Pratite nas

Društvo

Krv mogu donirati i osobe koje su prebolovale kovid

Objavio

u

Nakon kraćeg perioda sa smanjenim zalihama, u Zavodu za transfuzijsku medicinu RS su naveli da imaju zadovoljavajuće količine krvi i krvnih komponenti, te da ovu dragocjenu tečnost mogu da doniraju i osobe koje su prebolovale kovid-19.

“Prošli smo jedan period sa smanjenim zalihama. Zavod je sa svojim saradnicima zakazivao vanredne akcije dobrovoljnog davanja krvi, sa našim postojećim i novim aktivistima, kako bismo poboljšali zalihe krvi i komponenti krvi”, navela je za “Nezavisne novine” Veselka Ćejić, šefica Službe za prikupljanje krvi u ovom zavodu.

Napomenula je da, iako su zalihe trenutno zadovoljavajuće, zbog ograničenog roka trajanja krvi i komponenti krvi, posebno koncentrata trombocita, koji imaju rok trajanja samo pet dana i pripremaju se iz svježe uzete krvi, uvijek je potrebno da se dobrovoljni davaoci krvi odazovu akcijama ili pojedinačno dođu dati krv u najbližu transfuziološku službu.

“Svaki pacijent prima krvnu grupu koja odgovara njegovoj, tako da svakodnevno stanje zaliha zavisi od pojedinačnih pacijenata i njihovih krvnih grupa. Ova se situacija može jako brzo promijeniti i samim tim teško je reći koja je krvna grupa u datom trenutku najpotrebnija”, rekla je Ćejićeva, dodajući da je u našoj populaciji najzastupljenija krvna grupa  A RhD pozitivna, oko 35 odsto, a najmanju zastupljenost ima AB RhD negativna krvna grupa, oko 1,5 odsto, pa su  tako i naše zalihe krvi popunjene srazmjerno prisutnosti određenih krvnih grupa u našoj populaciji.

Dodala je da se Zavod suočava sa smanjenim zalihama krvi uglavnom tokom ljetnih  i zimskih mjeseci, te se zbog toga planiraju češće akcije dobrovoljnog davanja krvi.

“U decembru planiramo više akcija dobrovoljnog davanja krvi, koje organizuju, između ostalog, MUP RS, Crveni krst Čelinac, Crveni krst Kotor Varoš, Crveni krst Mrkonjić Grad i Udruženje DDK Laktaši”, objasnila je Ćejićeva.

Na ovaj humani gest darivanja krvi mogu da se odluče i osobe koje su prebolovale virus korona, a prema riječima Božane Đukelić Selak, specijaliste transfuziologije u Zavodu za transfuzijsku medicinu RS, ovim se osobama preporučuje da prođe određeni period od infekcije do dobrovoljnog davanja krvi, kako bi se njihov organizam u potpunosti oporavio.

“Na period od najmanje 28 dana se odbijaju osobe koje su preležale kovid-19 i imale su blaže simptome infekcije, kao i osobe kod kojih je laboratorijski potvrđena infekcija virusa korona, a nisu razvile simptome bolesti”, rekla je Đukelić Selakova za “Nezavisne novine”.

Dodala je da 14 dana do doniranja krvi moraju sačekati i osobe koje su bile u samoizolaciji, pod uslovom da nisu razvile nijedan simptom bolesti.

“Osobe koje su preležale kovid-19 sa bilo kakvim težim simptomima, kao što je upala pluća, ne mogu da daruju krv minimalno tri mjeseca do potpunog oporavka”, navela je Đukelić Selakova, ističući da u ovom zavodu ne vrše evidenciju osoba koje su dale krv a prebolovale su kovid-19.

“Sve potrebne informacije o obolijevanju od kovida-19 ljekar transfuziolog dobije od potencijalnih dobrovoljnih davalaca krvi pri pregledu i uzimanju anamneze, na osnovu kojih odlučuje da li će i kada osoba dati krv”, zaključila je Đukelić Selakova.

Nezavisne

Kliknite da ostavite komentar

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

*

code

Društvo

MATEJEV TELEFON MOGAO BI DATI KLJUČNE ODGOVORE Kartica se može očistiti od blata i izvući gotovo svi podaci

Objavio

u

By

Stručnjaci za telekomunikacije su pojasnili da se iz pronađenog telefona najverovatnije mogu izvući gotovo svi podaci, iako je gotovo pet mjeseci bio u vodi, a najvažniji od njih mogli bi biti fotografije i snimci iz kobne noći.

Konačan odgovor na pitanje zašto je mladi Splićanin Matej Periš kobne noći, u majici kratkih rukava, istrčao iz kluba “Gotik” u Beton Hali, trčao ulicama, pa sišao do rijeke gdje se potom, kako je utvrđeno obdukcijom, utopio mogao bi dati mobilni telefon koji je pronađen u džepu mladićevih pantalona.

Stručnjaci za telekomunikacije su pojasnili da se iz pronađenog telefona najverovatnije mogu izvući gotovo svi podaci, iako je gotovo pet mjeseci bio u vodi, a najvažniji od njih mogli bi biti fotografije i snimci iz kobne noći.

Potraga za Splićaninom Matejom Perišem, kome se 31. decembra 2021. tokom proslave Nove godine u Beogradu izgubio svaki trag, konačno je obustavljena poslije pet i po mjeseci, nakon što je njegovo tijelo pronađeno u Dunavu, kod Ada Huje.

Obdukcija je razriješila misteriju o načinu nastupanja Matejeve smrti i utvrđeno je da se dvadesetsedmogodišnji Splićanin utopio u ledenom Dunavu, ali glavno pitanje – zašto je uopšte te noći Matej ostavio prijatelje, istrčao iz kluba i potom ušao ili upao u vodu, može dobiti odgovor nakon analize njegovog telefona.

KARTICA MOŽE DA SE SPASI I SA NJE MOGU DA SE IZVUKU PODACI

Branislav Blagojević, sudski vještak, rekao je da je za početak najbitnije u kakvom stanju je telefon koji je pronađen zajedno sa tijelom, te da li ima mehaničkih oštećenja.

– U 99 odsto slučajeva u kojima sam ja radio sa takvim ili sličnim telefonima, od telefona ne ostane ništa, posebno ako je ovako dugo u vodi. Ipak, kartica može da se spasi i posle toliko vremena, i sa nje MUP može da očita podatke, posebno one od posljednjih nekoliko dana koji će, i te kako, značiti u istrazi – priča Blagojević.

izvor: Alo

Nastavite čitati

Društvo

Plate u Republici Srpskoj veće nego u Srbiji, manje nego u Hrvatskoj

Objavio

u

By

Uporedili smo plate policajaca, doktora, inspektora, čistačica…

Za povećanje plata, penzija, socijalnih i boračkih davanja, iz budžeta Republike Srpske biće izdvojeno ukupno 167 miliona maraka.

Zbog, kako kažu, ublažavanja udara inflacije rebalansom je predviđeno uvećanje najniže plate  sa 590 na 650 KM., ali i jednokratna pomoć od 100 maraka za mlade, penzionere I demobilisane borce VRS.

Na kritike opozicije da Vlada daje jednokratnu pomoć od 100 KM u svrhu predizborne kampanje, ministrica finansija Zora Vidović poručuje da vlast nije kriva što je inflacija u izbornoj godini.

Radi smanjenja posljedica inflacije i povećanja troškova života, plate zaposlenih u obrazovanju, kulturi, pravosuđu, upravi, javnim službama i Ministarstvu unutrašnjih poslova, od maja su povećane za 10 odsto. Ako se uporede sa platama u regionu, plate u Republici Srpskoj biće manje od plata za iste profesije u Hrvatskoj, a veće od plata u Srbiji.

PLATE U REPUBLICI SRPSKOJ U OBRAZOVANJU:

– Nastavnici VSS: uvećanje 60 EUR, nova neto plata: 705 EUR
– Nastavnici VIŠ: uvećanje 55 EUR, nova neto plata: 653 EUR
-Čistačica: uvećanje 31 EUR, nova neto plata: 352 EUR
– Vanredni profesor: uvećanje 110 EUR , nova neto plata 1262 EUR
-Docent, profesor: uvećanje 100 EUR , nova neto plata 1151 EUR
-Asistent: uvećanje 76 EUR, nova neto plata 880 EUR

PLATE U HRVATSKOJ U OBRAZOVANJU:

– Nastavnik osnovna skola 1101 EUR
– Plata profesora u srednjoj školi 1125 EUR.

PLATE U SRBIJI U OBRAZOVANJU:

– Nastavnik 510 EUR
– Univerzitetski profesor 850 EUR

PLATA U MINISTARSTVU UNUTRAŠNJIH POSLOVA REPUBLIKE SRPSKE:

– Policajac SSS: uvećanje 54 EUR, nova neto plata 635 EUR
– Inspektor VSS: uvećanje: 83 EUR, nova neto plata 959 EUR

PLATA U MINISTARSTVU UNUTRAŠNJIH POSLOVA REPUBLIKE HRVATSKE:

– Policajac 683 €
– Inspektor 1186 €

PLATA U MINISTARSTVU UNUTRAŠNJIH POSLOVA REPUBLIKE SRBIJE:

– Policajac 550 EUR
– Inspektor 680 EUR

PLATE U ZDRAVSTVU U REPUBLICI SRPSKOJ

– Supspecijalita: uvećanje 113 EUR, nova neto plata 1289 EUR
– Specijalista: uvećanje 105 EUR, nova neto plata 1202 EUR
– Medicinsko osoblje SSS: uvećanje 49 EUR, nova neto plata 586 EUR

PLATE U ZDRAVSTVU U HRVATSKOJ:

– Doktor 1423 EUR
– Medicinska sestra 805 EUR

PLATE U ZDRAVSTVU U SRBIJI
– Doktor 940 EUR
– Medicinska sestra 530 EUR

Izvor: Una

Nastavite čitati

Društvo

Devet banjalučkih profesora diglo glas: Gradska administracija u punoj mjeri uključena u investitorski urbanizam

Objavio

u

By

Devet profesora Arhitektonsko-građevinskog fakulteta u otvorenom pismu diglo je glas protiv predloženih izmjena dijela regulacionog plana centralne zone Banje Luke koje se do 27. maja nalaze na javnom uvidu.

Kao i u septembru prošle godine, njihove glavne teme su tzv. “rupa” i izgradnja objekta pored Hrama Hrista Spasitelja.

Njihovo pismo prenosimo u cjelosti:

Proteklih dana, javnosti je predstavljeno nekoliko vrlo važnih nakana vezanih za budućnost gradskog tkiva Banje Luke. Govorilo se o novom velikom parku, o centralnom gradskom području, o spomeniku palim borcima. Ponovo, po osjećaju javne dužnosti, reagujemo na takve najave i istovremeno, primjećujemo da smo o mnogim od tih tema već više puta pisali. Ne samo da naši argumenti skoro nikad nisu bili uvaženi, nego smo u svakoj novoj prilici mogli da svjedočimo gorim i gorim verzijama, te novim napadima na urbanu strukturu i identitet ovog grada. Time, konačno, blijedi i naša obaveza da u ovom javnom dijalogu (tj. monologu) nastupamo diplomatično i uzdržano.

1 – Obuhvat, izgrađenost i „idejna rješenja“

Sama inicijativa za izmjenom dijela regulacionog plana u potpunosti je nelegitimna (iako legalna) i zasnovana je jedino i isključivo u namjeri gradske administracije da izađe u susret maksimalističkim zahtjevima špekulatnske izgradnje, a na očiglednu štetu javnog interesa. Podsjećamo:

– Nedavno, 2018. godine, usvojen je predmetni regulacioni plan. Već taj plan je uklonio bilo kakva sporna ograničenja, kojima bi se privatnim investitorima ograničila prava da na svojim parecelama gradnjom ostvare profit. Već taj plan je, ogriješivši se o mnoga pravila struke, široko otvorio vrata za izgradnju stambeno-poslovnih objekata u prostoru koji to ne može da podnese. Ipak, uvijek se, kako vidimo, može tražiti više, a gradska administracija će uvijek bespogovorno poslušati.

– Jedina moguća osnova za izmjenu dijela regulacionog plana mogla je ležati u konkursu održanom 2019. godine, međutim, rezultati tog konkursa su nedvosmisleno ukazivali, ako ne na smanjenje izgrađenosti na tom području, onda barem na poštovanje trenutno važećih parametara.

– Umjesto poštovanja konkursa, procedura, kontinuiteta i dobrog ukusa, dobili smo komični i uvredljivi igrokaz navodnog biranja „idejnog rješenja“, kojim se prikrivalo skoro dvostruko povećanje spratnosti iznad tzv. „rupe“. Novi Nacrt plana ne samo da odobrava deset, jedanaest (u praksi i više) spratova na datoj lokaciji, nego dodaje svim ostalim građevinskim markicama u bloku po jednu ili dvije dodatne etaže. Nad ulicama Bana Lazarevića i Srpskom, samo uz legalna prekoračenja, nadvijaće se devet-deset nadzemnih etaža (prizemlje, šest ili sedam spratova, jedan mogući dodatni, te povučena etaža, skoro identična običnoj).

– Grad je odavno ušao u vrlo složen i važan proces donošenja Urbanističkog plana, krovnog gradskog planskog dokumenta. Taj proces je pri kraju – ako zanemarimo mogućnost njegovog blokiranja zarad održavanja onoga što je status quo. U ovom trenutku, prije donošenja UP-a, bilo kakve parcijalne izmjene u zonama od najveće važnosti za Banju Luku, mogu samo da svjedoče o punoj uključenosti gradske administracije u investitorski urbanizam.

2 – Trg kod Hrama – ili: jedino što nam je ostalo

Pređimo na ono što je, ako ne najveće, a onda, vjerovatno, najneprijatnije u ovom nacrtu: na teško oštećenje ambijentalne cjeline Banskog dvora, Banske uprave (današnje Gradske uprave) i Hrama Hrista Spasitelja. Već važeći plan iz 2018. godine predviđa mogućnost izgradnje malog objekta u porti Hrama (i o tome se nekoliko puta pisalo). Nacrt izmjene Plana, uprkos mnogim primjedbama, sada dopušta još veći objekat, s podrumom, prizemljem i potkrovljem (kao minimumom koji, za sada, možemo očekivati).

Banski dvor zaštićen je kao nacionalni spomenik od 2014. godine, međutim, značaj i prostorno dejstvo ovog objekta (i cjelokupnog ansambla, kojeg čini sa Gradskom upravom, Hramom i Palatom predsjednika) daleko prevazilazi okvire proste zaštite graditeljskog nasljeđa. Radi se o slici – dvije naspramne „iste“ bijele zgrade, koje uokviruju kupolu i zvonik – koja je jedna od ključnih za identitet Banje Luke i koja je jedina, možda, u stanju da ovom gradu podari auru prestonog. Izgradnja bilo čega dodatnog u tom prostoru oštro narušava takvu sliku i ambijentalno ugožava sve uključene objekte. Čak nije jasno da li je ugroženiji Banski dvor, kojem su blokirani prednja fasada i glavni ulaz, ili Hram koji se, takvom gradnjom, pretvara od centralne gradske (pa i republičke) ckrve na glavnom trgu – u provincijalnu i izolovanu crkvu, sa parohijskim domom i ogradom.

Dosadašnji razvoj ovog slučaja pokazao je je da institucije, kojima je zadatak da se staraju o očuvanju ovog tako važnog mjesta, nemaju dovoljno integriteta (ili „kičme“) da taj zadatak izvrše. Predstavnici Grada, Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, te Komisija za očuvanje naconalnih spomenika BiH, po svemu sudeći, nisu adresa na kojoj se mogu donijeti ključne odluke. Stoga, izlazeći donekle iz okvira struke, ali polazeći od iskrene zainteresovanosti za dobro grada i kulturnog nasljeđa, želimo ovom prilikom da uputimo apel Eparhiji Banjalučkoj da planove za ovaj objekat i njegovu lokaciju temeljno preispita. Vjerujte nam da oštećenje centralnog banjalučkog trga može samo predstavljati tamnu mrlju na vrlo obimnom graditeljskom legatu Eparhije.

Zbog izuzetnog značaja svih navedenih tema, tražimo od gradske administracije da odobri produženje javnog uvida, kao i da zakaže javnu prezentaciju pred-nacrta izmjene dijela regulacionog plana.

Stručnu javnost i građane pozivamo da u velikom broj upute primjedbe i javno iskažu svoje mišljenje.

P.S.
Vijest o održanom konkursu za spomenik vrlo je svježa, a sama tema posebno složena. Nakon javnog prezentovanja svih konkursnih rješenja, nastojaćemo da se uključimo u javnu debatu o ovom važnom projektu.

Izvor: Bl portal

 

 

 

Nastavite čitati

Trending