta ugovora koje je ova agencija sklopila sa javnim institucija ili preduzećima sklopljeno direktnom pogodbom jer su ugovori bili ispod 6000 maraka. Na taj način izbjegnut je javni poziv.

GERILA info

Nastavite čitati

Biznis

U Kotor Varošu prave opremu za Cristiana Ronalda i Giro d'Italia

Objavio

u

Predstavnici Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, u okviru posjete i obilaska bosanskohercegovačkih kompanija iz sektora tekstila, odjeće, kože i obuće, u Kotor varoši su posjetili kompanije Sportek i Dermal R koje zajedno upošljavaju preko 3200 radnika.
Tom prilikom sa menadžmentom kompanija razgovarano o aktuelnom stanju u sektoru obuće, njihovom proizvodnom programu i kapacitetima, planovima ali i izazovima sa kojima se svakodnevno suočavaju, kao i saradnji sa Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine.

Rade za Nike

U razgovoru sa Goranom Berićem iz kompanije Sportek, rečeno je da se radi o jednom od najvećih izvoznika u Bosni i Hercegovini.

Tvornica obuće „Sportek“ d.o.o. osnovana je daleke 2005. godine sa velikim početnim italijanskim kapitalom i u samom startu imala je 300 zaposlenih, dok je danas, zahvaljujući dugoročnoj saradnji sa svjetski poznatim kompanijama poput „Nike“ korporacije, te stalnim unaprjeđenjem poslovnih procesa, ulaganjem u nove tehnologije i ljudski potencijal, izrasla u poslovnog giganta sa preko 2000 radnika i njene hale sa proizvodnim i skladišnim prostorima se danas prostiru na oko 40.000 m2 površine. Njihovi današnji kapaciteti su dostigli brojku od 15.000 pari obuće dnevno.

Tvornica obuće Sportek bavi se serijskom proizvodnjom sportske obuće – profesionalni modeli za fudbalere – kopačke za Nike korporaciju (u kojima igra najbolji fudbaler svijeta Cristiano Ronaldo i brojne druge svjetske fudbalske zvijezde).

Posebno je istaknuta činjenica da je od 2008 do 2020 godine, na godišnjim konkursima za novi dizajn kopački, koje kompanija NIKE raspisuju svake godine u svijetu, njihov dizajner iz Italije uvijek osvajao prvu nagradu.

Biciklistički program

Također, proizvode i kompletan profesionalni biciklistički program (osim kaciga i naočala) za marku DMT koja je u vlasništvu njihove matične firme Dijamant iz Italije, a imaju i posebnu liniju za proizvodnju, šivanje i štampanje kompletnog programa od tekstila za bicikliste (čarape, majice, hlače, dukserice itd).

Osim toga, već dugi niz godina rade i serijsku proizvodnju obuće za američku kompaniju „Crocs“ (ljetne papuče i klompe). Na godišnjem nivou, za ovu kompaniju naprave i izvezu oko 4.000.000 pari obuće.

Pored ovog, u njihovu djelatnost spada i proizvodnja dijelova od karbonskih vlakana za motocikle Ducatti i bicikle DMT (veliki dio takmičara na trci „Giro d’ Italia“, pa i ovogodišnji pobjednik nosi opremu koja se proizvodi u Sporteku), kao i krovišta za manje jahte od karbonskog tekstila.

Njihova poslovna strategija podrazumijeva kontinuirano istraživanje i razvoj novih metoda za izradu njihovih proizvoda, snažnu orijentiranost na klijente, uz nezaobilaznu korporacijska i društvena odgovornost sa posebnim akcentom na odgovornost prema njihovim uposlenicima.

Radenko Bubić, direktor firme Dermal R, rekao je da je preduzeće DERMAL R osnovano 2002. godine kao trgovačko preduzeće, a sa proizvodnjom obuće počeli su 2004. godine.

Danas posluju kao jedan od najvećih proizvođača serijske obuće na prostoru Bosne i Hercegovine, sa oko 1200 zaposlenih koji rade u dvije moderno opremljene proizvodne jedinice koje se nalaze na području opština Kotor Varoš i Kneževo.

Novi pogon

Fabrika u Kotor Varoši se prostire na oko 15.000 m2 i upošljava preko 850 radnika, gdje se na više proizvodnih linija izrađuje namjenska i modna obuća, ali i vlastita linija obuće pod brendom „Dermal“. U posebno odvojenim halama radi se obuća za njihove partnere (kupce) kao što su Gabor, Goretex, Mefisto, Haix, i Planika.

