Pratite nas

Društvo

Krivi sat nakon zemljotresa u Banjaluci stao u 9.14, a ne u 9.11

Objavio

u

Krivi sat svjedočio je zemljotresu koji je 27. oktobra 1969. godine razorio Banjaluku, a iako je fizički ostao neoštećen, njegov mehanizam je tri minute kasnije zauvijek stao.

On i danas stoji u centru grada, ali kao spomen-sat koje pokazuje tačno devet časova, 10 minuta i 56 sekundi, odnosno trenutak kada je prije 52 godine katastrofalni zemljotres jačine 8,5 stepeni Merkalijeve skale razorio grad na Vrbasu.

Na fotografiji, koja se može naći u Arhivu RS, jasno se vidi da je sat ipak stao u 9.14, a ne u 9.11, a razlog je, prema riječima, banjalučkog publiciste Gorana Baraća vjerovatno to što je akumulator unutar njega imao snage samo za tri minuta.

“Tokom zemljotresa je cijela Banjaluka ostala bez struje, a pretpostavljam da je unutar sata bio mali akumulator ili baterija koja se iscrpila nakon tri minuta”, pojašnjava Barać.

Kako kaže, sat je stajao na uglu stambene zgrade “Titanik”, koja se protezala od “Palasa” do tadašnjeg Kastelovog ćoška, a koja je izgrađena 1957. ili 1958. godine.

“Prema razglednicama koje sam imao priliku da vidim, on je postojao kad je izgrađena i zgrada ‘Titanik’, a to znači da od kraja pedesetih godina stoji u centru grada. S obzirom na to da tokom zemljotresa nije oštećen, on je samo pomjeren nakon što su zgrade srušene”, rekao je Barać za “Nezavisne”.

Ističe da je tokom prethodnih pet decenija sat pomjeren nekoliko metara, ali je ostao u tom centralnom dijelu grada.

Dodaje da je prije nekoliko godina stub sata postavljen da izgleda kao da je izlomljen, odnosno iskrivljen, a da je do tada bio ravan.

Da je sat stajao na uglu zgrade “Titanik” jasno se sjeća i banjalučki meteorolog Nebojša Kuštrinović, jer je upravo tu, kako kaže, bilo omiljeno sastajalište mladih, kao što je to i danas.

“Tu je bilo glavno sastajalište nas mladih studenata. Kod sata su se organizovali ljubavni sastanci gdje su se mladi upoznavali i družili se”, kazao je Kuštrinović.

Vladan Vukliš, iz Arhiva RS, je 2019. godine pripremio raspravni tekst “Banjaluka, istorija između katastrofa” na izložbi dvojezične ilustrovane publikacije “Zemljotres u Banjaluci 1969: Solidarnost, obnova i izgradnja”, u kojoj  se nalaze i fotografije na kojima se vidi kako sat stoji na uglu zgrade “Titanik”.

U ovom zemljotresu, koji je devastirao Banjaluku, poginulo je 15 građana, a 1.117 ljudi bilo je teže i lakše povrijeđeno.

Titova posjeta

Josip Broz Tito zajedno s Jovankom Broz i Džemalom Bijedićem posjetio je 28. oktobra Banjaluku, dan nakon zemljotresa. Tada su obišli centar grada, Mejdan, šatorska naselja, “Incel” i Medicinski centar.

Nezavisne

Kliknite da ostavite komentar

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

*

code

Društvo

Plate u Republici Srpskoj veće nego u Srbiji, manje nego u Hrvatskoj

Objavio

u

By

Uporedili smo plate policajaca, doktora, inspektora, čistačica…

Za povećanje plata, penzija, socijalnih i boračkih davanja, iz budžeta Republike Srpske biće izdvojeno ukupno 167 miliona maraka.

Zbog, kako kažu, ublažavanja udara inflacije rebalansom je predviđeno uvećanje najniže plate  sa 590 na 650 KM., ali i jednokratna pomoć od 100 maraka za mlade, penzionere I demobilisane borce VRS.

Na kritike opozicije da Vlada daje jednokratnu pomoć od 100 KM u svrhu predizborne kampanje, ministrica finansija Zora Vidović poručuje da vlast nije kriva što je inflacija u izbornoj godini.

Radi smanjenja posljedica inflacije i povećanja troškova života, plate zaposlenih u obrazovanju, kulturi, pravosuđu, upravi, javnim službama i Ministarstvu unutrašnjih poslova, od maja su povećane za 10 odsto. Ako se uporede sa platama u regionu, plate u Republici Srpskoj biće manje od plata za iste profesije u Hrvatskoj, a veće od plata u Srbiji.

