Pratite nas

Politika

Jedan bh. graničar pokriva 15,5 kilometara granice

Objavio

u

Iako migrantska kriza u BiH traje godinama i kraj joj se ne nazire, Granična policija (GP) BiH još nema dovoljno opreme koja joj treba da se izbori sa ovim izazovom, ali ni kadra, pa tako jedan graničar pokriva 15,5 kilometara granice.

“Dijelovi kopnene granice između graničnih prelaza, koji su posebno ugroženi s aspekta ilegalnih migracija, krijumčarenja ljudi i robe, nisu adekvatno pokriveni tehničkom opremom (video-nadzor, senzori, uređaji za noćno osmatranje i dr.)”, navodi se u Prednacrtu izvještaja o radu GP BiH za 2020. godinu.

Nije, međutim, oprema jedini problem graničara suočenih sa migrantskom krizom. Nedostaje im i kadra. Naime, krajem 2020. imali su 2.288 zaposlenih, dok je Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji GP BiH predviđeno 2.646 zaposlenih.

“Trenutno je nepopunjeno 358 radnih mjesta. Nedostaju 334 policijska službenika”, ističe se u ovom dokumentu.

Manjak graničnih policajaca odlično odslikava i sama situacija na terenu.

“Prosječan broj angažovanih policijskih službenika dnevno u nadzoru državne granice iznosi približno 200, odnosno 100 u toku jedne smjene (12 sati). To bi značilo da je u jednoj smjeni na cjelokupnoj granici BiH (na kopnu i na rijekama) na lokalnom nivou u nadzoru granice radio jedan policijski službenik na prosječno 15,5 km”, naglašava se u ovom prednacrtu.

Kako se dodaje, trend rasta migracionog pritiska na granici nastavljen je i tokom 2020. godine. Na dijelove granice, zbog visokog stepena rizika, preraspodjeljivani su policajci iz drugih organizacionih jedinica, povećavana je prisutnost u graničnom pojasu i korištena su materijalno-tehničkih sredstava.

Angažovani su i policajci iz drugih policijskih agencija u BiH kao ispomoć. Međutim, ni to nije dovoljno.

“I pored toga, GP BiH sve teže uspijeva odgovoriti pojačanom migracionom pritisku i rastućem trendu ilegalnih ulazaka u BiH državljana zemalja visokog migracionog rizika”, upozoreno je u ovom dokumentu.

Marina Pendeš, članica Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost BiH, smatra da je i te kako bitno jačati nadzor istočne granice BiH, gdje se evidentiraju ilegalni ulasci.

“S obzirom na određene probleme, u smislu zapošljavanja ljudi, odnosno usvajanja novog pravilnika kojim bi se povećao broj pripadnika GP BiH, dok se to ne završi, treba raditi na modernizaciji GP BiH u smislu kupovine opreme koja će zamijeniti ljude, kao što su dronovi sa kamerama koji mogu granicu nadzirati i danju, i noću”, rekla je Pendešova za “Nezavisne novine”.

I Franka Vican, portparol GP BiH, ističe da je najveći problem GP BiH u borbi protiv nezakonitih migracija kadrovska nepopunjenost i nedovoljna materijalno-tehnička opremljenost, a posebno opremljenost specijalističkom opremom za nadzor granice i opremom za obavljanje graničnih provjera.

Prema njenim riječima, nedostatak kapaciteta dodatno otežava rad službenika koji se, kako kaže Vicanova, nadljudskim naporima bore da bi se adekvatno zaštitila državna granica.

“GP BiH kontinuirano prati stanje nezakonitih migracija na cjelokupnoj državnoj granici BiH te na osnovu procjene i analize rizika obavlja preraspoređivanje policijskih službenika na dijelovima državne granice gdje je zabilježen najveći migracijski pritisak. Kao ispomoć GP, angažiran je i određeni broj pripadnika MUP-a Republike Srpske, Državne agencije za istrage i zaštitu te Direkcije za koordinaciju policijskih tijela”, istakla je Vicanova za “Nezavisne novine”.

Duplo više otkrivenih u ilegalnom prelasku

U ilegalnom prelasku državne granice u 2020. godini otkriveno je 11.857 lica, što je više za 5.998 ili čak 102 odsto u odnosu na 2019. godinu (5.859).

U ilegalnom prelasku najviše je državljana Pakistana, Avganistana, Maroka, Bangladeša, Iraka, Irana, Sirije…

Prema podacima Granične policije BiH, tokom prošle godine evidentirana su ukupno 923 strana državljanina koji su deportovani iz BiH ili su samostalno napustili BiH u roku ostavljenom za dobrovoljno napuštanje.

