Pratite nas

Biznis

Domaći proizvodi u SJENCI STRANIH: Iz uvoza 70 odsto hrane koju pojedemo

Objavio

u

Kampanje o značaju kupovine domaćih proizvoda u BiH, koje se sprovode deceniju unazad, ni približno nisu dale očekivane rezultate.

Građani i dalje daleko više kupuju robe iz uvoza nego one proizvedene u domaćim pogonima.

Zato ne čudi što, od ukupne količine hrane koju godišnje pojedemo, više od dvije trećine dolazi iz uvoza, dok u marketima uglavnom posežemo i za ostalim neprehrambenim robama stranih proizvođača.

Statistika pokazuje da u okviru agroindustrijskog sektora uvozimo sve i svašta, čak i ono za što imamo dobru pretpostavku za vlastitu proizvodnju, pa imamo uvoz 3,5 puta veći od izvoza.

Efekti

Podaci Spoljnotrgovinske komore BiH pokazuju da je, za devet mjeseci lane, u BiH uvezeno agroindustrijskih proizvoda u vrijednosti 2,27 milijardi maraka, dok smo izvezli 647,82 miliona KM.

U kojoj mjeri građani zaobilaze domaće proizvode, kojih svakako ima na našem tržištu, potvrđuje i podatak da smo, na primjer, za devet mjeseci lane uvezli vode i sokova vrijednih 121 milion KM, što je tri puta više od izvozne vrijednosti. Sličnu situaciju imamo i u spoljnotrgovinskoj razmjeni mesa i mesnih prerađevina, mliječnih proizvoda, proizvoda mlinske industrije, povrća i prerađevina od povrća.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

I u STK naglašavaju da promocija značaja kupovine domaćih proizvoda nije dala značajniji efekat, te da građani BiH još nisu ozbiljno shvatili koje su prednosti takvih potrošačkih navika.

Iz komora u BiH više puta su naglasili da bi kupovima domaćih proizvoda povećala otkup sirovine od poljoprivrednika, više bi se proizvodilo i bilo bi više zaposlenih u našim pogonima, imali bismo rast iznosa uplaćenih poreza i doprinosa.

Mjere

Nemanja Vasić, potpredsjednik STK i vlasnik Mesne industrije „Trivas“ iz Prnjavora, kaže da bi, možda, već u školi trebalo započeti edukaciju djece zašto je važno da se kupuje domaća roba.

– Domaća proizvodnja se mora štititi na više načina, između ostalog i pravilnijim podsticajima u primarnoj proizvodnji, i to tamo gdje će oni stvarno uticati na cijenu što bi, na kraju, uticalo da proizvod bude jeftiniji, a prodaja veća. Takođe, treba pronaći mjere prema trgovačkim lancima da moraju da imaju određeni procenat domaćih proizvoda u asortimanu. To kod nas nije zaživjelo, a mjera je koja bi sigurno imala efekta – objašnjava Vasić za Srpskainfo. 

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Prema njegovim riječima, kod naših građana još je uvriježeno mišljenje da je neki proizvod od neke strane robne marke bolji nego domaći.

– Međutim, nije tako, a ne stoji ni priča da su naši proizvodi skuplji. Ali, i to što su mnogi jeftiniji, zna da bude kontraproduktivno, jer ljudi odmah pomisle da su lošiji. Takođe, najmanje 50 odsto proizvodnje stranih robnih marki radimo mi, uslužno za strance, samo je naše ime sitno napisano, a njihovo je brend. Problem je i što naši proizvođači nemaju dovoljno novca da se reklamiraju, tako da imamo isti proizvod, ali nas nema nigdje – ističe Vasić.

Tržište

Dodaje da je procjena da, od ukupne količine hrane koju godišnje pojedemo, oko 70 dolazi iz uvoza.

– Kad se pogleda struktura, jasno je da uvozimo i robe za čiju proizvodnju i sami imamo dobre mogućnosti. Naglasio bih da polovinu spoljnotrgovinskog deficita ostvarujemo sa Srbijom i Hrvatskom, jer je kod naših ljudi ostala navika da kupujemo njihovo, smatrajući da kupujemo domaće proizvode – kaže Vasić.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

U Privrednoj komori RS naglašavaju da se projekat „Naše je bolje“ realizuje već 11 godina, ali da je i dalje problem niska svijest potrošača o značaju kupovine domaćih proizvoda.

– Njihovom kupovinom jačamo domaću privredu, imamo više novca za školstvo, zdravstvo, penzije, tu je i mogućnost za otvaranje novih radnih mjesta. Novac ostaje u Srpskoj i BiH, a spoljnotrgovinski deficit se smanjuje – kaže za Srpskainfo portparol ove komore Vladimir Blagojević.

Ističe da, s druge strane, imamo nekontrolisan uvoz roba koji su sumnjivog kvaliteta.

– A kad dođe do povlačenja nekog proizvoda s našeg tržišta zbog neispravnosti, u pravilu je riječ o robama iz uvoza. To dovoljno govori o kvalitetu domaćih proizvoda, koji se ne povlače – ističe Blagojević.

(Srpskinfo)

Kliknite da ostavite komentar

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

*

code

Biznis

Zašto je IRB privatnoj agenciji platila gotovo 800 000 maraka za promociju i marketing?

Objavio

u

Zašto je Investiciono razvojna banka Republike Srpske dodijelila posao nabavki usluga marketinga, organizacije događaja i sličnih aktivnosti banjalučkoj agenciji Euphorio d.o.o.? Posao je ovoj firmi dodjeljen na period od godinu dana a Investiciono razvojna banka će da ga plati gotovo 800 000 maraka. Osnivač ove agencije je Boris Udovičić jedno vrijeme bivši direktor marketinga u fudbalskom klubu Borac iz Banjaluke u vrijeme dok je na čelu tog kluba bio Vico Zeljković, sestrić Milorada Dodika. U Investiciono razvojnoj banci tvrde da su posao ovoj agenciji dodijelili regularno. U vlasničkoj strukturi firme na profilu kompanije navedena su imena Tamare i Tome Udovičića.

“Euphoria d.o.o. je pobijedila na javnom tenderu za nabavku usluga marketinga, organizacija događaja i srodnih usluga”, odgovor je IRB RS na pitanje zašto je IRB sklopila posao sa ovom firmom.

Nejasno je, međutim zašto Investiciono razvojna banka kao entitetska institucija koja nema konkurenciju na tržištu ima potrebu za trošenjem gotovo 800 000 maraka u jednoj godini za usluge marketinga i organizaciju različitih dešavanja.

“IRBRS je procijenila da je ta suma potrebna za organizaciju međunarodne investicione konferencije; izradu strategije digitalnog marketinga; za kreativne usluge (idejna rješenja i koncepti, grafički dizajn itd.); produkciju sredstava promocije; zakup medijskog prostora i izradu internet sajta”, odgovorili su nam iz IRB RS.

U Euphoria d.o.o. potvrdili su nam da je tačno da su oni dobili posao pružanja marketinških usluga sa IRB RS. U odgovorima koje su nam dostavili tvrde da je u prethodnih nekoliko dana u različitim medijima izneseno niz neistina o njihovoj kompaniji a da je jedna od njih i da imaju samo dva zaposlena. Prema zvaničnim, dostupnim podacima ta agencija je u 2019. godini imala u prosjeku dva zaposlena radnika. Podaci za 2020. godinu još nisu dostupni.

“Imajući u vidu činjenicu da je “Euphoria”d.o.o. društveno odgovorna kompanija, želimo našu javnost i građanstvo, kada to već ne čine novinari, tačno i fer informisati o personalnim kapacitetima naše kompanije i kadrovskoj politici poslovanja. „Euphoria”d.o.o. Banjaluka nema dva zaposlena, već šest puta više, odnosno 12 radnika. „Euphoria” d.o.o. je u 2020. godini  u vrijeme vanrednog stanja uzrokovanog pandemijom COVID – 19 zaposlila 9 radnika i na taj način obezbjeđivala egzistenciju novim radnicima i njihovim porodicama”, tvrdi u odgovorima za Gerila info, Boris Udovičić koji se zvanično vodi kao osnivač ove agencije.

Udovičić nije želio da pojasni u čemu će se tačno sastojati njihove obaveze prema Investiciono razvojnoj banci Republike Srpske prema ugovoru za koji ih IRB plaća gotovo 800 000 maraka.

“Takođe, želim iskazati lični stav i ubjeđenje , a to je da, prestanete sa dezavuisanjem i manipulacijom javnosti, već, ukoliko smatrate da postoje nezakonitosti pri bilo kojoj javnoj nabavci usluga ili roba, svoje aktivnosti preduzimate u samom toku postupka javne nabavke, a ne da naknadno, tek pošto nadležni državni organi postupak ocijeni zakonitim i ispravnim, komentarišete odluke istih, iznosite soptvene negativne komentare, te preduzimate druge aktivnosti u cilju diskreditacije subjekata koje ocijenite nepodobnim, a da pri tome, ne postoji bilo kakvo pokriće za date tvrdnje. Stava sam da je vaše djelovanje zloupotreba demokratije i slobode izražavanja”, odgovorio nam je Udovičić.

Pojedini mediji su objavili da je ova marketinška agencija iako relativno nova na tržištu već ostvarila zapažene rezultate u saradnji sa javnim institucijama i preduzećima na čijem čelu se nalaze ljudi iz SNSD-a ili neke od koalicionih stranaka u vlasti.

