Pratite nas

Društvo

OBNOVA BANSKOG DVORA: Izolir traka i silikonski kit plaćeni 700.000 KM!

Objavio

u

Za lijepljenje dimnjaka izolir trakom i kitovanje krova koji je trebalo da bude bakarni izdvojeno je blizu 700.000 KM. Novac je završio kod beogradske firme “Koto”, a bivši gradonačelnik, SNSD-ov Igor Radojičić, nije se spuštao tako nisko da bi se penjao po krovu i provjeravao kako je potrošen javni novac.

Piše: Žana Gauk

Grad Banjaluka još 2018. godine izdvojio je 514.774 KM za obnovu krova Banskog dvora, zgradom koja je proglašena kulturnim nasljeđem. Aneksom ugovora dato je dodatnih oko 120.000 KM. U konačnici, za lijepljenje dimnjaka izolir trakom i kitovanje krova koji je trebalo da bude bakarni izdvojeno je blizu 700.000 KM. Novac je završio kod beogradske firme “Koto”, bivši gradonačelnik, SNSD-ov Igor Radojičić, nije se spuštao tako nisko da bi se penjao po krovu i provjeravao kako je potrošen javni novac.

Obnovljeni krov, rekao je danas gradonačelnik Draško Stanivuković, već je pokrpljen, lijepljen i ne liči na krov jednog spomenika kulture. U ovom trenutku nije moguće sprovesti tehnički prijem. Snjegobrani su, tvrdi, plaćani po nerealnim cijenama i samo na toj stavci je uzeto 25.000 KM.

Prije tačno dvije godine u Odjeljenju za komunalne poslove očekivali su da radovi počnu što je prije moguće, bili su zadovoljni izabranim “Kotom”. Krov je trebalo da bude bakarnijer je krovište moralo da zadrži autentični izgled. Sve ovo bilo je priroitet, “jer je objekat propadao zbog prokišnjavanja”.

Međutim, niti je stigao novi bakar niti su preplaćeni neimari adekvatno riješili problem prokišnjavanja. U gotovo 700.000 KM stao je koji kolut izolir trake, kit i cijevi koje uveliko hrđaju. Svemu bi trebalo dodati i da je Radojičiću u pomoć priskočila i Vlada Republike Srpske pa je kompletna restauracija zgrade koštala 2,5 miliona KM. “Koto” je zaplivao u milionima, a Banski dvor nastavio da propada.

Bakarni krov koji je skinut prije onoga što je Radojičić nazivao obnovom, vrijedan 103.000 KM, kako je istakao Stanivuković, nestao je i nigdje nije naveden u tenderskoj dokumentaciji. Na ovom spomeniku kulture, saznaje Žurnal, nije urađen protivpožarni premaz pa i nema protivpožarne saglasnosti na upotrebu. Zbog svega navedenog obnovljeni spomenik kojeg je još 1931. godine gradio prvi ban Vrbaske banovine, Svetislav Tisa Milosavljević, ne može da dobije upotrebnu dozvolu.

“Zbog nedostataka, ovakav krov nije energetski efiksan zbog čega se ne mogu dobiti ni potrebni atesti. Odmah po svim saznanjima, uspjeli smo dan pred istek roka produžiti garanciju i firma koja je izvodila radove na Banskom dvoru dužna je da otkloni sve nepravilnosti”, zaključio je.

Banski dvor Radojicic

Radojičić je, međutim, u oktobru 2018, preko dunđerisanja firme “Koto” olako prešao pa je na zvaničnom Facebook profilu objavio fotografiju još jednog u nizu potemkinovih sela:

“Obnova Banskog dvora – počinje druga faza rekonstrukcije. Završena faza obnove krova i spriječeno dalje propadanje Banskog od oborinskoh voda, nastavljamo sanaciju fasade, stepeništa, kipova, stolarije, te novu ambijentalnu rasvjetu. Korak ka novom izgledu centra Grada”.

Uspješno sprečavanje daljeg propadanja danas izgleda ovako:

banski dvor banjaluka (2)
banski dvor banjaluka (3)
banski dvor banjaluka (4)
banski dvor banjaluka (5)
banski dvor banjaluka (6)

(zurnal.info)

Kliknite da ostavite komentar

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

*

code

Društvo

Cijene se otele kontroli: Poskupljenja hrane i goriva ZAGORČAĆE nam i jesen i zimu

Objavio

u

Unazad godinu dana u Srpskoj su značajno poskupile sve životne namirnice, neke i za više od 50 odsto, dok su primanja penzionerske i radničke populacije tek neznatno povećana.

