Pratite nas

Biznis

Dok Prointer dobija milione, Republika Srpska se zadužuje!

Objavio

u

Ne postoje tri nove vlade, već ona ista – prošlogodišnja, pretprošlogodišnja i ona iz 2017. godine. Zašto je “Prointerov” klik drastično poskupio u vremenu pandemije, premijer Radovan Višković niti objašnjava niti ima namjeru.

Kredit od 57 miliona eura, sa grejs periodom od pet godina i petnaestogodišnjim rokom otpalate za premijera Republike Srpske Radovana Viškovića je izuzetno povoljan.

Nada se da će novu dužničku rabotu podržati narodni poslanici u RS. Ipak, nije spomenuo da, kada kreditima potpomaže privrednike, najbolje prolazi “Prointer”.

Ove godine održavanje data centra Vlade RS poskupjelo je za 300.754 KM u odnosu na 2020. Građani će IT tender majstorima za ovaj posao plaćati 899.700 KM!

Ne postoje tri nove vlade, već ona ista – prošlogodišnja, pretprošlogodišnja i ona iz 2017. godine. Zašto je “Prointerov” klik drastično poskupio u vremenu pandemije, Višković niti objašnjava niti ima namjeru.

Od 2017. do danas samo za ovaj posao apsolutni IT tender šampion potpisao je četiri ugovora ukupne vrijednosti 2.135.471 KM. U odnosu na prvi ugovor od 292.383 KM vrijednost posla porasla je više od tri puta.

U dokumentu, koji je u posjedu Žurnala, piše da je Generalni sekretarijat Vlade nabavku procijenio na 900.900 KM sa uračunatim PDV-om. Kako to obično bude, stigla je jedna ponuda, koja je odmah bila i prihvatljiva.

“Prointer”, firma sa Igorom Dodikom, sinom Milorada Dodika, kao saradnikom iz prvog reda, ove godine ponudila se za samo 1.200 KM manje. Kako joj sertifikati i uprava odgovaraju vladajućoj strukturi, tako je sve završeno još jednim preskupim ugovorom potpisanim 27. januara.

Vrijednost održavanja data centra i infrastrukture informacionog sistema Vlade RS – 899.700 KM. Ovoliko novca iz javne kase “Prointer” će dobiti za narednih 12 mjeseci.

Godinama unazad održavanje data centra Vlade rezervisano je upravo za “Prointer”. Cijene skaču, obrazloženja, naravno, nema!

Kako je Žurnal pisao – ovaj posao u zgradi izvršne vlasti 2017. i 2019. godine koštao je 292.383, odnosno 344.442 KM.

Vrijednost istog posla 27. januara prošle godine procijenjena je na 598.946 KM. Tada je trebalo pružiti pomoć novoformiranom sarajevskom “Prointeru”. Kao konzorcijum ponudu su poslale firme majka i kćerka. I prošle! Višković ni tada ništa nije objasnio građanima čiji je novac potrošio. 

Simptomatično, IT sektor postao je zanimljiv institucijama, javnim preduzećima i ustanovama u Republici Srpskoj od momenta kada se podmladak porodice Dodik latio tog posla. Kasnije je, 18. jula 2019. godine, pred narodnim poslanicima, vidno nervozni otac Dodik priznao da mu je sin “saradnik” u “Prointeru”, koji godišnje na tenderima dobija ugovore vrijedne desetine miliona maraka.

DOK SU FIRME NESTAJALE, “PROINTER” UGOVORIO 60 MILIONA

Prema podacima Agencije za javne nabavke BiH, firma s kojom Igor Dodik “sarađuje”, samo od 1. januara 2020. do 31. decembra iste korona godine sa javnim sektorom sklopila je 165 ugovora vrijednih ukupno 60.047.841 KM.

