Pratite nas

Biznis

Dok Prointer dobija milione, Republika Srpska se zadužuje!

Objavio

u

Ne postoje tri nove vlade, već ona ista – prošlogodišnja, pretprošlogodišnja i ona iz 2017. godine. Zašto je “Prointerov” klik drastično poskupio u vremenu pandemije, premijer Radovan Višković niti objašnjava niti ima namjeru.

Kredit od 57 miliona eura, sa grejs periodom od pet godina i petnaestogodišnjim rokom otpalate za premijera Republike Srpske Radovana Viškovića je izuzetno povoljan.

Nada se da će novu dužničku rabotu podržati narodni poslanici u RS. Ipak, nije spomenuo da, kada kreditima potpomaže privrednike, najbolje prolazi “Prointer”.

Ove godine održavanje data centra Vlade RS poskupjelo je za 300.754 KM u odnosu na 2020. Građani će IT tender majstorima za ovaj posao plaćati 899.700 KM!

Ne postoje tri nove vlade, već ona ista – prošlogodišnja, pretprošlogodišnja i ona iz 2017. godine. Zašto je “Prointerov” klik drastično poskupio u vremenu pandemije, Višković niti objašnjava niti ima namjeru.

Od 2017. do danas samo za ovaj posao apsolutni IT tender šampion potpisao je četiri ugovora ukupne vrijednosti 2.135.471 KM. U odnosu na prvi ugovor od 292.383 KM vrijednost posla porasla je više od tri puta.

U dokumentu, koji je u posjedu Žurnala, piše da je Generalni sekretarijat Vlade nabavku procijenio na 900.900 KM sa uračunatim PDV-om. Kako to obično bude, stigla je jedna ponuda, koja je odmah bila i prihvatljiva.

“Prointer”, firma sa Igorom Dodikom, sinom Milorada Dodika, kao saradnikom iz prvog reda, ove godine ponudila se za samo 1.200 KM manje. Kako joj sertifikati i uprava odgovaraju vladajućoj strukturi, tako je sve završeno još jednim preskupim ugovorom potpisanim 27. januara.

Vrijednost održavanja data centra i infrastrukture informacionog sistema Vlade RS – 899.700 KM. Ovoliko novca iz javne kase “Prointer” će dobiti za narednih 12 mjeseci.

Godinama unazad održavanje data centra Vlade rezervisano je upravo za “Prointer”. Cijene skaču, obrazloženja, naravno, nema!

Kako je Žurnal pisao – ovaj posao u zgradi izvršne vlasti 2017. i 2019. godine koštao je 292.383, odnosno 344.442 KM.

Vrijednost istog posla 27. januara prošle godine procijenjena je na 598.946 KM. Tada je trebalo pružiti pomoć novoformiranom sarajevskom “Prointeru”. Kao konzorcijum ponudu su poslale firme majka i kćerka. I prošle! Višković ni tada ništa nije objasnio građanima čiji je novac potrošio. 

Simptomatično, IT sektor postao je zanimljiv institucijama, javnim preduzećima i ustanovama u Republici Srpskoj od momenta kada se podmladak porodice Dodik latio tog posla. Kasnije je, 18. jula 2019. godine, pred narodnim poslanicima, vidno nervozni otac Dodik priznao da mu je sin “saradnik” u “Prointeru”, koji godišnje na tenderima dobija ugovore vrijedne desetine miliona maraka.

DOK SU FIRME NESTAJALE, “PROINTER” UGOVORIO 60 MILIONA

Prema podacima Agencije za javne nabavke BiH, firma s kojom Igor Dodik “sarađuje”, samo od 1. januara 2020. do 31. decembra iste korona godine sa javnim sektorom sklopila je 165 ugovora vrijednih ukupno 60.047.841 KM.

Sve ovo dešavalo se dok su ljekari širom RS radili bez odgovarajuće zaštitne opreme a građani sjedili u karantinu pod policijskom i prismotrom Helikopterskog servisa RS. Sve ovo dešavalo se dok su ostajali bez posla i bespomoćno posmatrali kako njihove firme nestaju.  

Najviše, 48 poslova, “Prointer” je dobio nakon provedenih otvorenih postupaka u kojim je najčešće učestvovao kao jedini ponuđač. Vrijednost ovih poslova iznosila je 54.149.348 KM.

Spisak onih iz javnog sektora s kojima banjalučki “Prointer” sarađuje od 2015. godine je ogroman.

Kao isporučilac roba i usluga spominje se u ugovorima “Šuma RS”, Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine, Savjeta ministara BiH, Republičke uprave za inspekcijske poslove, Opštine Laktaši, Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, Pravobranilaštva RS, Autocesta Federacije BiH.

Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge RS, Elektroprivrede HZ HB, Grada Doboja, Željeznica RS, Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS, Ministarstva prosvjete i kulture RS, Ministarstva trgovine i turizma RS, Međunarodnog aerodroma Sarajevo, Aerodroma RS, Elektro-Doboja, Vodovoda Doboj, Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih RS.

