Pratite nas

Biznis

Domaći proizvodi u SJENCI STRANIH: Iz uvoza 70 odsto hrane koju pojedemo

Objavio

u

Kampanje o značaju kupovine domaćih proizvoda u BiH, koje se sprovode deceniju unazad, ni približno nisu dale očekivane rezultate.

Građani i dalje daleko više kupuju robe iz uvoza nego one proizvedene u domaćim pogonima.

Zato ne čudi što, od ukupne količine hrane koju godišnje pojedemo, više od dvije trećine dolazi iz uvoza, dok u marketima uglavnom posežemo i za ostalim neprehrambenim robama stranih proizvođača.

Statistika pokazuje da u okviru agroindustrijskog sektora uvozimo sve i svašta, čak i ono za što imamo dobru pretpostavku za vlastitu proizvodnju, pa imamo uvoz 3,5 puta veći od izvoza.

Efekti

Podaci Spoljnotrgovinske komore BiH pokazuju da je, za devet mjeseci lane, u BiH uvezeno agroindustrijskih proizvoda u vrijednosti 2,27 milijardi maraka, dok smo izvezli 647,82 miliona KM.

U kojoj mjeri građani zaobilaze domaće proizvode, kojih svakako ima na našem tržištu, potvrđuje i podatak da smo, na primjer, za devet mjeseci lane uvezli vode i sokova vrijednih 121 milion KM, što je tri puta više od izvozne vrijednosti. Sličnu situaciju imamo i u spoljnotrgovinskoj razmjeni mesa i mesnih prerađevina, mliječnih proizvoda, proizvoda mlinske industrije, povrća i prerađevina od povrća.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

I u STK naglašavaju da promocija značaja kupovine domaćih proizvoda nije dala značajniji efekat, te da građani BiH još nisu ozbiljno shvatili koje su prednosti takvih potrošačkih navika.

Iz komora u BiH više puta su naglasili da bi kupovima domaćih proizvoda povećala otkup sirovine od poljoprivrednika, više bi se proizvodilo i bilo bi više zaposlenih u našim pogonima, imali bismo rast iznosa uplaćenih poreza i doprinosa.

Mjere

Nemanja Vasić, potpredsjednik STK i vlasnik Mesne industrije „Trivas“ iz Prnjavora, kaže da bi, možda, već u školi trebalo započeti edukaciju djece zašto je važno da se kupuje domaća roba.

– Domaća proizvodnja se mora štititi na više načina, između ostalog i pravilnijim podsticajima u primarnoj proizvodnji, i to tamo gdje će oni stvarno uticati na cijenu što bi, na kraju, uticalo da proizvod bude jeftiniji, a prodaja veća. Takođe, treba pronaći mjere prema trgovačkim lancima da moraju da imaju određeni procenat domaćih proizvoda u asortimanu. To kod nas nije zaživjelo, a mjera je koja bi sigurno imala efekta – objašnjava Vasić za Srpskainfo. 

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Prema njegovim riječima, kod naših građana još je uvriježeno mišljenje da je neki proizvod od neke strane robne marke bolji nego domaći.

– Međutim, nije tako, a ne stoji ni priča da su naši proizvodi skuplji. Ali, i to što su mnogi jeftiniji, zna da bude kontraproduktivno, jer ljudi odmah pomisle da su lošiji. Takođe, najmanje 50 odsto proizvodnje stranih robnih marki radimo mi, uslužno za strance, samo je naše ime sitno napisano, a njihovo je brend. Problem je i što naši proizvođači nemaju dovoljno novca da se reklamiraju, tako da imamo isti proizvod, ali nas nema nigdje – ističe Vasić.

Tržište

Dodaje da je procjena da, od ukupne količine hrane koju godišnje pojedemo, oko 70 dolazi iz uvoza.

– Kad se pogleda struktura, jasno je da uvozimo i robe za čiju proizvodnju i sami imamo dobre mogućnosti. Naglasio bih da polovinu spoljnotrgovinskog deficita ostvarujemo sa Srbijom i Hrvatskom, jer je kod naših ljudi ostala navika da kupujemo njihovo, smatrajući da kupujemo domaće proizvode – kaže Vasić.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

U Privrednoj komori RS naglašavaju da se projekat „Naše je bolje“ realizuje već 11 godina, ali da je i dalje problem niska svijest potrošača o značaju kupovine domaćih proizvoda.

– Njihovom kupovinom jačamo domaću privredu, imamo više novca za školstvo, zdravstvo, penzije, tu je i mogućnost za otvaranje novih radnih mjesta. Novac ostaje u Srpskoj i BiH, a spoljnotrgovinski deficit se smanjuje – kaže za Srpskainfo portparol ove komore Vladimir Blagojević.

Ističe da, s druge strane, imamo nekontrolisan uvoz roba koji su sumnjivog kvaliteta.

– A kad dođe do povlačenja nekog proizvoda s našeg tržišta zbog neispravnosti, u pravilu je riječ o robama iz uvoza. To dovoljno govori o kvalitetu domaćih proizvoda, koji se ne povlače – ističe Blagojević.

(Srpskinfo)

Nastavite čitati
Kliknite da ostavite komentar

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Biznis

BiH ima mlijeka za izvoz u Kinu

Objavio

u

Kinesko tržište uskoro bi trebalo da bude otvoreno za mlijeko i mliječne proizvode iz BiH, a proizvođači pozdravljaju ovaj korak smatrajući da imaju šta da ponude kineskim kupcima te da ih jedino brine prevoz ovog osjetljivog proizvoda.

Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mljekara RS, u razgovoru za “Nezavisne” rekao je da je teško govoriti o podmirivanju kineskog tržišta, jer je ipak riječ o velikoj zemlji, ali da bh. proizvođači ipak imaju značajne količine mlijeka i mliječnih proizvoda da bi to mogli izvoziti u Kinu.

“Nas zanima kako je zamišljen transport mlijeka, jer ako se prevozi brodom, isteći će mu rok trajanja, a transport avionom je skup”, rekao je Usorac.

Dodao je da je pozitivna strana to što ova dalekoistočna zemlja ima veliko tržište koje može da primi velike količine robe.

Nenad Vukoje, direktor kompanije “Pađeni”, za “Nezavisne” je kazao da je svako otvaranje novog tržišta dobro, jer će se sigurno proizvođači priključiti izvozu.

“Kada je riječ o kapacitetima proizvodnje mlijeka, sigurno mogu biti veći nego što sada proizvođači proizvode. Izuzetno povoljan trend je proširenje malih farmi, proizvođača koji su se prilagodili novim uslovima rada, oni puno više rade, više zarađuju, kvalitetnije rade, od čega dobijamo kvalitetniju sirovinu koju dalje možemo koristiti za izradu novih proizvoda”, objasnio je Vukoje.

Naveo je da će otvaranje tržišta u Kini pozitivno uticati i na proizvođače mliječnih sirovina, ali i kompanije koje prerađuju ove sirovine.

Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, rekao je prethodno da su se aktivnosti u vezi s otvaranjem kineskog tržišta za mlijeko i mliječne proizvode iz BiH, nakon višegodišnjeg zastoja, u proteklom periodu intenzivirale te da zbog toga uskoro očekuju otvaranje ovog dalekog tržišta.

“Kineska strana dostavila je dodatna pitanja na upitnik za odobravanje izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda, koji joj je Kancelarija za veterinarstvo BiH uputila prije nekoliko godina. Nadležne institucije trenutno aktivno rade na finalizaciji odgovora kako bi se stekli uslovi za izvoz u Kinu”, istakao je Košarac.

Dodao je da bi nakon što BiH dostavi odgovore na dodatna pitanja iz upitnika, inspekcijske službe iz Kine trebalo bi da dođu u BiH i izvrše kontrole domaćih kapaciteta za proizvodnju i preradu mlijeka.

“Informisan sam da čak postoji mogućnost da izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u Kinu bude odobren i bez izvršene kontrole nadležnih kineskih inspektora, s obzirom na to da naše kompanije već izvoze u EU, odnosno ispunjavaju standarde i svojim kvalitetom zadovoljavaju ovo zahtjevno tržište”, kazao je Košarac.

Istakao je da su pohvalni napori ambasadora Kine u BiH Đi Pinga na ubrzavanju aktivnosti koje će rezultirati otvaranjem kineskog tržišta za mlijeko i mliječne proizvode iz BiH.

“Jačanje saradnje i veći obim spoljnotrgovinske razmjene u fokusu su mojih razgovora sa ambasadorom Đi Pingom. Ohrabren sam njegovim angažmanom, ne samo kada je u pitanju izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda, nego i mesa i vina na kinesko tržište”, rekao je Košarac.

Prema njegovim riječima, otvaranje privredno potentnog kineskog tržišta značajna je prilika i dodatni podsticaj za razvoj domaćih poljoprivrednih kapaciteta.

“Tržište Kine ima svoje specifičnosti, ali naši proizvođači i prerađivači mlijeka imaju kapacitete i iskustva da svoje proizvode, osim evropskim, ponude i kineskim potrošačima”, naveo je Košarac, dodajući da resorno ministarstvo i nastavlja aktivnosti na otvaranju novih tržišta za plasman domaćih proizvoda, cijeneći da je to jedna od mjera zaštite domaće proizvodnje.

Inače, BiH s ovim azijskim divom u spoljnotrgovinskoj razmjeni ima veoma loš ukupni skor, a izvoz se uglavnom bazira na proizvodima od drveta i vinu. Put ove daleke zemlje iz BiH su u proteklom periodu odlazili i proizvodi poput sirćeta, soli i kamena.

(Nezavisne)

Nastavite čitati

Biznis

Pandemija zaustavila trend porasta broja registrovanih vozila

Objavio

u

Pandemija virusa korona zaustavila je dugogodišnji trend porasta broja registrovanih vozila tokom protekle godine i smanjila ukupan broj registrovanih vozila na 1.108.711, što je za 67.020, odnosno 5,7% manje nego 2019. godine, navedeno je iz BIHAMK-a.https://529190100b50c65a1c16033f47c3a00f.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-37/html/container.html

Prema podacima BIHAMK-a, od ukupnog broja registrovanih vozila u 2020. godini, u Federaciji BiH registrovano je 671.108 vozila, dok je taj broj u Republici Srpskoj iznosio 401.412. U Brčko distriktu tokom protekle godine registrovano je 36.191 vozilo.

Posmatrajući broj registrovanih vozila po MUP-ovima, najveći broj registrovanih vozila u Federaciji BiH zabilježen je u Kantonu Sarajevo 154.549, dok je u Srpskoj najveći broj zabilježen u PU Banjaluka, ukupno 117.859 registrovanih vozila.

Iz BIHAMK-a ističu da je na značajnije smanjenje ukupnog broja registrovanih vozila, pored pandemije, uticalo i usvajanje Pravilnika o izmjeni i dopuni Pravilnika o registraciji vozila, kojim je omogućeno da se sva vozila kojima je istekla registracija nakon 16. marta 2020. godine mogu registrovati u roku od 90 dana nakon isteka registracije.

Prema dostupnim podacima o ukupnom broju registrovanih vozila, prosječna starost motornih vozila u Bosni i Hercegovini iznosi 16 i po godina.

Milija Radović, vršilac dužnosti zamjenika direktora Agencije za bezbjednost saobraćaja RS, ističe za “Nezavisne” da je teško naći pravi odgovor za ovu situaciju.

“Ne mogu da vjerujem da je neko ko redovno registruje vozilo odlučio u vremenu pandemije zbog finansijskih poteškoća da ne produži registraciju vozila. Ono što je globalno, i kada govorimo o Evropi, jeste da je u padu prodaja, kako novih vozila, tako i polovnih vozila. Pandemija, smanjenje kupovne moći stanovništva i drugi prioriteti građana uticali su na to da se kupuje manje vozila. To bi mogao biti jedan od razloga”, kaže Radović.

On navodi da je prema podacima sa ANP kamera, a koje služe za provjeru da li su vozila registrovana ili ne, uočeno pojavljivanje velikog broj vozila koja nisu registrovana, ali da se bez analize ne može govoriti o tome da li se radi o vozilima koja su u procesu registracije ili o vozilima koja dugo nisu registrovana.

“U kojoj mjeri i da li je došlo do toga da pojedini vozači zbog teške materijalne situacije nisu bili u mogućnosti produžiti registraciju pa voze neregistrovano vozilo, zaista je teško komentarisati”, govori Radović za “Nezavisne”.

Počinje kontrola registarskih tablica

MUP RS kontrolisaće u narednom periodu da li su registarske tablice vozila vidljive i čitljive, odnosno oštećene i adekvatno postavljene na vozilu.

“Iskustva sa terena govore da građani na registarske tablice lijepe određene naljepnice, da ih učvršćuju najčešće plastičnim vezicama ili na zadnji dio vozila ugrađuju kamere koje snimaju vožnju unazad, a koje jednim dijelom zaklanjaju registarsku tablicu”, stoji u jučerašnjem saopštenju MUP-a.

Iz MUP-a podsjećaju da je članom 210, stav 2. Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima BiH propisano da registarske tablice na vozilu moraju da budu postavljene tako da su dobro i čitljive, od kojih je jedna na prednjoj, a druga na zadnjoj strani.

Takođe, članom 20, stav 1. Pravilnika o registrovanju vozila, vlasnik vozila dužan je odmah, a najkasnije u roku od tri dana nadležnom organu prijaviti gubitak, krađu ili oštećenje registarskih tablica i podnijeti zahtjev za izdavanje novih registarskih tablica.