Sve ovo dešavalo se dok su ljekari širom RS radili bez odgovarajuće zaštitne opreme a građani sjedili u karantinu pod policijskom i prismotrom Helikopterskog servisa RS. Sve ovo dešavalo se dok su ostajali bez posla i bespomoćno posmatrali kako njihove firme nestaju.  

Najviše, 48 poslova, “Prointer” je dobio nakon provedenih otvorenih postupaka u kojim je najčešće učestvovao kao jedini ponuđač. Vrijednost ovih poslova iznosila je 54.149.348 KM.

Spisak onih iz javnog sektora s kojima banjalučki “Prointer” sarađuje od 2015. godine je ogroman.

Kao isporučilac roba i usluga spominje se u ugovorima “Šuma RS”, Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine, Savjeta ministara BiH, Republičke uprave za inspekcijske poslove, Opštine Laktaši, Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, Pravobranilaštva RS, Autocesta Federacije BiH.

Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge RS, Elektroprivrede HZ HB, Grada Doboja, Željeznica RS, Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS, Ministarstva prosvjete i kulture RS, Ministarstva trgovine i turizma RS, Međunarodnog aerodroma Sarajevo, Aerodroma RS, Elektro-Doboja, Vodovoda Doboj, Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih RS.

Elektroprivrede RS, Rudnika i Termoelektrane Ugljevik, Investiciono-razvojne banke RS, Hidroelektrana na Vrbasu, Grada Gradiška, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, Ministarstva za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS, Rudnika i Termoelektrane Gacko, Radio-televizije RS.

Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, Veterinarskog instituta “Dr Vaso Butozan”, Službenog glasnika RS, Olimpijskog centra Jahorina, Tužilaštva BiH, Agencije za osiguranje RS, Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), Instituta za zaštitu zdravlja RS, Hidroelektrana na Drini, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Elektro-Hercegovine.

Studentskog centra Pale, Helikopterskog servira RS, Doma zdravlja Banjaluka, Lutrije RS, Grada Banjaluka, Agencije za bezbjednost saobraćaja RS, Doma zdravlja Bijeljina, Službe za zajedničke poslove Vlade RS, Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH (BHDCA), Elektrodistribucije Pale, Ministarstva odbrane BiH.

Ministarstva finansija RS, Centralne banke BiH, Voda Srpske, Elektroprenosa BiH, Vlade RS, Univerziteta u Istočnom Sarajevu, Puteva RS, Brčko distrikta, Zavoda za zapošljavanje RS, Hidroelektrana na Trebišnjici, Uprave za indirektno oporezivnje BiH, Elektrokrajine Banjaluka, Univerzitetskog kliničkog centra RS.

Fonda zdravstvenog osiguranja RS, Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Poreske uprave RS, Ministarstva unutrašnjih poslova RS, Zavoda za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju “Dr Miroslav Zotović”, Fonda penzijsko-ivalidskog osiguranja RS, Pošta Srpske…

Kako sa sedamdesetak zaposlenih, među kojima ima i administrativnih radnika?

(Žurnal)

Nastavite čitati
Kliknite da ostavite komentar

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Biznis

Banjalučka pivara predstavila: Novi izgled Nektar piva

Objavio

u

“Banjalučka pivara” predstavila je novi izgled “Nektara”, naprodavanijeg piva u Bosni i Hercegovini. Novim ruhom ostaju vjerni simbolici od vijek i po duge tradicije kvaliteta proizvodnje vrhunskog piva.

Ova kompanija, kao jedan od najstarijih industrijskih kolektiva u Banjaluci i jedna od najvećih kompanija prehrambene industrije BiHsvoje poslovanje usmjerava prema željama svojih potrošača i u potpunosti je posvećena napretku i poboljšanju kvaliteta u svim oblastima, što se ogleda i u praćenju trendova i inovacijama u samom izgledu proizvoda.

“Novi izgled našeg najpoznatijeg brenda inspirisan je željom za spajanjem duge tradicije i modernog dizajna. Trudili smo se da zadržimo bitne istorijske elemente koji odlikuju izgled “Nektar” piva od davnina, a opet da dizajn bude savremen i odvažan.

