Pratite nas

Biznis

Novac od akciza ide na krpljenje rupa u budžetu

Objavio

u

Novac od akciza nije raspoređen jer nema dogovora o poravnanju prikupljenog novca među entitetima. Za tri godine građani Bosne i Hercegovine državi su platili više od tri milijarde maraka akciza. A na terenu nema pojačanih aktivnosti na izgradnji autoputeva. Jesu li vlasti taj novac potrošile na isplatu plata i krpljenje budžetskih rupa?

Građani BiH plaćaju čak tri akcize iz kojih bi se trebali graditi novi kilometri autoputa. Ali i obnavljati postojeća infrastruktura. Akciza na naftu i naftne derivate iznosi između 30 i 45 pfeniga. Osim toga, uz litar kupljenog goriva, plaćaju se i dvije cestarine od 15 i 25 pfeniga.

Novac od akciza – rekordna 2019.

2019. je prikupljeno rekordnih 1.120.000.000 maraka. U protekle tri godine građani su državi uplatili 3,3 milijarde maraka.

Dok država prikuplja novac od vlastitih građana ili iz kredita… S pravom se može postaviti pitanje gdje odlazi taj novac? Prihod od akciza za izgradnju autoputa nije srazmjeran stanju na terenu. I izgrađenom broju kilometara.

Do jasnog pojašnjenja entitetskih ministarstava finansija koriste li ovaj novac, umjesto na izgradnju autoputa, u krpljenje budžetskih rupa, nije lako doći. Iz Vlade Republike Srpske bez odgovora. U Federalnom ministarstvu financija dostavili su nam podatke o raspodjeli svih neizravnih poreza. Lani skoro 2, 5 milijardi maraka. Od toga, Federalni proračun je dobio 900 miliona. Kantonalni više od milijardu. Dok su upravnici puteva dobili 97 miliona maraka.

Je li moguće da se akcize troše nenamjenski?

“Tako ne bi trebalo biti. Jer su ta sredstva namjenska. Ali, činjenica je da su ogromna sredstva prikupljena. Igradnji autoputeva je tako spora da je gotovo i nema. Održavanje drugih puteva je također u zaostatku. Iz toga možemo zaključiti, ili da sredstva stoje neupotrijebljena ili da se koriste na drugi način i nenanamjenski”, kaže Igor Gavran, ekonomista.

(N1)

Nastavite čitati
Kliknite da ostavite komentar

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Biznis

Banjalučka pivara predstavila: Novi izgled Nektar piva

Objavio

u

“Banjalučka pivara” predstavila je novi izgled “Nektara”, naprodavanijeg piva u Bosni i Hercegovini. Novim ruhom ostaju vjerni simbolici od vijek i po duge tradicije kvaliteta proizvodnje vrhunskog piva.

Ova kompanija, kao jedan od najstarijih industrijskih kolektiva u Banjaluci i jedna od najvećih kompanija prehrambene industrije BiHsvoje poslovanje usmjerava prema željama svojih potrošača i u potpunosti je posvećena napretku i poboljšanju kvaliteta u svim oblastima, što se ogleda i u praćenju trendova i inovacijama u samom izgledu proizvoda.

“Novi izgled našeg najpoznatijeg brenda inspirisan je željom za spajanjem duge tradicije i modernog dizajna. Trudili smo se da zadržimo bitne istorijske elemente koji odlikuju izgled “Nektar” piva od davnina, a opet da dizajn bude savremen i odvažan.

Srećni smo jer neprestano bilježimo rast prodaje i povećanje tržišnog učešća. I pored pandemije, u prvom kvartalu smo u BiH ostvarili rast bruto prihoda za osam odsto i rast tržišnog učešća za pet odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Pored toga, “Nektar” pivo bilježi i gotovo četiri puta veću prodaju na tržištu Srbije, kao i rast na tržištu Hrvatske za više od deset  odsto,” izjavio je Ilija Šetka, generalni direktor Banjalučke pivare.  

“Banjalučka pivara”, ovim poslovnim poduhvatom, slavi dugu tradiciju pivarstva, kao i uspjeh svog najpoznatijeg proizvoda kojeg odlikuje i originalna receptura.

“Nektar” pivo je dobitnik brojnih zlatnih medalja i nagrada za kvalitet na evropskim i regionalnim sajmovima. Izvozi se pored Srbije i Hrvatske u Sloveniju, Italiju, Maltu, Švedsku i mnoge druge zemlje, a čak i u daleku Australiju.

(BN)

Nastavite čitati

Biznis

Tonu u gubitke, a zapošljavaju nove radnike

Objavio

u

Gubitak Aerodroma Republike Srpske u prošloj godini iznosio je 256.735 KM,  a prihodi su im se u odnosu na 2019. godinu smanjili za više od dva miliona maraka. To ih nije spriječilo da zaposle nove radnike i povećaju troškove za plata i naknade za više od 17.500 maraka.

Konkretno, ukupni prihodi ovog preduzeća su u 2019. godini iznosili 5,9 miliona KM, dok su prošle godini ostvarili prihode od 3,9 miliona maraka.

U ukupnim prihodima najveći su prihodi od prodaje robe, i iznose 1,1 milion maraka, a u odnosu na 2019. godinu su  manji za preko dva miliona maraka jer su tada iznosili 3,4 miliona KM.

Kada su u pitanju rashodi, najviši su troškovi za plate i naknade zaposlenih i oni su se u odnosu na 2019. godinu povećali.