“Veoma je lako dokazati ko su klijenti marketing agencije Euphoria kao i sve fakture koje Euphoria ispostavlja prema svim privatnim klijentima, a i prema državnim. Iz toga se lako može zaključiti da državne firme nisu bile ni 5% dosadašnjeg prometa i osnova našeg poslovanja, te tako nisu uticale na naš razvoj da postanemo jedan od lidera u oblasti pružanja marketinških usluga (a u Google oglašavanju i lider sa najviše sertifikovanih stručnjaka u Bosni i Hercegovini, samim tim i u Republici Srpskoj)”, tvrde u ovoj agenciji.

Zanimljivo je da je dosta ugovora koje je ova agencija sklopila sa javnim institucija ili preduzećima sklopljeno direktnom pogodbom jer su ugovori bili ispod 6000 maraka. Na taj način izbjegnut je javni poziv.

GERILA info

Nastavite čitati

Biznis

U Kotor Varošu prave opremu za Cristiana Ronalda i Giro d'Italia

Objavio

u

Predstavnici Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, u okviru posjete i obilaska bosanskohercegovačkih kompanija iz sektora tekstila, odjeće, kože i obuće, u Kotor varoši su posjetili kompanije Sportek i Dermal R koje zajedno upošljavaju preko 3200 radnika.
Tom prilikom sa menadžmentom kompanija razgovarano o aktuelnom stanju u sektoru obuće, njihovom proizvodnom programu i kapacitetima, planovima ali i izazovima sa kojima se svakodnevno suočavaju, kao i saradnji sa Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine.

Rade za Nike

U razgovoru sa Goranom Berićem iz kompanije Sportek, rečeno je da se radi o jednom od najvećih izvoznika u Bosni i Hercegovini.

Tvornica obuće „Sportek“ d.o.o. osnovana je daleke 2005. godine sa velikim početnim italijanskim kapitalom i u samom startu imala je 300 zaposlenih, dok je danas, zahvaljujući dugoročnoj saradnji sa svjetski poznatim kompanijama poput „Nike“ korporacije, te stalnim unaprjeđenjem poslovnih procesa, ulaganjem u nove tehnologije i ljudski potencijal, izrasla u poslovnog giganta sa preko 2000 radnika i njene hale sa proizvodnim i skladišnim prostorima se danas prostiru na oko 40.000 m2 površine. Njihovi današnji kapaciteti su dostigli brojku od 15.000 pari obuće dnevno.

Tvornica obuće Sportek bavi se serijskom proizvodnjom sportske obuće – profesionalni modeli za fudbalere – kopačke za Nike korporaciju (u kojima igra najbolji fudbaler svijeta Cristiano Ronaldo i brojne druge svjetske fudbalske zvijezde).

Posebno je istaknuta činjenica da je od 2008 do 2020 godine, na godišnjim konkursima za novi dizajn kopački, koje kompanija NIKE raspisuju svake godine u svijetu, njihov dizajner iz Italije uvijek osvajao prvu nagradu.

Biciklistički program

Također, proizvode i kompletan profesionalni biciklistički program (osim kaciga i naočala) za marku DMT koja je u vlasništvu njihove matične firme Dijamant iz Italije, a imaju i posebnu liniju za proizvodnju, šivanje i štampanje kompletnog programa od tekstila za bicikliste (čarape, majice, hlače, dukserice itd).

Osim toga, već dugi niz godina rade i serijsku proizvodnju obuće za američku kompaniju „Crocs“ (ljetne papuče i klompe). Na godišnjem nivou, za ovu kompaniju naprave i izvezu oko 4.000.000 pari obuće.

Pored ovog, u njihovu djelatnost spada i proizvodnja dijelova od karbonskih vlakana za motocikle Ducatti i bicikle DMT (veliki dio takmičara na trci „Giro d’ Italia“, pa i ovogodišnji pobjednik nosi opremu koja se proizvodi u Sporteku), kao i krovišta za manje jahte od karbonskog tekstila.

Njihova poslovna strategija podrazumijeva kontinuirano istraživanje i razvoj novih metoda za izradu njihovih proizvoda, snažnu orijentiranost na klijente, uz nezaobilaznu korporacijska i društvena odgovornost sa posebnim akcentom na odgovornost prema njihovim uposlenicima.

Radenko Bubić, direktor firme Dermal R, rekao je da je preduzeće DERMAL R osnovano 2002. godine kao trgovačko preduzeće, a sa proizvodnjom obuće počeli su 2004. godine.

Danas posluju kao jedan od najvećih proizvođača serijske obuće na prostoru Bosne i Hercegovine, sa oko 1200 zaposlenih koji rade u dvije moderno opremljene proizvodne jedinice koje se nalaze na području opština Kotor Varoš i Kneževo.

Novi pogon

Fabrika u Kotor Varoši se prostire na oko 15.000 m2 i upošljava preko 850 radnika, gdje se na više proizvodnih linija izrađuje namjenska i modna obuća, ali i vlastita linija obuće pod brendom „Dermal“. U posebno odvojenim halama radi se obuća za njihove partnere (kupce) kao što su Gabor, Goretex, Mefisto, Haix, i Planika.

Sa nedavno otvorenim proizvodnim pogonom od 2000 m2 u Kneževu, gdje je samo u prošloj godini zaposleno 200 novih radnika (a danas ih ovdje radi preko 350), uvezali su proizvodni kompleks na oko 7000 m2 u kojem najvećim dijelom rade proizvodnju obuće za kupca „Haix“ iz Njemačke.

Njihov proizvodni program obuhvata namjensku obuću, modnu obuću, obuću za rad na otvorenom i zatvorenom prostoru, a imaju i vlastitu liniju obuće pod brendom „Dermal“.

Dnevno proizvode oko 1000 pari modne obuće i preko 4000 pari specijalne namjenske i zaštitne obuće. Njihova glavna Evropska tržišta su Njemačka, Francuska, Austrija, Italija, Slovačka, Holandija..itd., a osim njih, svoje proizvode plasiraju i u zemlje Balkana.

Njihova misija je stvaranje moderne kompanije, koja poštuje moralne i zakonske standarde društva i na prvom mjestu zadovoljava potrebe svojih kupaca ali i zaposlenih.

Vizija im je osvajanje ostalih evropskih i svjetskih tržišta sa posebnim ciljem da promovišu vlastiti brend „DERMAL“ koji uvijek treba da bude prepoznatljiv po vrhunskom kvalitetu.

U obje kompanije istaknuta je dobra i kooperativna saradnja sa Vanjskotrgovinskom komorom, kako na promociji tako i na aktivnostima sa ciljem poboljšavanja i olakšanja poslovanja u BiH.

biznisinfo.ba

Nastavite čitati

Biznis

Republika Srpska raskinula 22 ugovora o koncesiji

Objavio

u

– Republika Srpska je u prošloj godini raskinula 22 ugovora o koncesiji, među kojima je najviše ugovora za male hidroelektrane.

Ugovori su najčešće raskidani zbog neispunjavanja ili kršenja ugovornih obaveza od strane koncesionara ili zbog iscrpljenih finansijskih mogućnosti koncesionara za završetak koncesionog projekta.

Iz izvještaja Komisije za koncesije RS, koji će na narednoj sjednici razmatrati Narodna skupština RS, vidljivo je da se  ugovori za male HE često ne poštuju, a čak polovina ih je aneksirana.

„Oko 50 odsto koncesionih ugovora, zaključenih u svrhu izgradnje i korišćenja malih hidroelektrana od momenta zaključenja, pa do kraja prošle godine, pretrpjeli su izmjene u pogledu koncesione naknade, dužine trajanja faza izgradnje hidroenergetskih postrojenja, rokova izgradnje malih hidroelektrana, te ostale izmjene“, navodi se u izvještaju.

Isto tako, dodaju, veći broj koncesionih ugovora za izgradnju i korišćenje malih hidroelektrana je raskinut, bilo jednostrano od strane Vlade RS, bilo sporazumno jer je uočeno da nisu davali zadovoljavajuću realizaciju u prethodnim godinama, u odnosu na studije ekonomske opravdanasti i koncesione projekte.

Najveći broj koncesija iz pomenutih ugovora je dodjeljen u 2006.

„Od 73 aktivna projekata za izgradnju i korišćenje malih hidroelektrana do kraja 2020. u komercijalni rad je pušteno 29 malih HE, dok se u fazi izgradnje nalazi 11 objekata. Od 2004., kada je zaključen prvi koncesioni ugovor za male HE, pa do kraja prošle godine, ukupno su raskinuta 62 ugovora koja nisu opravdala svoje postojanje“, navode u Komisiji.

Istakli su da nadležna ministarstva i Komisija, treba da obrate pažnju na poštovanje procedura i uslova pri promjeni vlasničke strukture u koncesionom preduzeću, odnosno pri prenosu ugovora o koncesiji sa starog na novog koncesionara  kako bi se spriječile spekulativne radnje.

„Komisija ponovo ističe neophodnost sveobuhvatne analize realizacije ugovora o koncesiji za izgradnju i korišćenje malih hidroelektrana, te raskidanja onih ugovora kod kojih koncesionari, bez opravdanog razloga, nisu realizovali bitne odredbe ugovora“, zaključuju u Komisiji.

(Capital)

Nastavite čitati

Trending