Elektroprivrede RS, Rudnika i Termoelektrane Ugljevik, Investiciono-razvojne banke RS, Hidroelektrana na Vrbasu, Grada Gradiška, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, Ministarstva za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS, Rudnika i Termoelektrane Gacko, Radio-televizije RS.

Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, Veterinarskog instituta “Dr Vaso Butozan”, Službenog glasnika RS, Olimpijskog centra Jahorina, Tužilaštva BiH, Agencije za osiguranje RS, Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), Instituta za zaštitu zdravlja RS, Hidroelektrana na Drini, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Elektro-Hercegovine.

Studentskog centra Pale, Helikopterskog servira RS, Doma zdravlja Banjaluka, Lutrije RS, Grada Banjaluka, Agencije za bezbjednost saobraćaja RS, Doma zdravlja Bijeljina, Službe za zajedničke poslove Vlade RS, Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH (BHDCA), Elektrodistribucije Pale, Ministarstva odbrane BiH.

Ministarstva finansija RS, Centralne banke BiH, Voda Srpske, Elektroprenosa BiH, Vlade RS, Univerziteta u Istočnom Sarajevu, Puteva RS, Brčko distrikta, Zavoda za zapošljavanje RS, Hidroelektrana na Trebišnjici, Uprave za indirektno oporezivnje BiH, Elektrokrajine Banjaluka, Univerzitetskog kliničkog centra RS.

Fonda zdravstvenog osiguranja RS, Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Poreske uprave RS, Ministarstva unutrašnjih poslova RS, Zavoda za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju “Dr Miroslav Zotović”, Fonda penzijsko-ivalidskog osiguranja RS, Pošta Srpske…

Kako sa sedamdesetak zaposlenih, među kojima ima i administrativnih radnika?

(Žurnal)

Nastavite čitati
Kliknite da ostavite komentar

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Biznis

Dodikovi dobili državnu pomoć za nabavku još jednog traktora

Objavio

u

Porodica Dodik bila je u prvim redovima kada se prošle godine dijelio novac za podsticaje u poljoprivredi. Nakon što su njihova preduzeća „Agro voće“ iz Laktaša  i „Fruit Eco“ iz Gradiške dobile oko 90.000 maraka, između ostalog i za nabavku traktora, te preko 14 tona regresiranog goriva, pomoć je dobilo i „Global Liberty“, treće preduzeće koje je u njihovom vlasništvu, saznaje portal CAPITAL.

Riječ je firmi koju su prije šest godina osnovali Igor i Gorica Dodik, a kojoj je osnovna djelatnosti trgovina na veliko drvom, građevinskim materijalom i sanitarnom opremom.

Njima je nedavno Agencija za agrarna plaćanja koja posluje u sklopu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske isplatila 21.004 KM kao podsticaj za nabavku traktora i priključaka.

Takođe, kako se to može vidjeti odobreno im je i 1.311 litara regresiranog dizela, koji je za 0,60 KM jeftiniji od goriva koje se vozačima prodaje na pumpama.

Poslovni regisistri pokazuju kako „Global Liberty“ od osnivanja do 2019. godine nije imao značajnu poslovnu aktivnost. Prihodi su im 2019. godine bili tek 3.100 maraka a dobit skromnih 228 KM. Godinu ranije, nisu imali ni marku pazara i preduzeće je prijavilo gubitak od 2.013 KM.

Direktor preduzeća je Goričin suprug Pavle Ćorović, nekada portparol košarkaškog kluba Igokea iz Aleksandrovca, a potom i  radnik istoimenog radija, a danas suvlasnik nekoliko firmi.

Podsjećamo, kako smo ranije pisali, „Fruit Eco“ iz Gradiške je u vlasništvu Igora Dodika i Mirka Dobrića, dok je vlasnik „Agro voća“ Goran Dodik, Miloradov brat.

I jedno i drugo preduzeće se bavi uzgojem voća, a u prošloj godini su imali veliku pomoć resornog minstarstva.

„Agrovoće“ je dobilo 21.004 KM podsticaja za nabavku traktora te 7.400 litara regresiranog goriva, kao i 21.060 KM za investicije u preradu poljoprivrednih proizvoda.

Nešto manje goriva, tačnije 6.900 litara je dobio Igor za svoj „Fruit eco“.

Međutim, on je dobio 50.000 maraka za podizanje protivgradnih mreža u voćnjaku i jedan je od dva proizvođača koji su dobili maksimalan iznos. Sve ostale država je znatno manje sufinansirala.

(Capital)

Nastavite čitati

Biznis

“SINOĆ JE NAPISANO RJEŠENJE” Dodik potvrdio da će mu Milan Tegeltija biti savjetnik

Objavio

u

Milan Tegeltija, bivši predsjednik VSTS-a i Osnovnog suda u Banjaluci biće pravni savjetnik Milorada Dodika, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, nezvanično saznaju “Nezavisne”. https://1318dcb95974f2facce492b76981e39b.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-37/html/container.html

Sam Tegeltija nije želio ni potvrditi ni demantovati ovu inforamciju, međutim na svom Twitter nalogu juče je napisao “Nakon 20 godina provedenih u pravosuđu, tužilačkim i sudijskim funkcijama sutra podnosim ostavku i na mjesto sudije i zlazim iz pravosuđa. O mom narednom anganžmanu bićete brzo  informisani”.

Nastavite čitati

Biznis

BiH ima mlijeka za izvoz u Kinu

Objavio

u

Kinesko tržište uskoro bi trebalo da bude otvoreno za mlijeko i mliječne proizvode iz BiH, a proizvođači pozdravljaju ovaj korak smatrajući da imaju šta da ponude kineskim kupcima te da ih jedino brine prevoz ovog osjetljivog proizvoda.

Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mljekara RS, u razgovoru za “Nezavisne” rekao je da je teško govoriti o podmirivanju kineskog tržišta, jer je ipak riječ o velikoj zemlji, ali da bh. proizvođači ipak imaju značajne količine mlijeka i mliječnih proizvoda da bi to mogli izvoziti u Kinu.

“Nas zanima kako je zamišljen transport mlijeka, jer ako se prevozi brodom, isteći će mu rok trajanja, a transport avionom je skup”, rekao je Usorac.

Dodao je da je pozitivna strana to što ova dalekoistočna zemlja ima veliko tržište koje može da primi velike količine robe.

Nenad Vukoje, direktor kompanije “Pađeni”, za “Nezavisne” je kazao da je svako otvaranje novog tržišta dobro, jer će se sigurno proizvođači priključiti izvozu.

“Kada je riječ o kapacitetima proizvodnje mlijeka, sigurno mogu biti veći nego što sada proizvođači proizvode. Izuzetno povoljan trend je proširenje malih farmi, proizvođača koji su se prilagodili novim uslovima rada, oni puno više rade, više zarađuju, kvalitetnije rade, od čega dobijamo kvalitetniju sirovinu koju dalje možemo koristiti za izradu novih proizvoda”, objasnio je Vukoje.

Naveo je da će otvaranje tržišta u Kini pozitivno uticati i na proizvođače mliječnih sirovina, ali i kompanije koje prerađuju ove sirovine.

Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, rekao je prethodno da su se aktivnosti u vezi s otvaranjem kineskog tržišta za mlijeko i mliječne proizvode iz BiH, nakon višegodišnjeg zastoja, u proteklom periodu intenzivirale te da zbog toga uskoro očekuju otvaranje ovog dalekog tržišta.

“Kineska strana dostavila je dodatna pitanja na upitnik za odobravanje izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda, koji joj je Kancelarija za veterinarstvo BiH uputila prije nekoliko godina. Nadležne institucije trenutno aktivno rade na finalizaciji odgovora kako bi se stekli uslovi za izvoz u Kinu”, istakao je Košarac.

Dodao je da bi nakon što BiH dostavi odgovore na dodatna pitanja iz upitnika, inspekcijske službe iz Kine trebalo bi da dođu u BiH i izvrše kontrole domaćih kapaciteta za proizvodnju i preradu mlijeka.

“Informisan sam da čak postoji mogućnost da izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u Kinu bude odobren i bez izvršene kontrole nadležnih kineskih inspektora, s obzirom na to da naše kompanije već izvoze u EU, odnosno ispunjavaju standarde i svojim kvalitetom zadovoljavaju ovo zahtjevno tržište”, kazao je Košarac.

Istakao je da su pohvalni napori ambasadora Kine u BiH Đi Pinga na ubrzavanju aktivnosti koje će rezultirati otvaranjem kineskog tržišta za mlijeko i mliječne proizvode iz BiH.

“Jačanje saradnje i veći obim spoljnotrgovinske razmjene u fokusu su mojih razgovora sa ambasadorom Đi Pingom. Ohrabren sam njegovim angažmanom, ne samo kada je u pitanju izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda, nego i mesa i vina na kinesko tržište”, rekao je Košarac.

Prema njegovim riječima, otvaranje privredno potentnog kineskog tržišta značajna je prilika i dodatni podsticaj za razvoj domaćih poljoprivrednih kapaciteta.

“Tržište Kine ima svoje specifičnosti, ali naši proizvođači i prerađivači mlijeka imaju kapacitete i iskustva da svoje proizvode, osim evropskim, ponude i kineskim potrošačima”, naveo je Košarac, dodajući da resorno ministarstvo i nastavlja aktivnosti na otvaranju novih tržišta za plasman domaćih proizvoda, cijeneći da je to jedna od mjera zaštite domaće proizvodnje.

Inače, BiH s ovim azijskim divom u spoljnotrgovinskoj razmjeni ima veoma loš ukupni skor, a izvoz se uglavnom bazira na proizvodima od drveta i vinu. Put ove daleke zemlje iz BiH su u proteklom periodu odlazili i proizvodi poput sirćeta, soli i kamena.

(Nezavisne)

Nastavite čitati

Trending