Pratite nas

Svijet

Evropa se bori sa poplavama: Raste broj poginulih, spasioce čekaju na krovovima

Objavio

u

U njemačkim saveznim pokrajinama Porajnje Falačka i Sjeverna Rajna-Vestfalija situacija, nakon obilnih kiša koje su prošle noći uzrokovale izlijevanje mnogih rijeka, još uvijek nije pod nadzorom.

Poginulo je najmanje 58 osoba, a za desetinama se još traga, javlja Bild.

“Ima mrtvih ljudi, ima nestalih, mnogi su u opasnosti. Nismo nikad dosad vidjeli ovakvu katastrofu”, rekla je premijerka savezne pokrajine Porajnje-Falačka Malu Drejer.

Još se ne zna koliko ljudi čeka spasioce na krovovima kuća.

Brojni ljudi morali su napustiti svoje kuće, a u Leverkuzenu je evakuisana bolnica u kojoj je bilo 468 pacijenata nakon što je nestalo struje za više od 200.000 korisnika na tom području.

Voda je u opštini Suld odnijela više od šest kuća, piše Bild.

Odsječeni od svijeta

U mnogim su mjestima stanovnici odsječeni od ostatka svijeta.

U susjednoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija tokom intervencije i pokušaja spašavanja građana od vodenih masa poginula su dva policajca.

Premijer te savezne pokrajine i kandidat Demohrišćanske unije CDU/CSU za kancelara Armin Lašet uputio se prema gradu Hagen, koji je među najteže pogođenim mjestima u toj saveznoj pokrajini.

U gradu Hagenu, kroz koji protiču četiri rijeke, mnogi su dijelovi grada odsječeni od ostatka svijeta. U ovom gradu na rubu Rurske oblasti su u pomoć oklopnim vozilima pristigli i pripadnici Bundesvera. Ministar obrane Anegret Kramp-Karenbauer govori o preko 3.000 pripadnika.

Obližni istorijski gradić Altena je i dalje odsječen od svijeta.

Željeznički promet na čitavom zapadu zemlje je kolabirao, a vlasti apeluju na građane da ne putuju bez izričite potrebe.

Željeznički saobraćaj je prekinut i prema susjednoj Belgiji i Nizozemskoj, gdje su pojedina područja takođe pogođena poplavama.

Katastrofalne poplavama pogodile su i Belgiju u kojoj je u protekla dva dana šest osoba izgubilo život, a u Liježu gradske vlasti pozivaju stanovnike da napuste centar grada. Kiša koja gotovo neprestano pada posljednja dva dana dovela je do izlijevanja rijeka, posebno rijeke Meze.

U četvrtak su spasilačke službe pronašle četiri žrtve poplava u okolici grada Verviera na istoku Belgije, a još dvije osobe su pronađene u dva druga mjesta, javljaju belgijski mediji.

Najteže je pogođena frankofona regija Valonija, na jugu i istoku Belgije te dijelovi Flandrije.

U Liježu, koji leži na rijeci Mezi, očekuje se dalji rast vodostaja do metar i pol. Gradske vlasti pozivaju sve koji su tamo poslom ili iz drugih razloga da napuste grad, a stanovnicima da se popnu na više spratove. Policija je nešto iza 15 sati pozvala stanovnike da napuste i centar Liježa.

Prema belgijskim medijima, toliki vodostaj rijeke Meze nije zabilježen od 1926. godine.

Situacija je kritična u cijeloj Valoniji, naročito u gradovima koji leže na rijeci Mezi i njezinim pritokama.

S poplavama se bori i najjužnija nizozemska pokrajina Limburg. Za taj je dio zemlje objavljen crveni alarm jer meteorolozi predviđaju da će pasti veća količina oborina, piše Dutch News. U gradu Valkenburgu, nedaleko od Mastrichta, 433 kuće su ostale bez struje, a štićenici doma za starije i nemoćne su evakuisani. Na teren je izašla i vojska kako bi se pokušala umanjiti šteta koja prijeti od poplava, piše Dnevnik.hr.

EU nudi pomoć

Evropska unija je Njemačkoj i zemljama Beneluksa ponudila pomoć pogođenim područjima.

“EU je spremna pomoći”, poručila je preko Twittera predsjednica Europske komisije Ursula von der Lejen.

Vlada savezne pokrajine Porajnje-Falačka je održala izvanrednu sjednicu na kojoj su dogovoreni daljnji koraci u borbi protiv vodene stihije.