Sobzirom na to da mnogi građani svojim platama i penzijama već odavno ne mogu da sustignu troškove života, dodatnu glavobolju im zadaju najave novih poskupljenja, koja će, po svemu sudeći, obilježiti i jesen i zimu koje nam predstoje.

A najviše ih pogađa povećanje cijena namirnica koje svakodnevno moraju da kupuju, tako da je za mnoge odlazak u trgovinu, pekaru ili na pijacu, postao prava noćna mora.

Crna lista
Ništa čudno, s obzirom na to da je, na primjer, cijena ulja za godinu dana skočila za čak 75 odsto, pa litar sad ide i do 3,5 KM.

U manjoj ili većoj mjeri porasle su i cijene ostalih životnih namirnica. Tako je kilogram pilećeg filea za godinu dana poskupio sa sedam na 10 KM. Skočila je i cijena brašna, a pekari su, od početka ovog mjeseca, neke svoje proizvode poskupili i do 30 feninga.

Iz Saveza sindikata RS nedavno su upozorili da u posljednjih nekoliko mjeseci na tržištu imamo svakodnevna i značajna poskupljenja goriva i osnovnih životnih namirnica, poput brašna, mlijeka i mliječnih proizvoda, masti i ulja, mesa i mesnih prerađevina. Pozvali su Vladu RS da ta poskupljenja ublaži smanjenjem marži, na što su iz resornog ministarstva poručili da se marže koriguju samo kad dođe do značajnijih poremećaja na tržištu ili vanrednog stanja.

Mlinari

U odnosu na jesenas, drastično su skočile i cijene voća i povrća, a najviše je poskupio krompir – sa 0,6 na čak dvije KM po kilogramu, dok rekord obara i cijena kupusa. Razlog je izuzetno sušna godina i loši prinosi, te činjenica da su ratari ove godine zasijali manje nego lani, pa je potražnja veća od ponude.

– Svo povrće je poskupilo, i to u značajnom iznosu. Vreća krompira je lani bila tri, dok kilogram sada košta dvije KM, a identična situacija je s kupusom. Paradajz je jesenas bio 50 feninga, sad kilogram ide i preko dvije KM – kaže za Srpskainfo poljoprivrednik Vladimir Usorac.

Mlinari poručuju da do kraja godine treba očekivati da će, zbog poskupljenja pšenice, cijena brašna otići u vis do 30 odsto.

Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara RS, ističe da je u ovo doba 2020. vreća brašna koštala 18, a sad 20 KM, te da se očekuje dalji rast cijena.

– Pšenica u Srbiji košta između 220 i 230 evra po toni, a lani je to bilo 160-170 evra. U Mađarskoj je cijena pekarske pšenice oko 245 evra, a najkvalitetnija košta i do 280 evra po toni. Ovoliki skok cijene pšenice ne prati cijene brašna, ali i one idu postepeno na gore. Mlinari još imaju zaliha, ali će poskupljenja neminovno biti – ističe Kos za Srpskainfo.

Jedna vrećica – 30 KM

Zbog poskupljenja repromaterijala, pekari su i početkom ovog mjeseca podigli cijene većine svojih proizvoda, ali najavljuju da će poskupljenja još biti.

– Konstantno rastu cijene ulja, masnoća, šećera, brašna, goriva. Zato i mi moramo da poskupljujemo svoje proizvode, ako želimo da opstanemo. Od početka septembra, od 10 do 40 odsto porasle su cijene skoro polovine pekarskih proizvoda, a riječ je o poskupljenju između 10 i 30 feninga – ističe za Srpskainfo vlasnik pekare „Bodaxco“ iz Bijeljine, Njegoslav Zagorac.

Mirjana V. iz Banjaluke kaže da ne pamti da su poskupljenja bila tako česta kao ove godine.

– Šta da vam pričam, kada me je sitna kupovina u piljari koštala devet maraka. Svratila sam samo po povrće, da spremim ručak za taj dan, uzela sam malu tikvicu, dvije paprike, kilogram krompira i još pride kilogram jabuka. Bukvalno sam ostala zatečena kada mi je prodavac rekao cijenu, jer me je to ranije koštalo pet maraka. Vidim i u prodavnici da je sve poskupilo; svaki dan ostavim po 30 KM, a izađem samo s jednom kesom. A plate i penzije rastu tek sporadično – navodi naša sagovornica.

