Pratite nas

Zdravlje

LOŠE RASPOLOŽENJE I PESIMIZAM SU ZARAZNI Kako naučiti oduprijeti se njima?

Objavio

u

Empatija – to je ono o čemu govorimo.

Neki ljudi sa svojim napadima panike “zaraze” vas, unište vam život, a vi se nikad o tome nijeste  ozbiljno ni zamislili.

​Sa energetske tačke gledišta, negativne emocije mogu imati sledeće uzroke:

Možete da osjetite tuđu bol kao svoju.

“Opšti” problemi postaju vaši lični.

U ovim slučajevima, empatija, naročito u kombinaciji sa nemoći može biti uzrok ozbiljne depresije.

 Zaustavite apsorpciju emocija drugih ljudi. Evo instrukcije:

1. Odredite koliko jako na vas utiče empatija

Evo nekoliko tipičnih znakova da ste empatična osoba.

– Ljudi vas zovu “hipersenzitivna osoba” ili “previše osjetljiva”. Oni ne znaju da ovo nije kompliment, i nije rešenje.

– Osjećate strah, nespokojstvo i stres koje vam prenose drugi ljudi. Vi ih bukvalno fizički osjećate.

Sama po sebi, ta sposobnost – nije loša, ali morate da minimizirate uticaj drugih ljudi koji vam se ne sviđaju, ili ih ne poznajete. Razgovarajte samo sa prijateljima, kolegama i članovima porodice.

– Brzo se zamarate u masi ljudi.

Posle nekoliko časova večernje zabave, vi se u duši osjećate iscrpljeno, nesrećno i istrošeno.

– Šumovi, stalni neprijatni miris i neophodnost stalnog časkanja, ozbiljno podrivaju vaše nerve.

– Da biste se napunili energijom, morate biti u stanju potpunog odmora.

– Stalno razmišljate o tome što proživljavate.

Pokušavate da shvatite bilo koje iskustvo, da analizirate svaku situaciju do najsitnijih detalja. Vaša osjećanja je lako povrijediti,  ali vi izbegavate konflikte.

– Vi ste “velikodušan” sabesjednik i dobar slušalac.

– Vi se stalno trudite da negdje nešto povezete ili nešto odnesete.

– Intima vas ponekad može uplašiti toliko da osjećate napad gušenja i gubitak samog sebe.

2. Potražite izvor nespokojstva

Zapitajte se šta vi osjećate – da li su to vaše emocije ili tuđe? Od kuda je došla ta emocija? Strah i gnjev se skoro nikada ne rađaju u glavama empatičnih osoba, ali ih oni dobro prihvataju. Pokušajte da odredite gdje i u kom se nalazi generator vašeg nespokojstva. Možda, su na ovom dobro odradili posao elektronski mediji.

– Upravo ste odgledali komediju u bioskopu, i nalazite se u odličnom raspoloženju. Iznenada ste se sreli sa nekim od prijatelja ili članova porodice – i cijelo raspoloženje nestaje. Da li vam se to dešavalo? I da li vam se to može desiti?

– To isto osjećate kada odete u tržni centar ili koncert. Mjesta puna ljudi vas guše? Možda je sve to zato što apsorbujete negativne emocije drugih ljudi iz mase.

Picture

3. Izbegavajte izvor nespokojstva, po svaku cijenu

Pokušajte u početku da razgovarate sa vama neprijatnim osobama sa veće udaljenosti nego obično. Koraknite unazad, stanite dalje. Ovaj trik stvarno djeluje.

Ne bojte se da ćete nekoga povrijediti. Ne bojte se da pređete na drugo mjesto u metrou, ako je pored vas sjedi osoba koja neprijatno miriše. Ako u blizini vas sjede tužni ljude premjestite se. Ustanite i otiđite.

​4. U svakoj nejasnoj situaciji – koncentrišite se na disanje

Disanje – to je ono što povezuje vaš mozak sa vašom suštinom. Koncentrišite se nekoliko minuta na disanje. Udahnite spokojstvo, a izdahnite negativnost. Ovo će vam pomoći da osjetite sebe u vremenu i prostoru, i očistiti glavu od straha i drugih teških emocija.

Zamislite negativnost kao sivu maglu koja se izlazi iz vašeg tijela. A pri udisaju zamislite da na vas pada zrak zlatne svjetlosti. Ovo je jednostavna praktika koja može dati brze rezultate.

5. Koristite štit

Može se koristiti za nas zamišljen ugodan oblik zaštite. Svaki put kada ste u društvu teških i neprijatnih ljudi, misaono zamislite sebe da visite u vazduhu u bijelom paketu. Boja, u principu, može biti bilo koja – samo treba da osjećate da vam daje snagu. Mislite o ovom paketu kao o štitu koji odbija svu negativnost i nelagodnost. Dozvolite sebi da uzimate iz okruženja samo pozitivno.

6. Upravljajte emocionalnim preopterećenjima

Naučite da prepoznate ljude koji iz drugih sisaju energiju. Izbegavajte ih. U masi nepoznatih ljudi zauzimajte marginalna mjesta. Izbegavajte komuniciranje sa “emocionalnim vampirima”.

I još, ako je to moguće, jedite. Štetne namirnice, bogate šećerom, mogu vam pomoći da se saberete i opustite.

Ubijedite sebe, da u bilo kom društvu ne zavisite od drugih ljudi. Imajte uvijek novac za taksi, kako ne bi bili vezani ni za koga. Uvjerite se da u svakom trenutku možete lako stići kući. Ovo će vam dati samopouzdanje.

Takođe je potrebno da imate svoje mjesto u kući – to u kome možete biti sami. Ovo može biti ugao za čitanje ili sto sa računarom.

7. Tražite pozitivne ljude i pozitivne situacije

Pozovite prijatelja, sa kojima uživate da provodite vrijeme. Idite u bar sa kolegom, sa kojim vam je interesantno da razgovarate tokom pauze za pušenje i doručak. Apsorbujte njihovu pozitivnost i samopouzdanje.

8. Odlazite u prirodu – čak i sami

Morate imati svoja omiljena mjesta gdje se hranite pozitivnom energijom. Bolje je ako su ona u prirodi. Da znate, gdje treba da odete na sat ili dva da se odmorite i napunite baterije. Neka to bude šetalište, park, šuma van grada ili jezero.

Držite u kući na ” radnom stolu” monitora pejzaže bujne šume, vodopada, divljih plaža.

Ponekad ujutru pokušaje da pođete u šumu na periferiji. Osjetite tu maglu, tu rosu, te mirise.

Praktikujte jogu ili druge tehnike disanja. Morate imati neki emotivni centar, u koji bi pobjegli kao u sigurnu luku tokom oluje.

Zdravlje

VIŠESTRUKA KORIST: Zašto je krastavac dobar za vrele ljetne dane?

Objavio

u

Krastavac čuva zdravlje vaših bubrega. Zbog visokog sadržaja vode, krastavac je diuretik i na taj način pomaže u oslobađanju toksina iz tijela. Ovo može spriječti nastanak kamenja u bubregu ali i pomoći u izbacivanju postojećeg mokrenjem. On takođe igra važnu ulogu u regulisanju nivoa mokraćne kiseline u tijelu što pomaže u održavanju ovog ali i drugih organa urinarnog trakta zdravim.

Podstiče zdravlje kostiju, kože i noktiju. Krastavac sadrži kalcijum, vitamin K, magnezijum i vitamin C koji pomažu u održavanju zdravlja kostiju. Ovi vitamini i minerali su potrebni tijelu za održavanje gustine kostiju, zarastanje preloma. Osim ovih, krastavac sadrži i mineral silicijum u tragovima koji olakšava bolove izazvane artritisom ali i jača vezivna tkiva kao što su kosa i nokti. Kosa će biti elastična i neće se lako lomiti.

Sprečava loš zadah i zubni karijes. Umjesto da uzmete žvaku, ukoliko vas muči loš zadah posegnite za kriškom krastavca. Visoka koncentracija vode u ovoj namirnici sprečava suva usta, a njena hrskava tekstura pomaže u uklanjanju bakterija iz usne duplje koje izazivaju neugodan miris te stimuliše proizvodnju pljuvačke.

Krastavac reguliše dijabetes. Ima nizak glikemijski indeks (ima indeks 15 na skali a sve ispod 55 se smatra niskim) što znači da ne izaziva skokove u nivou glukoze u krvi. Bogat sadržaj vlakana takođe usporava varenje ugljenih hidrata i šećera, što zauzvrat smanjuje nivo glukoze u krvi. Visok sadržaj vode pomaže u sprečavanju dehidracije, što ovu namirnicu čini odličnim izborom za osobe sa dijabetesom.

Ukoliko vam ovi razlozi nisu dovoljni da napravite salatu sa kastavcem, on vam može pomoći da izgubite kilograme i poboljšate probavu.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

DVA NAJGORA OSJEĆAJA KOJA RUŠE VAŠ IMUNITET! Stres i strah mogu biti ozbiljan problem

Objavio

u

Neuroni pokreću složen skup interakcija između tri endokrine žlijezde, hipotalamusa, hipofize i nadbubrežne žlijezde. Ova takozvana osa stresa kontroliše mnoge reakcije na stres u tijelu.

Opšte je poznato da stres i strah mogu imati direktan uticaj na ljudski imuni sistem – čineći nas podložnijim bolestima. Međutim, do sada je bilo nejasno kako tačno funkcioniše ovaj mehanizam.

Zajedno sa timom istraživača, Volfram Poler, kardiolog i istraživač u Univerzitetske klinike Šarite u Berlinu i na Medicinskom fakultetu Maunt Sinaj u Njujorku, uspio je u studiji na miševima da pokaže da su određeni regioni mozga odgovorni za ključno kretanje leukocita u tijelu – a samim tim i koliko je organizam podložan virusnim infekcijama.

Stres nas stvarno čini bolesnima

„Ono što je za mene bilo najuzbudljivije jeste da sam video ogroman uticaj nekoliko stotina neurona u hipotalamusu na milione leukocita u celom tijelu“, kaže Poler.

Neuroni pokreću složen skup interakcija između tri endokrine žlijezde, hipotalamusa, hipofize i nadbubrežne žlijezde. Ova takozvana osa stresa kontroliše mnoge reakcije na stres u tijelu.

Poler i njegove kolege sproveli su istraživanje na miševima, od kojih su neki više puta bili izloženi stresnim situacijama. Životinje su zaključane u cilindar, premeštene u novi kavez ili izložene mirisu urina prirodnih neprijatelja.

Istraživači su primetili da su se određeni leukociti kod miševa povukli u koštanu srž i – jednostavno rečeno – više nisu radili svoj posao. Životinje su ne samo brže oboljevale, već su i češće umirale.

Leukociti, granulociti i limfociti

Leukociti se nazivaju bijelim krvnim zrncima. Ona se formiraju u koštanoj srži i imaju različite funkcije u imunološkom sistemu.

U leukocite spadaju i granulociti, koji su deo nespecifičnog imunog sistema. U slučaju povrede, oni se bore protiv bakterija i parazita koji tako ulaze u organizam, ali nisu specijalizovani za neki određeni patogen.

Limfociti, s druge strane, koji takođe pripadaju belim krvnim zrncima, su specijalisti. Oni uključuju T i B ćelije, koje ciljaju specifične antigene, odnosno proteine patogena, i čine ih bezopasnim.

Stres tjera limfocite u koštanu srž

Poler i njegov tim su primjetili da se ovi limfociti povlače u stresnim situacijama. Normalno je da se limfociti nalaze u takozvanim limfnim organima: slezini, timusnoj žlezdi ili limfnim čvorovima. Kod miševa pod stresom, oni su se povukli u koštanu srž.

Poler ne može sa sigurnošću da kaže da li se ovaj mehanizam može na isti način preneti i na ljude. Ali osovina stresa koja je postala aktivna kod miševa postoji i kod ljudi. Za istraživača je stoga očigledno da strah i stres – i ljudski imuni sistem mogu učiniti podložnijim virusnim bolestima.

Povećava se koncentracija granulocita

Koliko god da je povlačenje limfocita nepovoljno u stresnim situacijama, u slučaju virusnih infekcija, još nešto se dešava u telu – barem u mišjim telima koja su Poler i njegove kolege proučavali: primetili su povećanje granulocita ubrzo nakon što su miševi bili pod stresom.

Savršeno je logično da se ova prva, nespecifična odbrana imunog sistema aktivira u situaciji velikog straha, iz koje može nastati stanje poznato kao bekstvo ili borba. „Telo je tako pripremljeno za povredu”, kaže Poler, prenose Vijesti lajfstajl.

Izvor: Vijesti lajfstajl

 

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Nova istraživanja otkrila kakva pića mogu da povećaju rizik od raka za skoro 80 odsto

Objavio

u

Konzumiranje samo jednog zaslađenog pića dnevno, poput čaja ili kafe povezano je sa većim šansama za oboljevanje od raka jetre, upozoravaju naučnici, a prenosi News.com.au

Dodatni rizik koji se penja na 78 odsto odnosi se na one koji pored zaslađenih napitaka vole da konzumiraju i slatkiše.

Studija je analizirala podatke od više od 90.000 žena u postmenopauzi koje su učestvovale u inicijativi za zdravlje žena, dugoročnoj studiji koja je pokrenuta početkom devedesetih godina.

Istraživači sa Univerziteta iz Južne Karoline posmatrali su njihovo zdravstveno stanje kroz 18 godina, nakon čega su im dali upitnike o ishrani.

One koje su konzumirale najmanje jedno bezalkoholno piće sa šećerom imale su 73 odsto veće šanse za dobijanje raka jetre, za razliku od onih koje nikada nisu pile zaslađena pića ili su pile svega tri puta mjesečno.

 Naši rezltati sugerišu da je konzumacija zaslađenog pića potencijalni faktor rizika za razvijanje raka jetre, a na ovo svako od nas može da utiče – kazao je vođa studije Longang Zhao i dodao:

– Imamo razloga da vjerujemo da bi izbacivanje šećera iz kafe i čaja značajno smanjilo broj oboljelih od raka jetre.

Ovi nalazi predstavjeni su na godišnjem sastanku Američkog društva za ishranu. Ipak, potrebno je više studija da bi se utvrdilo da li i zašto slatka pića pospješuju razvoj raka jetre.

Istraživači pretpostavljaju da je to zbog samog šećera, koji povećava rizik od gojaznosti i dijabetesa tipa 2, a koji su faktori rizika za rak jetre.

Zaslađeni napici mogu da doprinesu razvoju insulinske rezistencije, te nagomilavanju masti u jetri, što utiče na zdravlje ovog organa.

Glavna zamjerka ove studije je što je bila posmatračka odnosno pomenuta veza ne može biti sa sigurnošću shvaćena.

Telegraf.rs

Nastavite čitati

Trending