Meteorološke službe za ostatak dana najavljuju daljnje padaline, ali u manjim količinama nego do sada.

U gotovo svim dijelovima zapadne Njemačke su posljednjih dana zabilježene rekordne količine oborina.

Njemački Crveni krst, koji učestvuje u akcijama spašavanja na pogođenim područjima, saopštio je kako se Njemačka mora bolje pripremiti za katastrofe ovakve vrste koje bi u budućnosti mogle postati učestalije.

Rizik od poplave u Francuskoj

Na sjeveroistoku Francuske takođe pada obilna kiša, a u dijelovima države je proglašena uzbuna od poplave.

MeteoFrance je objavio da bi danas na sjeveroistoku države moglo pasti do 90 mililitara po metru kvadratnom kiše, što je količina koja bi inače pala u tri do četiri tjedna. Tlo je već zasićeno vodom, a mogući su odroni, upozoravaju.

Švajcarska jezera u opasnosti 

U Švajcarskoj su obilne kiše zasitile tlo i uzrokovale odrone i aktivaciju klizišta.

Vlasti u Ženevi preporučuju građanima da izbjegavaju područja uz rijeke, a zabrinjava ih i rastući nivo Ženevskog jezera, prenosi Index.

Rizik od poplave bio je velik na obalama rijeke Limat, a vlasti su takođe pozvale ljude da ne odlaze u šume zbog jakih oluja i udara vjetra koji prelaze 100 km/h.

MeteoSchweiz upozorava da postoji veliki rizik od plavljenja jezera i rijeke Rojs. 

Nekoliko planinskih prijevoja i tunela zatvoreno je, a željeznički saobraćaj poremećen je u nekoliko dijelova zemlje, objavile su švajcarske željeznice.

Tanjug

Kliknite da ostavite komentar

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

*

code

Svijet

Vladimir Putin nosi obuću proizvedenu u Srpskoj

Objavio

u

Najmoćniji lider svijeta, ruski predsjednik Vladimir Putin nosi obuću proizvedenu u Republici Srpskoj, u pogonima Dermala u Kotor Varošu i Kneževu.

Vijest i fotografija da Putin nosi baš ovu marku obuće, namijenjene za planinarenje, obišla je svijet.

Ruski predsjednik veliki je ljubitelj prirode i avanturista, ali u svim prilikama veoma vodi računa o svom stilu i za sebe bira samo najbolje. Zato i ne čudi vijest da je za jednu takvu avanturu u prirodi izabrao cipele domaće fabrike Dermal, koja veći dio svojih proizvoda plasira na inostrano tržište.

– Istina je da su ove cipele proizvedene kod nas. Naime, mi radimo oko 2.500 pari dnevno obuće za jedan poznati njemački brend Haix. Oni se bave uglavnom prozvodnjom obuće za vojsku i policiju, za slobodno vrijeme, za planinarenje, za lov i slično – rekao je Radenko Bubić, vlasnik i direktor fabrike Dermal.

Bubić dodaje da su cipele koje Putin nosi napravljene u Dermalovoj fabrici u Kneževu.

– Radi se o jednoj dubokoj zimskoj cipeli, koja se zove Tactical mid. Cipela je vrlo lagana, jako lijepog dizajna, urađena od najboljih prirodnih materijala. Dakle, juneći nubuk. To je jedan artikal u samom vrhu proizvodnje kože. Unutra se nalazi goroteks postava. Cipela je nepromočiva – naveo je Bubić.

Vijest da je ruski predsjednik izabrao baš njihove cipele nije ih mnogo iznenadila jer godinama, da bi zadovoljili visoke standarde proizvodnje, pogone opremaju najsavremenijim mašinama, a koriste samo najkvalitetnije materijale koje nabavljaju u inostranstvu.

– Mi smo saznali od naših partnera iz Njemačke da Putin nosi našu obuću. Oni su nam pokazali slike ovog artikla i još nekih koje nosi u slobodno vrijeme, u planini, šetanji… i prepoznali smo da je taj artikal rađen kod nas, jer se on samo radi u našoj fabrici u Kneževu, u ovoj boji i u ovom dizajnu – ističe Bubić.

Za fabriku Dermal, čije je sjedište u Kotor Varošu, tek će se čuti. Od iduće godine planiraju da prošire asortiman proizvoda pod svojim imenom i otvore prvu prodavnicu na domaćem tržištu, u krugu fabrike.