Srećni smo jer neprestano bilježimo rast prodaje i povećanje tržišnog učešća. I pored pandemije, u prvom kvartalu smo u BiH ostvarili rast bruto prihoda za osam odsto i rast tržišnog učešća za pet odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Pored toga, “Nektar” pivo bilježi i gotovo četiri puta veću prodaju na tržištu Srbije, kao i rast na tržištu Hrvatske za više od deset  odsto,” izjavio je Ilija Šetka, generalni direktor Banjalučke pivare.  

“Banjalučka pivara”, ovim poslovnim poduhvatom, slavi dugu tradiciju pivarstva, kao i uspjeh svog najpoznatijeg proizvoda kojeg odlikuje i originalna receptura.

“Nektar” pivo je dobitnik brojnih zlatnih medalja i nagrada za kvalitet na evropskim i regionalnim sajmovima. Izvozi se pored Srbije i Hrvatske u Sloveniju, Italiju, Maltu, Švedsku i mnoge druge zemlje, a čak i u daleku Australiju.

(BN)

Nastavite čitati

Biznis

Tonu u gubitke, a zapošljavaju nove radnike

Objavio

u

Gubitak Aerodroma Republike Srpske u prošloj godini iznosio je 256.735 KM,  a prihodi su im se u odnosu na 2019. godinu smanjili za više od dva miliona maraka. To ih nije spriječilo da zaposle nove radnike i povećaju troškove za plata i naknade za više od 17.500 maraka.

Konkretno, ukupni prihodi ovog preduzeća su u 2019. godini iznosili 5,9 miliona KM, dok su prošle godini ostvarili prihode od 3,9 miliona maraka.

U ukupnim prihodima najveći su prihodi od prodaje robe, i iznose 1,1 milion maraka, a u odnosu na 2019. godinu su  manji za preko dva miliona maraka jer su tada iznosili 3,4 miliona KM.

Kada su u pitanju rashodi, najviši su troškovi za plate i naknade zaposlenih i oni su se u odnosu na 2019. godinu povećali.

U 2019. godini ovi troškovi su iznosili 1.539.691 KM,  a prošle godine 1.557.210 odnosno veći su za čak 17.519 maraka.

Ono što je zanimljivo je da su Aerodromi RS povećali  broj radnika, pa je tako prosječan broj zaposlenih u 2019. godini iznosio 69, a u 2020. godini 74.

U planu poslovanja za ovu godinu uprava preduzeća je navela da je nakon najvećeg rasta saobraćaja od osnivanja aerodroma, uvođenjem redovnih linija kompanije Rynair, uslijedila gotovo potpuna obustava saobraćaja i pad prihoda za oko 40 odsto u prošloj godini u odnosu na 2019. godinu.

Naveli su i da je njihovo poslovanje u ovoj i narednim godinama praćeno velikom neizvjesnošću zbog obustave avio saobraćaja usljed pandemije korona virusa.

CAPITAL je ranije pisao da bi poslovanje banjalučkog aerodroma u ovoj godini bez redovne finansijske injekcije iz budžeta od 1,9 miliona maraka bilo bi neodrživo. Iako Vlada RS preduzeću “Aerodromi RS” novcem građana i privrednika godinama pomaže da opstane, uprava nije uspjela da to opravda, pa u godini velike neizvjesnosti umjesto rezova planira povećati troškove.

Plan poslovanja za ovu godinu,  pokazuje kako će preduzeće potrošiti oko 300.000 maraka više nego u prošloj godini, ili procentualno 7,26 odsto.

To se prije svega odnosi na troškove za plate i naknade za zaposlene poput regresa i slično, gdje će u odnosu na 2020. godinu biti potrebno izdvojiti 205.000 maraka više, ili 14 odsto.