U 2019. godini ovi troškovi su iznosili 1.539.691 KM,  a prošle godine 1.557.210 odnosno veći su za čak 17.519 maraka.

Ono što je zanimljivo je da su Aerodromi RS povećali  broj radnika, pa je tako prosječan broj zaposlenih u 2019. godini iznosio 69, a u 2020. godini 74.

U planu poslovanja za ovu godinu uprava preduzeća je navela da je nakon najvećeg rasta saobraćaja od osnivanja aerodroma, uvođenjem redovnih linija kompanije Rynair, uslijedila gotovo potpuna obustava saobraćaja i pad prihoda za oko 40 odsto u prošloj godini u odnosu na 2019. godinu.

Naveli su i da je njihovo poslovanje u ovoj i narednim godinama praćeno velikom neizvjesnošću zbog obustave avio saobraćaja usljed pandemije korona virusa.

CAPITAL je ranije pisao da bi poslovanje banjalučkog aerodroma u ovoj godini bez redovne finansijske injekcije iz budžeta od 1,9 miliona maraka bilo bi neodrživo. Iako Vlada RS preduzeću “Aerodromi RS” novcem građana i privrednika godinama pomaže da opstane, uprava nije uspjela da to opravda, pa u godini velike neizvjesnosti umjesto rezova planira povećati troškove.

Plan poslovanja za ovu godinu,  pokazuje kako će preduzeće potrošiti oko 300.000 maraka više nego u prošloj godini, ili procentualno 7,26 odsto.

To se prije svega odnosi na troškove za plate i naknade za zaposlene poput regresa i slično, gdje će u odnosu na 2020. godinu biti potrebno izdvojiti 205.000 maraka više, ili 14 odsto.

Ranije je takođe najavljeno da bi sa zakašnjenjem od par godina i nakon uloženih miliona uskoro trebala biti otvorena kargo zgrada ovog aerodroma.

Izgradnja kargo objekta banjalučkog aerodrome počela je u maju 2017. godine, a rok za završetak radova je bio 120 dana. Inspekcija je nekoliko puta obustavljala gradnju zbog odstupanja od projektne dokumentacije.

Podsjećanja radi, izvoz svježe junetine iz BiH u Tursku 2015. godine je vršen putem banjalučkog aerodroma jer u tom momentu EU nije dozvoljavala provoz roba iz trećih zemalja u treće zemlje, putem svoje teritorije.

Na banjalučkom aerodromu je postojao tehnički centar, koji je u period kada se prevoz junetine odvijao avionom, pretvoren u hladnjaču.

Tadašnja uprava Aerodroma je procijenila da treba investirati u kargo saobraćaj, te su od ukupno sedam miliona maraka investicionog zajma, za kargo biznis i gradnju novog kargo centra izdvojili dva miliona.

Odmah nakon što je EU dozvolila transport mesa preko svoje teritorije, prevoz junetine iz BiH u Tursku je nastavljen kopnenim putem, a izgradnja banjalučkog kargo objekta stajala je godinama u mjestu.

(Capital)

Nastavite čitati

Biznis

Dodik preuzeo potpunu kontrolu nad ATV-om

Objavio

u

Kompanija „Prointer ITSS“, koja se povezuje sa Igorom Dodikom, sinom Milorada Dodika, kupila je firmu „K-2“ audio usluge i time u potpunosti preuzela vlasništvo nad banjalučkom Alternativnom televizijom, saznaje portal CAPITAL.

Firmu „K-2“ osnovali su ranije radnici ATV-a koji su imali određen udio u vlasništvu televizije. Međutim, većina njih je 2019. godine svoj udio prodala firmi „Grand trade“ Mileta Radišića.

Prema zvaničnim podacima iz sudskog registra firme „Prointer“ i „K-2“ audio usluge jedini su suvlasnici ATV-a.

S obzirom na to da je u prethodnom periodu od „Inetgra inženjeringa“ kupio većinski udio, kao i udio koji je imao „Grand trade“, „Prointer“ je kupovinom firme koja je uz njih jedini preostali vlasnik, došao do potpunog vlasništva nad ovom medijskom kućom.

Alternativna televizija donedavno je imala nekoliko suvlasnika, od kojih je većinski bio „Integra inženjering“, u vlasništvu porodice Slobodana Stankovića.  „Integra“ je krajem 2017. postala većinski vlasnik ove medijske kuće.

Akcije u ATV-u, imao je i „Grand trade“ Mileta Radišića koji je, takođe, svoj udio prodao „Prointeru“.

Ovom kupovinom “Prointer” je nastavio da se širi na različitim poljima u RS. Tako se prvo sa informacionih tehnologija proširio i na polje energetike kada je krajem 2019. godine kupio firmu „Kaldera“ od Milenka Čičića.

“Prointer” je prošle godine kupio i preduzeće “Sector ADS” iz Banjaluke, koje je bilo u vlasništvu porodice ubijenog biznismena Slaviše Krunića, i ono od tada posluje pod novim nazivom – “Infinity archive digital solutions” ili skraćeno “Infinity ADS”.

Ove firme posluju u okviru grupacije „Infinity International Group“. Pored „Prointera“, „Kaldere“ i “Infinity ADS”, grupacija broji još dvije firme i to „EP Mobile“ te firmu Infinity Energy and ITSS  u Makedoniji.

„Prointer“ je suvlasnik i preduzeća “Inovativna korporacija” sa sjedištem u Bijeljini registrovano za djelatnosti finansijskih holding-društava iostalo finansijsko posredovanje.

(Capital)

Nastavite čitati

Trending