“U društvu je slađe” je izreka koju često čujemo, a savremena istraživanja potvrđuju i kroz prizmu zdravlja starijih. Naime, obroci sa bakom i dekom, ne samo da čine jelo prijatnijim, nego im produžavaju život, govore istraživanja.

Kad god ste u prilici, ručajte ili večerajte sa svojim babama i dekom, jer ovaj ritual ima velike koristi za njih. Naučnici su sproveli obiman pregled, analizirajući podatke iz 24 studije sa više od 80.000 osoba starosti od 65 godina i više i ispitali su kako navika samostalnog obedovanja utiče na zdravlje starijih osoba. Ispostavilo se da su oni koji su češće ručali sami značajno lošije prolazili u odnosu na one koji su jeli u porodičnom društvu.

Tri negativne strane jela u samoći:
Oskudna ishrana

Samci jedu znatno manje voća, povrća i mesa. Uopšteno, njihova ishrana je manje raznovrsna – i ovdje problem nije samo u novcu, često jednostavno ne žele da se trude u kuhinji “samo za sebe”.

Povećan rizik od gubitka težine

Kod osoba koje obeduju same, češće se javlja nepredviđeni gubitak težine i znaci sarkopenije (starosnog smanjenja mišićne mase), što direktno vodi ka slabosti i povećava rizik od padova.

Manje uživanja u obroku

Bez društva i najslađe jelo djeluje manje privlačno, što smanjuje apetit. A bez radosti od jela, smanjuje se i njegova korist za organizam.

Takođe, i ruski stručnjak, endokrinolog Zuhra Pavlova preporučuje da češće posjećujemo bake i deke na ručku, jer će im tako zdravlje biti bolje. Prisustvo druge osobe za stolom povećava zadovoljstvo obrokom i motiviše da se biraju zdravije i kvalitetnije namirnice.
Ona savjetuje da ne odlažemo brigu o svojim bližnjima:

“Odmah pozovite roditelje ili starije rođake i obavijestite ih da ćete danas svratiti na ručak ili večeru”.

Svakako treba imati na umu da posjete i zajednička jela treba da budu redovna. Savjetuje se da umjesto formalnog čaja, isplaniramo zajednički ručak ili večeru. Poželjno je da spremimo jela ili ih pripremimo zajedno. Zajednička priprema i obrok dvostruko obogaćuju društveni kontakt i zdravlje.

Bitne su i porodične večere, odnosno uspostaviti tradiciju da se barem jednom nedeljno okupimo zajedno, obavezno uključujući starije članove porodice. Ovo ne samo da podržava njihovo zdravlje, već i jača porodične veze.

Takođe, ako su stariji rođaci aktivni, treba im predložiti da se dogovore sa prijateljima ili komšijama o zajedničkim obrocima. Ovo može postati lijep povod za redovna druženja.

Pitati više od “Kakvo je zdravlje” – uključiti u razgovor i pitanja o tome kako protiču obroci. Ovo pomaže da se na vrijeme uoče potencijalni zdravstveni problemi.

“Ponekad najjednostavniji način da se podrži zdravlje bližnjih jeste jednostavno da sjednemo sa njima za stolom. Takvi mali rituali čine život kvalitetnijim”, smatra Zuhra Pavlova, a piše Komsomoljska pravda.

Ministarstvo zdravlja Rusije izdalo je odobrenja za kliničku upotrebu mRNK vakcine za liječenje melanoma i peptidne vakcine za maligne tumore, izjavio je ruski ministar zdravlja Mihail Muraško.

“Ministarstvo zdravlja je danas izdalo odobrenja za kliničku upotrebu dva pojedinačna biotehnološka lijeka. To su lijekovi protiv raka nove generacije, terapeutska vakcina zasnovana na iRNK i peptidna vakcina”, rekao je Muraško, prenosi RIA Novosti. Prema njegovim riječima, ovo je samo početak primjene inovativnog pristupa liječenju, tako da naučnici tek treba da procijene efikasnost i bezbjednost ovog tretmana. “Jasno je da u ovoj početnoj fazi ne govorimo o masovnoj upotrebi. Želio bih da istaknem da ova tehnologija nije `panaceja`, već samo jedna od metoda liječenja koje trenutno razvijamo i primjenjujemo”, izjavio je Muraško.

Sredinom oktobra, ruski naučnici predstavili su srpskim stručnjacima najnoviju mRNK vakcinu protiv raka.

Riječ je o državnom projektu od nacionalnog značaja koji se realizuje pod direktnim pokroviteljstvom ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Umor, stezanje u grudima, kratak dah, nesanica, mučnina ili lupanje srca često se pripisuju stresu i preopterećenju, iako mogu da ukazuju na ozbiljan problem.

Kad srce zove u pomoć, trebalo bi ga poslušati, pogotovo što se kod žena simptomi ponekad ne prepoznaju na vrijeme, jer nisu tipični. Ne mora da postoji klasičan bol u grudima, već se javlja zamaranje, pritisak u vratu ili lopatici, kratak dah, mučnina, navodi kardiolog dr Tamara Urošević.

Tokom života žene prolaze kroz velike hormonske promene, pubertet, trudnoću i menopauzu, a sve to utiče na srce i krvne sudove. – Hormonski disbalans može da dovede do subjektivnog osjećaja nelagodnosti, pritiska ili probadanja u grudnom košu, hipertenzije, palpitacija ili ozbiljnijih aritmija – objašnjava kardiolog za Kurir.

Finiji i uži krvni sudovi

Kako je doktorka objasnila, zbog građe kardiovaskularnog sistema, žene su i u posebnom riziku.

– Krvni sudovi srca žena su finiji i uži, pa se masnoće lakše zadržavaju na sitnim krvnim sudovima, dok se kod muškaraca holesterol nagomilava na zidovima većih sudova. To znači da se kod žena ne prave klasične naslage, već se oštećuje sam zid krvnog suda – navodi dr Urošević.

Najčešći simptomi bolesti srca kod žena vezani su za spazme mikrocirkulacije. Javlja se stezanje u grudima zbog spazma malih krvnih sudova, zatim osjećaj preskakanja i lupanja srca – dodaje.

– I simptomi srčanog udara često izgledaju drugačije. Bol i stezanje u grudima jesu glavni simptom, ali žene mogu da imaju mučninu, povraćanje, preznojavanje, bol u vilici, vratu, leđima ili stomaku – upozorava doktorka.

Neliječeni faktori rizika
Na rizik utiču gojaznost, smanjena fizička aktivnost, svakodnevni stres i genetske predispozicije, kojima je uslovljen metabolizam masti, elastičnost krvnih sudova, građa srčanog mišića i sklonost ka aritmijama.

– Liječenje ženskog srca zahtijeva širu sliku, pa je pored kardiološkog pristupa, često važno da se uključe endokrinolog i psiholog kako bismo dobili kompletnu sliku i primenili sveobuhvatan terapijski pristup – navodi dr Urošević i dodaje da prevencija ostaje ključna.

– Uvijek se kreće od porodične istorije bolesti i genetske predispozicije, a zatim se u odnosu na životnu dob predlažu balansirana ishrana, redovna fizička aktivnost, kontrola stresa i preventivni pregledi – savjetuje.

Kod žena koje već imaju dijagnostikovane faktore rizika, redovne kontrole omogućavaju blagovremeno prilagođavanje terapije. Neliječeni faktori rizika, inače, mogu dovesti ne samo do infarkta, već i do srčane slabosti, poremećaja ritma, oštećenja zalistaka ili mikrovaskularne angine, koja se često zanemaruje.

– Ukoliko žene nemaju subjektivne tegobe, savetujem kardiološki pregled jednom godišnje, počevši od 25. godine života – poručuje dr Urošević.

Zabranjeno preuzimanje dijela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.