Ranije je takođe najavljeno da bi sa zakašnjenjem od par godina i nakon uloženih miliona uskoro trebala biti otvorena kargo zgrada ovog aerodroma.

Izgradnja kargo objekta banjalučkog aerodrome počela je u maju 2017. godine, a rok za završetak radova je bio 120 dana. Inspekcija je nekoliko puta obustavljala gradnju zbog odstupanja od projektne dokumentacije.

Podsjećanja radi, izvoz svježe junetine iz BiH u Tursku 2015. godine je vršen putem banjalučkog aerodroma jer u tom momentu EU nije dozvoljavala provoz roba iz trećih zemalja u treće zemlje, putem svoje teritorije.

Na banjalučkom aerodromu je postojao tehnički centar, koji je u period kada se prevoz junetine odvijao avionom, pretvoren u hladnjaču.

Tadašnja uprava Aerodroma je procijenila da treba investirati u kargo saobraćaj, te su od ukupno sedam miliona maraka investicionog zajma, za kargo biznis i gradnju novog kargo centra izdvojili dva miliona.

Odmah nakon što je EU dozvolila transport mesa preko svoje teritorije, prevoz junetine iz BiH u Tursku je nastavljen kopnenim putem, a izgradnja banjalučkog kargo objekta stajala je godinama u mjestu.

(Capital)

Nastavite čitati

Biznis

Dodik preuzeo potpunu kontrolu nad ATV-om

Objavio

u

Kompanija „Prointer ITSS“, koja se povezuje sa Igorom Dodikom, sinom Milorada Dodika, kupila je firmu „K-2“ audio usluge i time u potpunosti preuzela vlasništvo nad banjalučkom Alternativnom televizijom, saznaje portal CAPITAL.

Firmu „K-2“ osnovali su ranije radnici ATV-a koji su imali određen udio u vlasništvu televizije. Međutim, većina njih je 2019. godine svoj udio prodala firmi „Grand trade“ Mileta Radišića.

Prema zvaničnim podacima iz sudskog registra firme „Prointer“ i „K-2“ audio usluge jedini su suvlasnici ATV-a.

S obzirom na to da je u prethodnom periodu od „Inetgra inženjeringa“ kupio većinski udio, kao i udio koji je imao „Grand trade“, „Prointer“ je kupovinom firme koja je uz njih jedini preostali vlasnik, došao do potpunog vlasništva nad ovom medijskom kućom.

Alternativna televizija donedavno je imala nekoliko suvlasnika, od kojih je većinski bio „Integra inženjering“, u vlasništvu porodice Slobodana Stankovića.  „Integra“ je krajem 2017. postala većinski vlasnik ove medijske kuće.

Akcije u ATV-u, imao je i „Grand trade“ Mileta Radišića koji je, takođe, svoj udio prodao „Prointeru“.

Ovom kupovinom “Prointer” je nastavio da se širi na različitim poljima u RS. Tako se prvo sa informacionih tehnologija proširio i na polje energetike kada je krajem 2019. godine kupio firmu „Kaldera“ od Milenka Čičića.

“Prointer” je prošle godine kupio i preduzeće “Sector ADS” iz Banjaluke, koje je bilo u vlasništvu porodice ubijenog biznismena Slaviše Krunića, i ono od tada posluje pod novim nazivom – “Infinity archive digital solutions” ili skraćeno “Infinity ADS”.

Ove firme posluju u okviru grupacije „Infinity International Group“. Pored „Prointera“, „Kaldere“ i “Infinity ADS”, grupacija broji još dvije firme i to „EP Mobile“ te firmu Infinity Energy and ITSS  u Makedoniji.

„Prointer“ je suvlasnik i preduzeća “Inovativna korporacija” sa sjedištem u Bijeljini registrovano za djelatnosti finansijskih holding-društava iostalo finansijsko posredovanje.

(Capital)

Nastavite čitati

Trending