(Nezavisne)

Nastavite čitati

Biznis

Bošnjački ministri niz vodu pustili 100 miliona KM

Objavio

u

Na bazi proračuna carine i takse na uvoz mesa BiH bi prihodovala blizu 100 miliona KM na godišnjem nivou, a povećao bi se znatno i broj radnih mjesta, saopštili su predstavnici poljoprivrednih udruženja iz BiH.https://81dc5920fc69e75defdad411b56b042c.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-37/html/container.html

Savjet ministara BiH, podsjetimo, nije podržao uvođenje taksa na uvoz svježeg i rashlađenog junećeg i svinjskog mesa, odnosno protiv su bili ministri odbrane, bezbjednosti i inostranih poslova Sifet Podžić, Selmo Cikotić i Bisera Turković.

Turkovićeva je izjavila da nije podržala prijedlog odluke o zaštitnim mjerama jer nije prošao propisanu proceduru koja prethodi razmatranju materijala.

Oštro su na to, u zajedničkom otvorenom pismu, reagovali Udruženje poljoprivrednih proizvođača BiH, Savez udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, Udruženje poljoprivrednika FBiH, Udruženje uzgajivača svinja RS, Seljački savez FBiH i Udruženje poljoprivrednih proizvođača sela Semberije i Majevice.

“Očito se radi ili o elementarnom nepoznavanju stanja u domaćoj privredi, pa samim tim i poljoprivredi, ili o nekim političkim obračunima u institucijama BiH”, naveli su poljoprivrednici.

Ocjenjuju da je poljoprivreda u BiH dovedena na ivicu opstanka, te podsjećaju da se više od deceniju bore da uvedu red u spoljnotrgovinsko poslovanje BiH kada je riječ o uvozu poljoprivrednih proizvoda.

Ističu poljoprivrednici da su po Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SPP) sa Evropskom unijom dozvoljene zaštitne mjere uvođenja prelevmana i carina gdje se samo kao razlog ne navodi povećan uvoz, već uslovi pod kojima se uvozi taj proizvod, to jeste niska cijena bez ikakvih carinskih dadžbina.

“Imajući u vidu trenutnu situaciju, ali i probleme iz prethodnih godina, zaštitnu mjeru je trebalo uvesti najmanje prije dvije godine. Nepodržavanje Odluke o uvođenju zaštitne mjere navodi na zaključak da se ovdje  radi o klasičnom nečinjenju u skladu sa Zakonom o spoljnotrgovinskoj politici i SSP-u koja nama prouzrokuje štetu za koju ćemo mi potražiti pravdu kod nadležnog suda, a protiv lica koja su prouzrokovala ovu štetu podnijeti krivične prijave”, upozoravaju oni.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kaže da će krivične prijave biti dogovorene s njihovim pravnim timom.

“Naš pravni tim će pomno proučiti ko je najodgovorniji. A odgovorni su oni koji nisu učinili ništa da se zaštiti domaća proizvodnja”, rekao je Marinković za “Nezavisne”.

Kako u svom pismu dodaju poljoprivrednici, usvajanjem odluke o taksama BiH bi ostvarila znatne benefite.

Uz blizu 100 miliona KM, koliko bi, procjenjuju, godišnje prihodovala BiH, došlo bi i do znatnog porasta pokrivenosti uvoza izvozom. Zapažaju da možda najznačajniji efekat, a u uslovima pandemije se pokazalo jeste obezbjeđenje prehrambene sigurnosti vlastitog stanovništva i nezavisnost od tuđe milosti.

“Opravdanost usvajanja odluke je više nego očigledna kada se prođe kroz naša sela i farme, pa se uđe u megamarkete. Iskreno se nadamo da na sljedećem glasanju u Savjetu ministara BiH, kada je riječ o uvođenju mjera zaštite domaće proizvodnje, neće biti dileme među ministrima. Neka ovo pitanje, pored pitanja njihovih plata, bude još jedno o kojem će odluka biti jednoglasna”, poručili su poljoprivrednici.

Podsjetimo, Turkovićeva je to što je odlučila da ne glasa za ovu odluku opravdavala riječima da se, između ostalog, u dokumentu ne navodi nijedan podatak iz kojeg bi bilo moguće utvrditi stanje na tržištu BiH, niti poremećaj. Odgovorio joj je Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, rekavši da nesuvislo obrazloženje Turkovićeve vrvi od netačnih navoda i paušalih procjena.

“Njen glas protiv zaštite interesa domaćih poljoprivrednika očigledan je manifest podaničkog odnosa prema EU, ali nažalost i dokaz da se stavlja u funkciju zaštite stranih lobija i interesa kompanija iz EU”, rekao je Košarac.

(Nezavisne)

Nastavite čitati

Trending