(Nezavisne)

Nastavite čitati
Kliknite da ostavite komentar

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Politika

Navodi Borisa Udovičića netačni: Pominjana lica nemaju veze sa uređivačkom politikom portala Banjaluka-24.com

Objavio

u

Boris Udovičić je danas na svojoj fejsbuk stranici objavio podatke kojima navodi da iza portala Banjaluka-24.com stoji Aleksandar Ćulum i agencija AdKraft, što ovim putem demantujemo.

Agencija AdKraft je samo izradila web sajt, te NEMA NIKAKVE VEZE SA UREĐIVAČKOM POLITIKOM i OBJAVAMA na portalu banjaluka-24.com.

Agencija je SAMO KUPILA DOMEN, izradila web sajt, te se isti nalazi na njihovom serveru, što nema NIKAKVE VEZE SA OBJAVLJIVANIM SADRŽAJEM i uređivačkom politikom.

Agencija AdKraft je napravila na desetine sajtova i drugim klijetima (što se vidi u njihovom portfoliju), ali nema veze sa objavama koje ti klijenti postavljaju.

Portal banjaluka-24.com uređuju tri studenta novinarstva, politikologije i socijalnog rada, a upravo radi zaštite njih, jer se bave temama koje razotkrivaju mnoga zakulisna dešavanja, nismo objavili imena.

Nadalje, u narednih mjesec dana uprkos pritiscima na našu redakciju, objavićemo u rubrici ,,Impressum“ tačne podatke o sjedištu i sve detalje kada je u pitanju portal banjaluka-24.com.

Gospodinu Udovičiću smo se obratili dana 18.2.2020. godine sa zahtjevom da nam pošalje demanti, koji nam nikada nije poslao, te da smo ga dobili mi bi smo ga uredno objavili.

Ovim putem još jednom naglašavamo da podaci u fejsbuk objavi Borisa Udovičića nisu tačni, te da pomenuta lica i agencija nemaju nikakve veze sa uređivačkom politikom portala banjaluka-24.com, te molimo gospodina Udovičića da pošalje demanti za sve što smatra da je potrebno, a mi ćemo to uredno objaviti.

Nastavite čitati

Politika

NAJMLAĐI ODBORNICI U AKCIJI Ivan Begić i Miloš Stanišić o stanju u Banjaluci i Bijeljini

Objavio

u

Ivan Begić (PDP) i Miloš Stanišić (DNS), najmlađi odbornici u dva najveća grada u Srpskoj, Bijeljini i Banjaluci i razgovarali su o političkim izazovima u ova dva grada nakon izbora na kojima su pobijedili gradonačelnici iz stranaka koje su opozicija na nivou Republike Srpske.

Mladi gradonačelnici Banjaluke i Bijeljine, Draško Stanivuković i Ljubiša Petrović, bili su prave zvijezde novembarskih izbora, a veliku pažnju javnosti izazvali su i mladi odbornici koji ih podržavaju. 

Begić je široj javnosti poznat po performansima, a Stanišić po atraktivnim fotografijama na Instagramu.

– Bijeljine i Banjaluka su u vrlo sličnoj situaciji. U oba grada gradonačelnici dolazi iz jednog političkog bloka, a skupštinska većina iz drugog. Nažalost, bojim se da će grad trpjeti štetu ako skupštinska većina bude uporno opstruisala donošenje bitnih akata i usvajanje budžeta – kaže Stanišić.

Isto to poručuje i njegov četiri godine mlađi kolega iz Banjaluke.

– Mi smo imali situaciju da nas skupštinska većina poziva na saradnju i kaže da će usvojiti sve ono što je dobro za naše sugrađane, a onda ne podrže izbor zamjenika gradonačelnika ili smanje prihode u budžetu za više od četiri miliona maraka, samo da bi gradonačelniku “pravili probleme” – kaže Begić.

(Srpskainfo)

Nastavite čitati

Politika

BANKE: Odluka o zabrani poslovanja sa Dodikom

Objavio

u

Dvije banke u BiH donijele su odluku o zabrani poslovanja sa Miloradom Dodikom.

Ovo otkriva na svom blogu Slobodan Vasković i dodaje da je to urađeno jer se Dodik nalazi na nalazi na američkoj “Crnoj listi”, a jedna od posljedica te činjenice je i zabrana bankama da posluju sa Dodikom.

Dodik je na “Crnu listu” SAD-a stavljen 17.01.2017. godine, “jer ‘minira’ Dajtonski sporazum i predstavlja prijetnju suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine”.

Vasković na blogu ne otkriva banke, koje su donijele takvu odluku, ali navodi da zna o kome se radi.

Dalje navodi da je to “novi udar na Dodika, nakon četiri godine gledanja “kroz prste” po ovom pitanju.

(BN)  

Nastavite čitati

Trending