Statistika pokazuje da su od početka ove godine penzije ukupno povećane za pet odsto, što na prosječnu penziju iznosi oko 20 KM. S druge strane, prosječna plata u RS je, od januara do jula, povećana za 57 KM.

Prosječna penzija u RS iznosi 405, a prosječna plata 1.119 KM, dok  sindikalna potrošačka korpa košta 1.929, od čega je trošak za hranu 742 KM.

REZERVOAR GORIVA SKUPLJI ZA 20 KM

Nakon više poskupljenja ove godine, distributeri za naredne dane opet najavljuju rast cijena goriva što će, kako objašnjavaju, zavisiti od ulaznih cijena, po dinamici berzanskih kretanja.

– Trenutno, litar BMB 95 u prosjeku košta 2,11-2,19, a litar eurodizela 5 između 2,04 i 2,15 KM, zavisno od distributera i regije. Prethodne sedmice cijena sirove nafte brent bila je u porastu i trenutno košta 630 dolara po toni ili 76 dolara po barelu, što je rekord u posljednje dvije godine. Ovo je, svakako, porast koji će se odraziti na maloprodajne cijene na benzinskim pumpama u RS, u prosjeku za tri feninga u narednom periodu – rekao je za Srpskainfo predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore RS, Dragan Trišić.

Unazad godinu dana, litar BMB 95 i dizela poskupili su za preko 20 odsto. Rezervoar od 50 litara u ovo doba lane koštao je oko 87, a sada je skuplji za oko 20 KM.

Srpska Info

 

Nastavite čitati

Društvo

Ubuduće na Paprikovcu: Vakcinalni punkt, zbog SLABOG INTERESOVANJA GRAĐANA, sele u manji prostor

Objavio

u

Novi vakcinalni punkt u zgradi Mjesne zajednice Petrićevac trebao bi početi s radom najkasnije početkom idućeg mjeseca. U tom prostoru će biti moguća vakcinacija oko 200 građana dnevno, što je nekoliko puta manje u odnosu na trenutnu lokaciju.

Na Banjalučkom velesajmu se u pojedinim danima obavljala vakcinacija i do 1.500 Banjalučana.

Odluka o zatvaranju „Velesajma“ je donesena na posljednjem zasedanju Gradskog štaba za vanredne situacije, a direktorka Doma zdravlja Banjaluka, Nevena Todorović, rekla je da je to uređano na inicijativu ove ustanove.

Rok

Kaže da je na to uticalo više faktora; jedan od njih je i slabiji interes građana za vakcinaciju!

– Pratili smo protok pacijenata tokom naših dana „Otvorenih vrata“ i vidjeli da on iznosi do 300 građana u najboljem slučaju. Isto tako, za prostor „Velesajma“ ne možemo obezbijediti toliko medicinskih radnika – rekla je Todorovićeva.

Naglašava da je većina njihovih kadrova, zbog pogoršanja epidemiološke situacije, angažovano u ARI i kovid sistemu.

– Pored toga, određen broj radnika je i na bolovanju, tako da smo, kada se sve to uzme u obzir, morali tražiti manji prostor – navela je ona.

Kaže da je prostor u Mjesnoj zajednici Petrićevac manji u odnosu na „Velesajam“ ali da se radi o uslovnom objektu koji će odgovarati novoj namjeni.

– Sada trebamo pregraditi prostor i napraviti individualne kabine. Naša procjena je da bi najkasnije početkom oktobra ova nova lokacija trebala početi s radom. Teško je reći koliki će biti kapacitet tog prostora, ali procjena je da ćemo moći aplicirati oko 200 doza vakcina dnevno. Možda će biti moguće i više – navela je Todorovićeva i napomenula da će sve zaostatke u revakcinaciji građana završiti do 25. septembra na lokaciji „Banjalučkog velesajma“.

Preraspodjela kadrova

Dodala je da su dosadašnjem procesu vakcinacije medicinski radnici Doma zdravlja aplicirali 75.673 doze vakcina.

– Negdje oko 20 odsto građana starijih od 18 godina je vakcinisano sa obje doze, a oko 25 odsto je u procesu vakcinacije. To je izuzetno mali postotak i nikako nije zadovoljavajući  – rekla je ona.

