Connect with us

Svijet

DA LI JE PUTIN NADMUDRIO TRAMPA? Stigle prve analize sporazuma o primirju!

Iako je Donald Tramp, predsjednik Amerike, od Vladimira Putina, predsjednika Rusije, rekao da će tražiti tridesetodnevni prekid vatre, dobio je samo pauzu udara na energetsku infrastrukturu između Rusije i Ukrajine, što, kako smatraju analitičari, ide na ruku Rusiji, a ne Ukrajini.

Naime, kako je analitičar CNN-a primijetio, dolaskom toplijeg vremena manje je važno za Ukrajince da imaju grijanje, dok je uništavanje ruske energetske infrastrukture, poput gasovoda i rafinerija, bespilotnim letjelicama ozbiljan problem za Moskvu. Osim što rusko stanovništvo dobija više cijene fosilnih goriva na pumpama, Rusija smanjuje prihode koje dobija prodajom energenata Kini i Indiji.

U prvom saoštenju iz Bijele kuće, kako ističe CNN, došlo je ili do greške ili nesmotrenosti u formuliranju primirja jer se iz saopštenja može vidjeti da se primirje odnosi na pauze u napadima na sve infrastrukturne objekte, poput mostova, željeznice, puteva, i luka.

“Tramp je smatrao da može ili uvjeriti, nagovoriti ili nadmudriti Putina. On tek treba da dobije ništa od toga. On je opipljivo izgubio u njihovom prvom direktnom diplomatskom okršaju”, ističe CNN.

BBC primjećuje da je, za sada, očigledno da Trump više pritišće Volodimira Zelenskog nego Putina, te da ostaje da se vidi da li će Tramp dobiti nove ustupke od Putina u nastavku pregovora oko primirja.

“Postignuti dogovor nije ni blizu potpunog i bezuslovnog prekida vatre koji su SAD željele od Rusije. ‘Veoma užasan rat’ za koji je Trump insistirao da može zaustaviti još uvijek bjesni”, navodi BBC, i dodaje da je Putin dao Trampu tek toliko da može tvrditi da je postigtnut napredak ka miru u Ukrajini, a da ne izgleda kao da ga je Kremlj izigrao.

I njemački mediji izvještavaju u sličnom tonu, a jednu od analiza iznio je i pukovnik austrijske vojske Markus Rajzner, analitičar poznat po svojim objektivnim procjenama kojeg cijene i zapadni i ruski analitičari.

On smatra da sporazum koji je postignut očigledno pokazuje da Rusija igra na vrijeme. Rajzner je za njemački emiter NTV objasnio da Rusija napade na Ukrajinu svakako provodi u intervalima.

“U prosjeku, tokom poslednje tri strateške vazdušne ofanzive, teški vazdušni napadi krstarećim projektilima su se dešavali svake dvije do tri nedjelje, odnosno 14 do 21 dan. Zato sporazum od 30 dana ne predstavlja nikakvo pravo olakšanje”, smatra on.

Boris Pistorijus, ministar odbrane Njemačke, rekao je da sporazum ne znači ništa, jer, kako smatra, energetska infrastruktura u Ukrajini je najbolje zaštićena. On je za ZDF-ov “Morgenmagazin” rekao da Tramp neće ovo stanje moći dugo predstavljati kao svoju pobjedu.

“I vrlo sam siguran da će doći vrijeme kada će on morati reagovati, takođe u interesu snage i prestiža SAD”, smatra Rajzner.

Related Topics:

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno