Pratite nas

Region

KOLIKO SMO SLOBODNI Analitičari ocjenjuju domete Dodikovog govora u Beogradu

Objavio

u

Obraćajući se u Beogradu na ceremoniji otkrivanja spomenika Stefanu Nemanji, srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik govor je posvetio slobodi.

On je naveo da su Srbi davno naučili da bez države nema slobode i da su zato vijekovi iza uvijek bili borba za srpsku državu, kao što se i danas Srbi bore u savremenim okolnostima.

Republika Srpska je u Dejtonski sporazum unijela svoj subjektivitet i sve neophodne elemente državnosti – teritoriju, stanovništvo i suverenu vlast u okviru svojih granica.

– Kroz sam Dejtonski sporazum Republika Srpska je skoro dobila elemente državnosti i ovdašnje rukovodstvo se ponaša kao država u državi, tako da je tu veliki stepen slobode. A na unutrašnjem planu gledano, ako BiH spada među najsiromašnije zemlje svijeta, a znamo da se stepen slobode određuje i stepenom vašeg bogatstva, besmisleno je govoriti o nekom idealu slobode – objašnjava politička analitičarka Tanja Topić.

Ograničen suverenitet

Međunarodna zajednica, posebno OHR, sastavni je dio političko-pravnog sistema BiH.

– Zbog toga je ograničen i suverenitet i sloboda odlučivanja domaćih donosilaca odluka. Na drugoj strani tim istim donosiocima odluka je prepušten prostor za odlučivanje, jer u zadnjih 10 godina OHR nije smjenjivao nikog. Dakle, visoki predstavnik nije koristio ovlašćenja koja ima – smatra Topićeva.

Njemački Bundestag glasanjem je zvanično potvrdio kandidaturu Kristijana Šmita kao kandidata za visokog predstavnika u BiH. Valentin Incko ovu funkciju je obavljao od marta 2009. godine, kao diplomata koji ima najduži staž na tom mjestu, u odnosu na svoje prethodnike.

Može li BiH sama

Banjalučki profesor Fakulteta političkih nauka i poznavalac međunarodnih odnosa, Miloš Šolaja, kaže da će ponašanje visokog predstavnika biti određeno i procesima koje vode unutrašnji politički akteri, ali i oni međunarodni.

– Visoki predstavnik nije dobio BiH na poklon, kao ni Incko, ali je činjenica da sve što uradi mora biti u skladu s Dejtonom. Ponašanje će biti određeno procesima koje vode unutrašnji akteri. Uticaće i kompletna međunarodna situacija i odnosi s Rusijom, Amerikom i Kinom. Glavni cilj je odlazak kancelarije visokog predstavnika, jer ako on ne uspije u tome, to znači da će OHR ostati vječito. BiH neće biti u stanju da funkcioniše sama – zaključio je Šolaja.

(Srpskinfo)

Kliknite da ostavite komentar

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

*

code

Region

HRVATSKA OPRAVDANO STRAHUJE, ljudi dobrovoljno daju otkaze!

Objavio

u

By

Sve je više znakova usporavanja svjetske privrede, pa tako i u Americi, ali se tržište rada ponaša kao da se događa ekonomski rast. Traži se sve više radnika, broj otvorenih radnih mjesta u SAD-u je na rekordnom nivou, a sve više ljudi dobrovoljno daje otkaz.

U martu se tražilo 11.5 miliona radnika, što je najveći nivo od kada se ti podaci prate, tj. od 2000. Za poređenje, prije pandemije se na nivou cijele Amerike tražilo oko 7 miliona radnika. Zanimljivo je da se broj novootvorenih poslova povećao primarno u kompanijama sa 50 do 999 zaposlenika, a smanjio se u kompanijama sa manje od 50 zaposlenika, pokazuju podaci Zavoda za statistiku rada SAD-a.

Problem nedostatka radnika se pojavljuje i u Hrvatskoj, što je istorijski novitet. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, 2019. je traženo 31.547 sezonskih radnika, a prema prognozama ove sezone će biti slična situacija.

Evo kojih najviše nedostaje:

Već i prije pandemije je u Hrvatskoj nedostajalo radnika u sektorima kao što je građevinarstvo, a zbog iseljavanja se pojavio i manjak radnika u uslužnim djelatnostima. U februaru ove godine je „MojPosao“ sproveo istraživanje na 800 posloprimaca i 26 poslodavaca, prema kojem je čak polovina ispitanika (51%) u posljednjih godinu dana dalo otkaz. Prema istoj anketi, čak 88% ispitanih poslodavaca izjavilo je kako su primijetili povećanu stopu odlazaka zaposlenika.

Ostaje vidjeti kako će se situacija razvijati u budućnosti, s obzirom na ekonomsko usporavanje zbog ruske specijalne vojne akcije u Ukrajini. Svjetska banka i MMF su svim privredama na svijetu smanjile prognoze rasta za ovu godinu, tako i hrvatskom.

Nastavite čitati

Region

Krivokapić odbio da preda dužnost Abazoviću

Objavio

u

Bivši premijer Zdravko Krivokapić nije obavio primopredaju dužnosti novom predsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću.

On je na Tviteru napisao da se “primopredaja dužnosti predsjedniku Vlade kao protokolarni gest praktikuje se u uslovima nespornog legitimiteta”.

“Obzirom da imamo kršenje ustavnih i poslovničkih procedura, ne želim da simuliranjem redovnosti, pružam legitimitet očiglednom kršenju demokratski i pravnih postulata. U kabinetu sam ostavio jasnu poruku o prolaznosti: Proći će”, napisao je Krivokapić.

(Vijesti.me)

Nastavite čitati

Region

Jedan drugog zovu “udbašenko” i “karijes Pantovčanka”

Objavio

u

Nikada veći rat riječima između Pantovčaka i Markova trga u Hrvatskoj. Jedan drugog zovu “udbašenko” ili “karijes Pantovčanka”.

Sukob predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića sa premijerom Andrejom Plenkovića nikada nije bio na većem nivou. Pojavljuju se na istim događajima, posljednji put na godišnjici osnivanja 4. Jedinice Zbora narodne garde.

“Ja sam tamo išao ne radi njega, nego radi branitelja. Radi poštovanja prema brigadi koja je omogućila hrvatsku slobodu i državu”, kaže Plenković.

Zašto govori o Milanoviću da je “karijes sa Pantovčaka”, Plenković odgovara:

“U političkom smislu, poslušajte šta je ranije govorio, pa vi ocijenite. Mi ćemo otići u nedjelju u Okučane. Idemo radi majki i roditelja, supruga, djece. Da li će on biti tamo ili ne?”

Neslaganje pokazuje i agresija Rusije na Ukrajinu gdje se premijer i predsjednik susjedne države uopšte ne slažu.

“Imate rusku invaziju na Ukrajinu koja traje više od 60 dana. Napravite research. Da je on pisao meni, vi bi me pitali 25 puta. Ja idem na Evropsko vijeće da imamo konherentan stav, napišem pismo, nema odgovora 60 dana. O čemu ćemo razgovarati?”, dodaje Plenković.

Na pitanje novinara da odgovori živcira li ga Milanović, Plenković kaže:

“Pitajte njega, pitajte hrvatsku javnost. Kao medij usporedite politički život, onda će te vidjeti do koga je promjena”, zaključuje premijer Hrvatske.

N1

Nastavite čitati

Trending