Napominje da se ove brojke odnose na građane koji su vakcinisani u Domu zdravlja.

– Tu nisu uračunati građani koji su se vakcinisali preko Instituta za zaštitu zdravlja RS, medicine rada po fabrikama, na UKC RS i van RS.  Kada bi uzeli u obzir ove institucije, taj broj bi se povećao na možda 30 odsto – rekla je ona.

Naglasila je da zbog pogoršanja epidemiološke situacije moraju često raditi preraspodjelu kadrova, kako bi zadovoljili potrebe pacijenata koji su zaraženi virusom korona, ali i građana koji trebaju redovne usluge iz domena porodične medicine.

– Upravo zbog toga molimo građane za strpljenje, jer nam je desetkovana porodična medicina – istakla je ona.

Učenici

Zbog pogoršanja epidemiološke situacije, ARI ambulanta za akutne respiratorne infekcije za odrasle i učenike srednjih škola je premještena sa lokaliteta Dolac ponovo na lokalitet Poliklinike.

Za potrebe rada ove ambulante ponovo prilagođen prostor u dijelu Edukativnog centra porodične medicine (desni ulaz).

U ARI ambulanti na Poliklinici pružaju se zdravstvene usluge učenicima srednjih škola i odraslim pacijentima sumnjivim na infekciju virusom korona od sedam do 20 časova svakim danom, uz pauze za dezinfekciju prostora od 11 do 11.30 i od 15.30 i 16 sati.

PRIJAVA GRAĐANA

Dom zdravlja je ranije uputio apel Banjalučanima, koji su se vakcinisali u drugim državama, da se jave svom porodičnom doktoru kako bi se napravila odgovarajuća evidencija.

– Vrlo malo građana, koji su se vakcinisali u drugim državama se prijavilo. Imamo registrovanih oko 1.000 građana, a vjerujem da je taj broj daleko veći – kazala je Nevena Todorović.

srpskainfo.com

Nastavite čitati

Društvo

„Pošte Srpske“ ne mogu bez kredita da funkcionišu

Objavio

u

„Pošte Srpske“ očigledno ne mogu da funkcionišu bez kredita, pa konstanto obnavljaju overdraft zaduženje, odnosno prekoračenje po računu od 1,5 miliona maraka i to da bi poboljšali tekuću likvidnost.

“Ne radi se o dodatnom zaduženju preduzeća nego o obnavljanju aranžmana od prošle godine koji ističe zbog ograničenja vremenskog trajanja na period od jedne godine”, kazali su za CAPITAL u “Poštama Srpske”.

Takođe, kako su sami potvrdili, obnavljanje aranžamana je usvojeno od svih organa upravljanja, te je predviđeno planskim aktima “Pošta”.

“Aranžman se obnavlja za potrebe održavanja likvidnosti preduzeća, uzrokovanog prošlogodišnjim poremećajima na tržištu koji su se u određenoj mjeri nastavili i tokom ove godine”, dodali su u “Poštama Srpske”.

Ovaj overdraft kredit ili prekoračenje po računu „Pošte“ traže na 12 mjeseci uz kamate u iznosu od 30.000 maraka.

Banke koje budu željele kreditirati „Pošte“ imaju krajnji rok do 30. septembra da dostave svoje ponude.

Kako je navedeno u tenderu, kriterijum za dodjelu ugovora je najniža cijena efektivne kamatne stope.

Podsjetimo, kako je CAPITAL ranije pisao overdraft kredit „Pošte“ već godinama planiraju i praktikuju u svom poslovanju kako bi održale tekuću likvidnost.

„Pošte Srpske“ su prošlu godinu završile sa gubitkom od 2,6 miliona KM, a ove godine on će biti oko 220 hiljada KM, ako se ne uračuna planirani knjigovodstveni dobitak kroz novu procjene vrijednosti i prodaju imovine.

Dok su tražile prethodni kredit za likvidnost, „Pošte“ su smijenile Nadzorni odbor koji je bio protiv toga da se ovo preduzeće zaduži devet miliona kako bi kupilo objekat od Slavka Roguljića, o čemu je CAPITAL ranije pisao.

Zbog te smjene je bivši član NO Željko Dubravac tužio „Pošte Srpske“.

(Capital)

Nastavite čitati

Trending