Pratite nas

Region

Porfirije podržao Joanikija, Irinej bački bio protiv

Objavio

u

Zbog imenovanja vladike budimljansko-nikšićkog za naslednika Amfilohija na čelu Mitropolije crnogorsko-primorske, patrijarh i vladika Irinej ušli u sukob.

Vladika budimljansko-nikšićki Joanikije najveći je favorit za budućeg mitropolita crnogorsko-primorskog, naslednika pokojnog Amfilohija, i to zahvaljujući otvorenoj podršci koju uživa od patrijarha Porfirija, saznaje Kurir.

Mitropolit se bira glasanjem vladika na Saboru SPC, ali, objašnjava izvor našeg lista iz vrha crkve, patrijarh je u više navrata pred vladikama govorio da bi upravo vladika Joanikije bio dobar izbor za upražnjeno mesto u pomenutoj mitropoliji. Do koje mere se patrijarh zalagao za Jaonikija, možda najbolje svedoči informacija da je prvi put ušao u sukob sa vladikom bačkim Irinejom oko ovog imenovanja.

Lobiranja

– Patrijarh smatra da bi vladika Joanikije bio najbolji izbor za novog mitropolita crnogorsko-primorskog, i to je u više navrata pomenuo vladikama tokom razgovora. Vladika Joanikije je trenutni administrator te mitropolije, a što je najvažnije, narod dole ga voli i poštuje. Verujem da će vladike glasati za Joanikija posle nesebične podrške koju mu je uputio patrijarh – kaže izvor našeg lista i dodaje:

– S druge strane, vladika bački Irinej nije hteo Joanikija na mestu Amfilohijevog naslednika i tu je došlo do razlike u mišljenju između njega i patrijarha. