Pratite nas

Region

Nekretnine na moru: Koliko košta 30 kvadrata u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Grčkoj i Turskoj

Objavio

u

Kako se države oporavljaju od pandemije, i polako otvaraju svoje granice, oči javnosti sve više su uprte u strana tržišta nekretnina, konkretno Grčke, Hrvatske, Crne Gore i Turske.

Najveći fokus je na malim apartmanima i garsonjerama do oko tridesetak kvadrata, a cijene se u zavisnosti od države drastično razlikuju.

Tako za garsonjeru od 30 kvadrata u Crnoj Gori treba izdvojiti oko 50.000 eura u slučaju da želite starogradnju, dok su u novogradnji one u pojedinim slučajevima i duplo skuplje. Što se tiče Hrvatske, prema podacima jedne tamošnje agencije za nekretnine, za garsonjeru treba izdvojiti više od 3.200 eura po kvadratu.

Za nekretninu iste površine, sa terasom od oko desetak kvadrata, u Grčkoj, tj. na Halkidikiju treba izdvojiti oko 1.250 eura po kvadratu, tj. oko 50.000 eura. U Turskoj, u Alanji ponuda manjih apartmana je uglavnom u novogradnji, i za njih je potrebno od 35.000 do 60.000 eura, a u zavisnosti od opremljenosti objekta.

Ponuda je, ipak, mnogo šira, a ovo je pregled po zemljama.

Hrvatska: Na Hvaru ne može paprenije

Cijene nekretnina na hrvatskom primorju su najviše iz grupe izdvojenih destinacija. U Hvaru jednosoban stan, na 300 metara od plaže, površine od 39 kvadrata, u zgradi koja doduše ima svoj vrt i rezervisano parking mjesto, košta 130.000 eura tj. oko 3.333 eura po kvadratu.

Ukoliko krenemo sjevernije, cijene se isto “drže” mada je moguće naći lijepu nekretninu i za manje pare nego što je to na najpopularnijim hrvatskim ostrvima. Tako je recimo, za potpuno opremljenu garsonjeru u Rovinju od 30 kvadrata, na nekih dvestotinak metara od plaže, potrebno izdvojiti 95.000 eura ili 3.275 eura po kvadratu. Nešto dalje od mora, 400 metara, u Rovinju je moguće pazariti i 37 kvadrata za 99.000 eura.

Istovremeno u Puli, na 200 metara od obale, 25 kvadrata košta 55.000 eura.

Kako kupiti nekretninu u Hrvatskoj?

Što se tiče pravila za strane državljane pri kupovini nekretnina u Hrvatskoj, u slučaju da su nerezidenti neke od zemalja članica EU, važi pravilo uzajamnosti (da mogu kupiti samo državljani onih zemalja u kojima državljani Hrvatske mogu da kupe nekretnine).

Takođe strani državljani ne mogu postati vlasnici poljoprivrednog zemljišta niti nekretnina koje se nalaze u zaštićenim područijima prirode.

Ako se nalazite na spisku zemalja za koje važi pravilo uzajamnosti, potrebno je da predate zahtev na odobrenje Ministarstvu pravosuđa. Takođe treba da se priloži pravna osnova sticanja vlasništva, dokaz o vlasništvu prodavca nekretnine o kojoj se radi, uvjerenje upravnog tijela nadležnog za urbanizam i prostorno uređenje, dokaz državljanstva kupca tj. pasoš… Kao što obično biva, kroz čitav proces prolazite uz asistenciju agencije za nekretnine.

Crna Gora: Od 1.500 eura pa naviše

U slučaju Crne Gore, prema podacima nekoliko agencija za prodaju nekretnina, cijene kvadrata na crnogorskom primorju se kreću od 1.500 eura, pa naviše. Na sajtu nekretnine.rs, mogu da se nađu garsonjere od tridesetak kvadrata po ceni od 46.600 eura koliko košta jedan u Budvi, udaljen 400 metara od plaže.

Apartmani u novogradnji sa pogledom na more u Baru, prema podacima jedne crnogorske agencije za prodaju nekretnina, od 33 kvadrata košta 59 eura, tj. 1.787 eura. U Herceg Novom cijene su nešto više, te za apartman od 39 kvadrata u novoizgrađenoj zgradi košta 96.800 eura, ali se ovdje radi o kompleksu sa uređenim otvorenim parkingom, bazenom i dvorištem kao i privatnom plažom u izgradnji.

Kako kupiti nekretninu u Crnoj Gori?

Što se tiče procesa kupovine, za kupovinu nekretnina u Crnoj Gori strancu je potreban prvenstveno pasoš. Agencije preporučuju, i pored pomoći koje one pružaju, da unajmite licenciranog advokata koji treba da obavi detaljnu provjeru dokumentacije. Nakon potpisivanja kupoprodajnog ugovora, potrebno je da se registrujete kao novi vlasnik nekretnine.

U Grčkoj već od 1.000 eura

Cijene apartmana i garsonjera u Grčkoj se kreću od 1.000 eura pa na više. Apartman, na oko 700 metara, od 45 kvadrata u Nea Kalikratiji, na Halkidikiju košta okruglo 1.000 eura po kvadratu. Nerijetko se mogu naći i renovirane kuće po bagatelnim cijenama. Kompletno renovirana kuća sa ogromnom verandom doduše nenamještena, na svega 200 metara od plaže, u Nea Kalikratiji se prodaje po cijeni od 51.000 eura.

Sa druge strane, u Nea Flogotiju, djelimično namešten apartman od 32 kvadrata košta 50.000 eura tj. 1.562 eura po kvadratu.

Kako kupiti nekretninu u Grčkoj?

Za kupovinu stana u Grčkoj je dovoljan samo pasoš, dok vam iz agencije obezbjeđuju kompletnu dokumentaciju i grčki poreski broj AFM. U Grčkoj prvo mora da se izmiri porez na prenos apsolutnih prava, pa tek nakon toga da se pristupi ugovoru.

Turska nerealno jeftina

Apartmani i garsonjere u Turskoj su, ako uzmemo u obzir opremljenost većine njih, više nego povoljne i pored činjenice da su u posljednjih godinu dana poskupjeli između 20 do 30 posto.

Za jedan apartman, udaljen oko 700 metara od obale mora, od 36 kvadrata potrebno je da se odvoji 35.000 eura, što je za ne povjerovati ako se uzme u obzir i to da kompleks ima zatvoreni bazen, otvoreni bazen, tursko kupatilo, saunu, fitnes salu i igralište.

Stan u samom centru Alanje od 38 kvadrata, u kompleksu koji ima hotelsku infrastrukturu (saunu, fitnes salu i bazen), košta 1.526 eura po kvadratu.

Kako kupiti nekretninu u Turskoj?

Za kupovinu je potreban samo validan pasoš. Nakon odabira nekretnine potpisuje se ugovor između kupca, agencije koja posreduje pri kupovini i treće strane tj. onoga ko je prodavac. Potrebnu dokumentaciju sakuplja agencija i ona umjesto klijenta aplicira u katastar za dobijanje vlasničkog lista.

Nakon toga se čeka termin u katastru, a državna komisija Republike Turske vrši proenu nekretnine i na osnovu procijenjenene vrijednosti se plaća porez državi. Taj porez plaća kupac i on iznosi 4 odsto procijenjene vrijednosti nekretnine.Kada se plati porez i dobije termin u katastru dobija se vlasnički list i nekretnina prelazi u vlasništvo kupca.

(Blic.rs)

Nastavite čitati
Kliknite da ostavite komentar

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

*

code

Region

Kilometarske kolone na putevima prema moru

Objavio

u

Na putevima u Hrvatskoj ka primorju stvorene su kilometarske kolone, a na graničnim prelazima su višečasovna čekanja.

Na auto-putu Zagreb-Split-Ploče kod naplatne stanice Lučko u smjeru Zagreba kolona vozila je duga oko tri kilometara, a kod Demerje oko jedan kilometar.

Kolone vozila su i u pravcu Dubrovnika, kao i kod čvora Zadar dva i tunela Bristovac u pravcu Zagreba.

Na auto-putu Bregana-Lipovac pojačan je saobraćaj na zagrebačkoj obilaznici prema naplatnim stanicama Lučko iz pravca Jankomira i Buzina, dok je kolona automobila i teretnih vozila ispred graničnog prelaza Bajakovo duga je oko tri kilometra.

Zbog pojačanog saobraćaja na graničnim prelazima Kaštel i Plovanija stvorila se kolona vozila duga dva kilometra koja se dijelom proteže i na istarski ipsilon

U pravcu kopna na Krčkom mostu kolona vozila je duga oko četiri kilometra.

Gust je saobraćaj na graničnim prelazima sa BiH i Slovenijom u oba pravca, Mađarskom na ulasku, te sa Srbijom na izlasku iz Hrvatske, a od ranog jutra čeka se po nekoliko časova.

Srna

Nastavite čitati

Politika

Za HRT Dragan Čović hrvatski član Predsjedništva BiH

Objavio

u

Hrvatska radio-televizija (HRT 1) potpisala je Dragana Čovića kao člana Predsjedništva BiH, tokom prenosa njegove izjave.

Čović je izjavu dao sinoć, tokom ceremonije koja je organizuje povodom spajanja Pelješkog mosta, prenio je Klix.ba.

Predsjednik HDZ-a u Bosni i Hercegovini je na svečanosti dao izjavu za medije neposredno prije nego što je most spojen.

Čović je, podsjetimo, izgubio u trci za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda od Željka Komšića. On je ranije vršio dužnost člana Predsjedništva BiH.

Zanimljivo je da ovo nije prvi put da HRT pravi ovakvu grešku. Isti slučaj se desio i 3. marta ove godine, kada je Čović prisustvovao sahrani gradonačelnika Zagreba Milana Bandića.

(Nezavisne) 

Nastavite čitati

Region

Vučić: Za godinu, dvije nećemo imati granice

Objavio

u

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je vjeruje da se u Skoplju kreira budućnost u okviru inicijative “mini Šengen” i da već za godinu ili dvije nećemo imati granice.

“Tako da će kamioni moći slobodno da prolaze, ali i automobili. Čini mi se da smo postigli nešto o čemu smo maštali i to ćemo uraditi sami”, rekao je Vučić sinoć iz Skoplja za Pink.

Kaže će to značiti da ćemo moći do Grčke da odemo bez granica. Kazao je da će danas na ekonomskom forumu u Skoplju učestvovati 217 kompanija iz Srbije, kao i da više od 5. 000 kompanija naših radi u Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, a u kojima je zaposleno oko 53. 000 ljudi.

“Verujem da možemo da izgradimo i smanjimo troškove i da uštedimo milijarde, a tako ćemo podstaći i dalji razvoj biznisa i poboljšati poslovni ambijent”, naglasio je Vučić.

Dodao je da će sljedeći sastanak u okviru regionalne inicijative biti održan u Beogradu i da će do 15. oktobra ministri morati da ispune određene obaveze po pitanu dogovora iz Skoplja.

Prije kraja godine ljudi će vidjeti mnogo toga, dodao je Vučić.

(Agencije)

Nastavite čitati

Trending