Pratite nas

Region

Pazite što prenosite preko granice, kazne su ogromne!

Objavio

u

Oni koji nisu poštovali pravila, na teži način su doznali što se ne smije nositi preko granice.

Iz BiH je u Hrvatsku dopušteno unijeti: 2 kg mlijeka u prahu za bebe, hrane za bebe i hrane za posebne potrebe po osobi, proizvoda životinjskog podrijetla, kao što su med, jaja, proizvodi od jaja, meso, puževi, žablji kraci, također 2 kg po osobi, do 20 kg ribljih proizvoda, do 125 g kavijara, a svježeg voća i povrća (osim krumpira) do pet kilograma.

Mogu se unositi kruh, kolači, keks, čokolada i konditorski proizvodi (uključujući slatkiše), pod uvjetom da ništa od toga nije punjeno proizvodima od mesa. Uz posjedovanje medicinske dokumentacije može se unijeti gotovih lijekova za osobne potrebe putnika u količinama potrebnim za liječenje najviše do mjesec dana uz obveznu potvrdu liječnika, piše Čapljinski portal.

Oni koji nisu poštovali pravila, na teži način su doznali što se ne smije nositi preko granice. Prilikom ulaska u Hrvatsku na graničnom prijelazu Izačić/Ličko Petrovo Selo vozača su carinici kaznili s 5100 kuna, jer je preko granice prenio dvije vreće kupusa, točnije 15 kg.

Kako se navodi u prekršajnom nalogu koji je izdan ovom vozaču, kriv je jer “nije podnio carinsku deklaraciju za robu pod zabranama koja je pronađena u torbama u prtljažnom prostoru i to 15 kilograma svježeg kupusa”.

Osim njega, carinici su kaznili još tri osobe, jednu zbog tri bundeve i to kaznom od 3500 kn, drugu za tri akumulatora s 4000 kn i plus 400 kn, za troškove odvoza na otpad, te jednu putnicu koja je imala 10 pašteta. Ona je, kako tvrdi vozač, dobila kaznu od 3000 kn.

Ranije prošlog vikenda putnica na Graničnom prijelazu Maljevac kod sebe je imala 6 kg svježeg i 5 kg suhog mesa zbog čega je kažnjena sa 22.000 kn!

Tragom tih informacija iz Čapljinskog portala su kontaktirali Carinu RH i provjerili što se može prenijeti preko granice i kakve su kazne ako propise ne poštujete.

‘Iako je od ulaska RH u EU prošlo već više od 8 godina, nije naodmet podsjetiti na jedinstvena carinska pravila pri nadzoru robe u putničkom prometu koje je RH dužna primjenjivati kao dio Carinske unije koju čine državna područja 27 država članica EU-a.

Svaka osoba pri ulazu i izlazu iz carinskog područja EU-a dužna je nadležnom carinskom uredu, odnosno carinskoj službi prijaviti svu robu koju nosi sa sobom neovisno radi li se o osobnim stvarima ili robi koja je predmet uvoza ili izvoza, a radi provođenja carinskog nadzora – kazali su i dodali kako im je u cilju informirati građane BiH kako bi granicu prešli bez neugodnosti.

Oslobođenje od plaćanja carine, PDV-a i trošarine odnosi se na uvoz robe čija ukupna vrijednost po putniku ne prelazi 2200 kn, a ako je riječ o maloljetniku, 1100 kn. Iz BiH u RH nije dopušten unos mesa i mesnih proizvoda, mlijeka i mliječnih proizvoda.

Proizvodi životinjskog podrijetla kao što su med, jaja, proizvodi od jaja, meso puževa, žablji kraci dopušteni su u količini do 2 kg. Uvoz bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta iz trećih zemalja podliježe zabranama i ograničenjima uvoza sukladno posebnim propisima EU-a o uvozu biljaka i biljnih proizvoda koji su doneseni kako bi zaštitili biljke u EU-u i održali ih zdravima.

Ti propisi primjenjuju se i na putnički promet, a uključuju i zabrane i ograničenja uvoza bilja i biljnih proizvoda u osobnoj prtljazi putnika. Dopušten je uvoz, uz posjedovanje fitosanitarnog certifikata, samo u količinama namijenjenima za osobnu uporabu putnika ili članova njegove obitelji.

‘Ako ovlašteni carinski službenici pri provedbi mjera nadzora utvrde sumnju u povredu propisa iz svoje nadležnosti, dužni su i ovlašteni poduzeti potrebne mjere kako bi se utvrdilo je li počinjen prekršaj ili kazneno djelo. Carinska uprava, kao ovlašteni tužitelj, ima ovlast izdati i prekršajni nalog prije pokretanja prekršajnog postupka ako je prekršaj utvrđen neposrednim opažanjem ili obavljenim nadzorom službenih osoba koje su o tome sastavile službenu bilješku ili zapisnik. Kazna se određuje u granicama, odnosno u rasponu određenom zakonom, na temelju stupnja krivnje, opasnosti djela i svrhe kažnjavanja, a uz ostale elemente procjenjuje se i količina te vrsta robe u prekršaju. Za prekršaj neprijavljivanja robe ili neprijavljivanja sve robe ili nepodnošenja robe ili nepodnošenja sve robe, iz čl. 64. st. 1. točka 11. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU-a propisana je novčana kazna za fizičku osobu od 2000 do 50.0000 kn. Za unošenje ili pokušaj unošenja robe u carinsko područje Unije na skriven način ili iznošenje ili pokušaj iznošenja robe iz carinskog područja Unije na skriven način, za nezakonito izuzimanje ispod carinskog nadzora robe koja nije roba EU bez dopuštenja carinskog ureda te za nepodnošenje carinske deklaracije za robu ili dio robe, ako se radi o robi komercijalne naravi ili robi za koju su propisane zabrane ili ograničenja pri uvozu ili izvozu, čl. 63. st. 1. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU-a propisana je novčana kazna za fizičku osobu od 3000 do 100.000 kn’, kazali su im Carinske uprave RH.

(ABC portal)

Kliknite da ostavite komentar

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

*

code

Region

HRVATSKA OPRAVDANO STRAHUJE, ljudi dobrovoljno daju otkaze!

Objavio

u

By

Sve je više znakova usporavanja svjetske privrede, pa tako i u Americi, ali se tržište rada ponaša kao da se događa ekonomski rast. Traži se sve više radnika, broj otvorenih radnih mjesta u SAD-u je na rekordnom nivou, a sve više ljudi dobrovoljno daje otkaz.

U martu se tražilo 11.5 miliona radnika, što je najveći nivo od kada se ti podaci prate, tj. od 2000. Za poređenje, prije pandemije se na nivou cijele Amerike tražilo oko 7 miliona radnika. Zanimljivo je da se broj novootvorenih poslova povećao primarno u kompanijama sa 50 do 999 zaposlenika, a smanjio se u kompanijama sa manje od 50 zaposlenika, pokazuju podaci Zavoda za statistiku rada SAD-a.

Problem nedostatka radnika se pojavljuje i u Hrvatskoj, što je istorijski novitet. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, 2019. je traženo 31.547 sezonskih radnika, a prema prognozama ove sezone će biti slična situacija.

Evo kojih najviše nedostaje:

Već i prije pandemije je u Hrvatskoj nedostajalo radnika u sektorima kao što je građevinarstvo, a zbog iseljavanja se pojavio i manjak radnika u uslužnim djelatnostima. U februaru ove godine je „MojPosao“ sproveo istraživanje na 800 posloprimaca i 26 poslodavaca, prema kojem je čak polovina ispitanika (51%) u posljednjih godinu dana dalo otkaz. Prema istoj anketi, čak 88% ispitanih poslodavaca izjavilo je kako su primijetili povećanu stopu odlazaka zaposlenika.

Ostaje vidjeti kako će se situacija razvijati u budućnosti, s obzirom na ekonomsko usporavanje zbog ruske specijalne vojne akcije u Ukrajini. Svjetska banka i MMF su svim privredama na svijetu smanjile prognoze rasta za ovu godinu, tako i hrvatskom.

Nastavite čitati

Region

Krivokapić odbio da preda dužnost Abazoviću

Objavio

u

Bivši premijer Zdravko Krivokapić nije obavio primopredaju dužnosti novom predsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću.

On je na Tviteru napisao da se “primopredaja dužnosti predsjedniku Vlade kao protokolarni gest praktikuje se u uslovima nespornog legitimiteta”.

“Obzirom da imamo kršenje ustavnih i poslovničkih procedura, ne želim da simuliranjem redovnosti, pružam legitimitet očiglednom kršenju demokratski i pravnih postulata. U kabinetu sam ostavio jasnu poruku o prolaznosti: Proći će”, napisao je Krivokapić.

(Vijesti.me)

Nastavite čitati

Region

Jedan drugog zovu “udbašenko” i “karijes Pantovčanka”

Objavio

u

Nikada veći rat riječima između Pantovčaka i Markova trga u Hrvatskoj. Jedan drugog zovu “udbašenko” ili “karijes Pantovčanka”.

Sukob predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića sa premijerom Andrejom Plenkovića nikada nije bio na većem nivou. Pojavljuju se na istim događajima, posljednji put na godišnjici osnivanja 4. Jedinice Zbora narodne garde.

“Ja sam tamo išao ne radi njega, nego radi branitelja. Radi poštovanja prema brigadi koja je omogućila hrvatsku slobodu i državu”, kaže Plenković.

Zašto govori o Milanoviću da je “karijes sa Pantovčaka”, Plenković odgovara:

“U političkom smislu, poslušajte šta je ranije govorio, pa vi ocijenite. Mi ćemo otići u nedjelju u Okučane. Idemo radi majki i roditelja, supruga, djece. Da li će on biti tamo ili ne?”

Neslaganje pokazuje i agresija Rusije na Ukrajinu gdje se premijer i predsjednik susjedne države uopšte ne slažu.

“Imate rusku invaziju na Ukrajinu koja traje više od 60 dana. Napravite research. Da je on pisao meni, vi bi me pitali 25 puta. Ja idem na Evropsko vijeće da imamo konherentan stav, napišem pismo, nema odgovora 60 dana. O čemu ćemo razgovarati?”, dodaje Plenković.

Na pitanje novinara da odgovori živcira li ga Milanović, Plenković kaže:

“Pitajte njega, pitajte hrvatsku javnost. Kao medij usporedite politički život, onda će te vidjeti do koga je promjena”, zaključuje premijer Hrvatske.

N1

Nastavite čitati

Trending