RTRS

Nastavite čitati

Svijet

Snažna oluja pogodila Zapadnu Evropu, pola miliona kuća bez struje

Objavio

u

Najmanje 250.000 domaćinstava u Francuskoj ostalo je bez napajanja električnom energijom, a vozovi su zaustavljeni od Normandije do Pariza, nakon snažnih vjetrova koji su prošli kroz sjeverni dio Francuske, Holandije i Belgije.

Lokalni mediji javili su da je četvoro ljudi povrijeđeno u holandskom gradu Barendreht, južno od Roterdama, dok su snažni vjetrovi rano jutros skidali crijep sa krovova i kidali stabla iz korjena u naseljenom području.

Oluja je sinoć počela na britanskoj obali Atlantika. Francuska meteorološka služba zadržala je danas upozorenja na oluju na sjeveroistoku, blizu granica sa Njemačkom, Belgijom i Luksemburgom.

Vjetar je dostigao brzinu od 175 kilometara na čas u gradu Fekam u Normandiji, javio je AP.

Željeznički saobraćaj ometen je i u Holandiji, a vatrogasci belgijskog grada Vesterhek intervenisali su desetak puta kako bi otklonili štetu nanesenu u oluji.

Njemačka meteorološka služba upozorila je na nalete vjetra brzine do 105 kilometara na čas u sjevernim i sjeveroistočnim dijelovima Njemačke, dok se u planinskim predjelima očekuju naleti i do 120 kilometara na čas.

Jedan muškarac lakše je povrijeđen kada ga je pogodila grana u gradu Delmenhorst na sjeverozapadu Njemačke.

Dva zoološka vrta u Berlinu zatvorena su na jedan dan, jer su najavljeni snažni vjetrovi, a životinje su uvedene u zatvorene prostore.

Srna

Nastavite čitati

Svijet

Može biti 100.000 zaraženih, mjere nećemo uvesti

Objavio

u

Britanska vlada je odbila sve glasnije pozive na ponovno uvođenje mjera protiv virusa korona, poput nošenja maske u zatvorenom, odlučivši da će dati prednost vakcinaciji i novim lijekovima.

U Britaniji umrlo 139.000 ljudi, najviše nakon Rusije

Danas je bilo gotovo 50.000 novozaraženih u Velikoj Britaniji, što je drugi put ove sedmice da je dostignuta tako velika brojka, pa je ministar zdravlja Sajid Javid ocijenio da bi se taj broj mogao popeti na 100.000.

Broj umrlih od početka pandemije je 139.000, što je najviše u Evropi nakon Rusije.

Zdravstveni radnici tražili hitno uvođenje mjera
Udruženje radnika u javnom zdravstvu zatražilo je hitno uvođenje mjera zbog visoke stope zaraženosti, među najvišima u svijetu, zbog čega se strahuje od preopterećenja bolnica.

Ministar zdravlja je pod pritiskom pred novinarima upozorio da bi se broj novozaraženih “mogao popeti na 100.000 na dan” i priznao da raste pritisak na bolnice, gdje svaki dan primaju gotovo 1000 pacijenata oboljelih od virusa korona.

“Vakcinacija je i dalje prva crta odbrane”

Međutim, “ne planiramo uvoditi plan B” koji predviđa mogući povratak maski u zatvorenom, poticanje rada od kuće i zdravstvene propusnice, istakao je.

Ponovio je da je vakcinacija i dalje “prva crta odbrane” i dodao da se vlada “priprema za sve mogućnosti” i “neće oklijevati da djeluje” ako situacija u bolnicama postane neizdrživa.

Većina restrikcija ukinuta u julu

Vlada Borisa Džonsona je u julu u Engleskoj ukinula većinu restrikcija radi suzbijanja virusa korona nakon dugotrajnog zatvaranja tokom zime. Škotska, Wales i Sjeverna Irska, koji samostalno odlučuju o svojoj zdravstvenoj politici, i dalje traže da se u zatvorenom nose maske.

Takva liberalna politika dio je hipoteza kojima se tumači sadašnje širenje zaraze među mlađim ljudima. Još se spominju i niska stopa vakcinacije maloljetnih te sporost u vakcinaciji starijih koji su rano primili prve doze i imunitet im slabi.

(Agencije  Foto: Tolga Akmen/AFP)

Nastavite čitati

Trending