Sa nedavno otvorenim proizvodnim pogonom od 2000 m2 u Kneževu, gdje je samo u prošloj godini zaposleno 200 novih radnika (a danas ih ovdje radi preko 350), uvezali su proizvodni kompleks na oko 7000 m2 u kojem najvećim dijelom rade proizvodnju obuće za kupca „Haix“ iz Njemačke.

Njihov proizvodni program obuhvata namjensku obuću, modnu obuću, obuću za rad na otvorenom i zatvorenom prostoru, a imaju i vlastitu liniju obuće pod brendom „Dermal“.

Dnevno proizvode oko 1000 pari modne obuće i preko 4000 pari specijalne namjenske i zaštitne obuće. Njihova glavna Evropska tržišta su Njemačka, Francuska, Austrija, Italija, Slovačka, Holandija..itd., a osim njih, svoje proizvode plasiraju i u zemlje Balkana.

Njihova misija je stvaranje moderne kompanije, koja poštuje moralne i zakonske standarde društva i na prvom mjestu zadovoljava potrebe svojih kupaca ali i zaposlenih.

Vizija im je osvajanje ostalih evropskih i svjetskih tržišta sa posebnim ciljem da promovišu vlastiti brend „DERMAL“ koji uvijek treba da bude prepoznatljiv po vrhunskom kvalitetu.

U obje kompanije istaknuta je dobra i kooperativna saradnja sa Vanjskotrgovinskom komorom, kako na promociji tako i na aktivnostima sa ciljem poboljšavanja i olakšanja poslovanja u BiH.

biznisinfo.ba

Nastavite čitati

Biznis

Republika Srpska raskinula 22 ugovora o koncesiji

Objavio

u

– Republika Srpska je u prošloj godini raskinula 22 ugovora o koncesiji, među kojima je najviše ugovora za male hidroelektrane.

Ugovori su najčešće raskidani zbog neispunjavanja ili kršenja ugovornih obaveza od strane koncesionara ili zbog iscrpljenih finansijskih mogućnosti koncesionara za završetak koncesionog projekta.

Iz izvještaja Komisije za koncesije RS, koji će na narednoj sjednici razmatrati Narodna skupština RS, vidljivo je da se  ugovori za male HE često ne poštuju, a čak polovina ih je aneksirana.

„Oko 50 odsto koncesionih ugovora, zaključenih u svrhu izgradnje i korišćenja malih hidroelektrana od momenta zaključenja, pa do kraja prošle godine, pretrpjeli su izmjene u pogledu koncesione naknade, dužine trajanja faza izgradnje hidroenergetskih postrojenja, rokova izgradnje malih hidroelektrana, te ostale izmjene“, navodi se u izvještaju.

Isto tako, dodaju, veći broj koncesionih ugovora za izgradnju i korišćenje malih hidroelektrana je raskinut, bilo jednostrano od strane Vlade RS, bilo sporazumno jer je uočeno da nisu davali zadovoljavajuću realizaciju u prethodnim godinama, u odnosu na studije ekonomske opravdanasti i koncesione projekte.

Najveći broj koncesija iz pomenutih ugovora je dodjeljen u 2006.

„Od 73 aktivna projekata za izgradnju i korišćenje malih hidroelektrana do kraja 2020. u komercijalni rad je pušteno 29 malih HE, dok se u fazi izgradnje nalazi 11 objekata. Od 2004., kada je zaključen prvi koncesioni ugovor za male HE, pa do kraja prošle godine, ukupno su raskinuta 62 ugovora koja nisu opravdala svoje postojanje“, navode u Komisiji.

Istakli su da nadležna ministarstva i Komisija, treba da obrate pažnju na poštovanje procedura i uslova pri promjeni vlasničke strukture u koncesionom preduzeću, odnosno pri prenosu ugovora o koncesiji sa starog na novog koncesionara  kako bi se spriječile spekulativne radnje.

„Komisija ponovo ističe neophodnost sveobuhvatne analize realizacije ugovora o koncesiji za izgradnju i korišćenje malih hidroelektrana, te raskidanja onih ugovora kod kojih koncesionari, bez opravdanog razloga, nisu realizovali bitne odredbe ugovora“, zaključuju u Komisiji.

(Capital)

Nastavite čitati

Trending