PLATE U REPUBLICI SRPSKOJ U OBRAZOVANJU:

– Nastavnici VSS: uvećanje 60 EUR, nova neto plata: 705 EUR
– Nastavnici VIŠ: uvećanje 55 EUR, nova neto plata: 653 EUR
-Čistačica: uvećanje 31 EUR, nova neto plata: 352 EUR
– Vanredni profesor: uvećanje 110 EUR , nova neto plata 1262 EUR
-Docent, profesor: uvećanje 100 EUR , nova neto plata 1151 EUR
-Asistent: uvećanje 76 EUR, nova neto plata 880 EUR

PLATE U HRVATSKOJ U OBRAZOVANJU:

– Nastavnik osnovna skola 1101 EUR
– Plata profesora u srednjoj školi 1125 EUR.

PLATE U SRBIJI U OBRAZOVANJU:

– Nastavnik 510 EUR
– Univerzitetski profesor 850 EUR

PLATA U MINISTARSTVU UNUTRAŠNJIH POSLOVA REPUBLIKE SRPSKE:

– Policajac SSS: uvećanje 54 EUR, nova neto plata 635 EUR
– Inspektor VSS: uvećanje: 83 EUR, nova neto plata 959 EUR

PLATA U MINISTARSTVU UNUTRAŠNJIH POSLOVA REPUBLIKE HRVATSKE:

– Policajac 683 €
– Inspektor 1186 €

PLATA U MINISTARSTVU UNUTRAŠNJIH POSLOVA REPUBLIKE SRBIJE:

– Policajac 550 EUR
– Inspektor 680 EUR

PLATE U ZDRAVSTVU U REPUBLICI SRPSKOJ

– Supspecijalita: uvećanje 113 EUR, nova neto plata 1289 EUR
– Specijalista: uvećanje 105 EUR, nova neto plata 1202 EUR
– Medicinsko osoblje SSS: uvećanje 49 EUR, nova neto plata 586 EUR

PLATE U ZDRAVSTVU U HRVATSKOJ:

– Doktor 1423 EUR
– Medicinska sestra 805 EUR

PLATE U ZDRAVSTVU U SRBIJI
– Doktor 940 EUR
– Medicinska sestra 530 EUR

Izvor: Una

Nastavite čitati

Društvo

Devet banjalučkih profesora diglo glas: Gradska administracija u punoj mjeri uključena u investitorski urbanizam

Objavio

u

By

Devet profesora Arhitektonsko-građevinskog fakulteta u otvorenom pismu diglo je glas protiv predloženih izmjena dijela regulacionog plana centralne zone Banje Luke koje se do 27. maja nalaze na javnom uvidu.

Kao i u septembru prošle godine, njihove glavne teme su tzv. “rupa” i izgradnja objekta pored Hrama Hrista Spasitelja.

Njihovo pismo prenosimo u cjelosti:

Proteklih dana, javnosti je predstavljeno nekoliko vrlo važnih nakana vezanih za budućnost gradskog tkiva Banje Luke. Govorilo se o novom velikom parku, o centralnom gradskom području, o spomeniku palim borcima. Ponovo, po osjećaju javne dužnosti, reagujemo na takve najave i istovremeno, primjećujemo da smo o mnogim od tih tema već više puta pisali. Ne samo da naši argumenti skoro nikad nisu bili uvaženi, nego smo u svakoj novoj prilici mogli da svjedočimo gorim i gorim verzijama, te novim napadima na urbanu strukturu i identitet ovog grada. Time, konačno, blijedi i naša obaveza da u ovom javnom dijalogu (tj. monologu) nastupamo diplomatično i uzdržano.

1 – Obuhvat, izgrađenost i „idejna rješenja“

Sama inicijativa za izmjenom dijela regulacionog plana u potpunosti je nelegitimna (iako legalna) i zasnovana je jedino i isključivo u namjeri gradske administracije da izađe u susret maksimalističkim zahtjevima špekulatnske izgradnje, a na očiglednu štetu javnog interesa. Podsjećamo:

– Nedavno, 2018. godine, usvojen je predmetni regulacioni plan. Već taj plan je uklonio bilo kakva sporna ograničenja, kojima bi se privatnim investitorima ograničila prava da na svojim parecelama gradnjom ostvare profit. Već taj plan je, ogriješivši se o mnoga pravila struke, široko otvorio vrata za izgradnju stambeno-poslovnih objekata u prostoru koji to ne može da podnese. Ipak, uvijek se, kako vidimo, može tražiti više, a gradska administracija će uvijek bespogovorno poslušati.

– Jedina moguća osnova za izmjenu dijela regulacionog plana mogla je ležati u konkursu održanom 2019. godine, međutim, rezultati tog konkursa su nedvosmisleno ukazivali, ako ne na smanjenje izgrađenosti na tom području, onda barem na poštovanje trenutno važećih parametara.

– Umjesto poštovanja konkursa, procedura, kontinuiteta i dobrog ukusa, dobili smo komični i uvredljivi igrokaz navodnog biranja „idejnog rješenja“, kojim se prikrivalo skoro dvostruko povećanje spratnosti iznad tzv. „rupe“. Novi Nacrt plana ne samo da odobrava deset, jedanaest (u praksi i više) spratova na datoj lokaciji, nego dodaje svim ostalim građevinskim markicama u bloku po jednu ili dvije dodatne etaže. Nad ulicama Bana Lazarevića i Srpskom, samo uz legalna prekoračenja, nadvijaće se devet-deset nadzemnih etaža (prizemlje, šest ili sedam spratova, jedan mogući dodatni, te povučena etaža, skoro identična običnoj).

– Grad je odavno ušao u vrlo složen i važan proces donošenja Urbanističkog plana, krovnog gradskog planskog dokumenta. Taj proces je pri kraju – ako zanemarimo mogućnost njegovog blokiranja zarad održavanja onoga što je status quo. U ovom trenutku, prije donošenja UP-a, bilo kakve parcijalne izmjene u zonama od najveće važnosti za Banju Luku, mogu samo da svjedoče o punoj uključenosti gradske administracije u investitorski urbanizam.

2 – Trg kod Hrama – ili: jedino što nam je ostalo

Pređimo na ono što je, ako ne najveće, a onda, vjerovatno, najneprijatnije u ovom nacrtu: na teško oštećenje ambijentalne cjeline Banskog dvora, Banske uprave (današnje Gradske uprave) i Hrama Hrista Spasitelja. Već važeći plan iz 2018. godine predviđa mogućnost izgradnje malog objekta u porti Hrama (i o tome se nekoliko puta pisalo). Nacrt izmjene Plana, uprkos mnogim primjedbama, sada dopušta još veći objekat, s podrumom, prizemljem i potkrovljem (kao minimumom koji, za sada, možemo očekivati).

Banski dvor zaštićen je kao nacionalni spomenik od 2014. godine, međutim, značaj i prostorno dejstvo ovog objekta (i cjelokupnog ansambla, kojeg čini sa Gradskom upravom, Hramom i Palatom predsjednika) daleko prevazilazi okvire proste zaštite graditeljskog nasljeđa. Radi se o slici – dvije naspramne „iste“ bijele zgrade, koje uokviruju kupolu i zvonik – koja je jedna od ključnih za identitet Banje Luke i koja je jedina, možda, u stanju da ovom gradu podari auru prestonog. Izgradnja bilo čega dodatnog u tom prostoru oštro narušava takvu sliku i ambijentalno ugožava sve uključene objekte. Čak nije jasno da li je ugroženiji Banski dvor, kojem su blokirani prednja fasada i glavni ulaz, ili Hram koji se, takvom gradnjom, pretvara od centralne gradske (pa i republičke) ckrve na glavnom trgu – u provincijalnu i izolovanu crkvu, sa parohijskim domom i ogradom.

Dosadašnji razvoj ovog slučaja pokazao je je da institucije, kojima je zadatak da se staraju o očuvanju ovog tako važnog mjesta, nemaju dovoljno integriteta (ili „kičme“) da taj zadatak izvrše. Predstavnici Grada, Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, te Komisija za očuvanje naconalnih spomenika BiH, po svemu sudeći, nisu adresa na kojoj se mogu donijeti ključne odluke. Stoga, izlazeći donekle iz okvira struke, ali polazeći od iskrene zainteresovanosti za dobro grada i kulturnog nasljeđa, želimo ovom prilikom da uputimo apel Eparhiji Banjalučkoj da planove za ovaj objekat i njegovu lokaciju temeljno preispita. Vjerujte nam da oštećenje centralnog banjalučkog trga može samo predstavljati tamnu mrlju na vrlo obimnom graditeljskom legatu Eparhije.

Zbog izuzetnog značaja svih navedenih tema, tražimo od gradske administracije da odobri produženje javnog uvida, kao i da zakaže javnu prezentaciju pred-nacrta izmjene dijela regulacionog plana.

Stručnu javnost i građane pozivamo da u velikom broj upute primjedbe i javno iskažu svoje mišljenje.

P.S.
Vijest o održanom konkursu za spomenik vrlo je svježa, a sama tema posebno složena. Nakon javnog prezentovanja svih konkursnih rješenja, nastojaćemo da se uključimo u javnu debatu o ovom važnom projektu.

Izvor: Bl portal

 

 

 

Nastavite čitati

Društvo

MISTERIJA OSTAJE ZAUVEK: Obdukcija potvrdila da se Matej Periš utopio, ali ovih 6 pitanja će ipak ostati bez odgovora

Objavio

u

By

DNK analiza pokazala da je u Dunavu kod Ade Huje u sredu zaista pronađeno telo Splićanina, a nadležni su utvrdili da on nije žrtva nasilja

Obdukcija i DNK analiza tela pronađenog u Dunavu kod Ada Huje u Beogradu definitivno je potvrdila da je reč o nestalom Splićaninu Mateju Perišu (27), a kao uzrok smrti navedeno je utapanje!

Podsetimo, u sredu oko 9.20 mornari sa rečnog broda primetili su telo koje je plutalo i odmah pozvali policiju. Kada je telo izvučeno, videlo se da ima istu odeću koju je u noći nestanka 31. decembra 2021. godine nosio Periš. Telo je preneto na Institut za sudsku medicinu, gde je juče završena obdukcija.

Policija potvrdila

– DNK analizom tela koje je oko 9.20 časova pronađeno u Dunavu, na Adi Huji, utvrđeno je da se radi o hrvatskom državljaninu Mateju Perišu čiji je nestanak prijavljen policiji u Beogradu 31. decembra prošle godine. Prema preliminarnom nalazu obdukcije smrt je nastupila nenasilnim putem – piše u policijskom saopštenju.

Obdukcija muškog tela izvučenog iz Dunava juče je trajala satima, a završena je oko 13 časova, kada je telo preneto u mrtvačnicu. Otkako je Matej Periš nestao iz Beton hale, u noći između 30. i 31. decembra, potragu za mladićem pratio je niz misterija, a čini se da neke od njih nikada neće biti razrešene. Neposredno nakon nestanka Splićanina verovalo se da je on izašao iz kluba u majici kratkih rukava, jer je bila gužva u toaletu. Ova tvrdnja nije potkrepljena rekonstrukcijom njegovog kretanja, a nikada sa sigurnošću nije utvrđeno zbog čega je izašao iz “Gotika”, u kom je bio sa svojim prijateljima iz Splita.

Misteriozna Maja Sopta obeležila je potragu za Matejem, naročito kada se saznalo da je nju poslednju zvao. Sumnjalo se da je Matej krenuo ka Savskom keju da bi se sreli, ali je tokom istrage devojka ispitana i navela je da oni kobne večeri nisu ostvarili kontakt, jer se ona nije javila na telefon niti je odgovorila na njegovu poruku.

Klub “Gotik”

– Izgleda da neće biti otkriveno ni da li je u klubu “Gotik” zaista došlo do sukoba sa momcima iz Zadra koje je Splićanin upoznao. Spekulisalo se da su se dve grupe mladića prvo zajedno provodile, a potom i posvađale oko flaše viskija, pa da je Matej posle tog nesporazuma izašao napolje – kaže izvor.

Takođe, snimci nadzornih kamera od iz Savamale pokazali su da je Matej kobne večeri neprekidno trčao punih devet minuta iako ga niko nije jurio, a sada je jasno da se verovatno nikada neće saznati gde se zaputio i zbog čega trči, iako se spekulisalo da je mogao trčati pod dejstvom narkotika.

– Među nerešenim misterijama će ostati i pitanje gde je Matej želeo da ide kada je pokušao da zaustavi taksi, a njegov otac je naveo i da je mladić čak tri puta te večeri pokušao da uđe u taksi vozilo, ali ni jedan taksista nije mogao da ga primi, jer su bili zauszeti – kaže izvor.

Možda čak i najveća mistaerija u slučaju Splićania jeste njegov ulazak u reku Savu.

– Sam trenutak njegovog ulaska u vodu nije snimljen, te je nepoznanica da li je ušao svesno s namerom ili se okliznuo – kaže izvor.

Ambasada pomaže

Kako je prenela Hina, Ambasada Hrvatske u Beogradu u saradnji sa srpskim vlastima i porodicom Periš, obezbediće da se telo u najkraćem roku prebaci u Hrvatsku.

Izvor: Kurir

Nastavite čitati

Trending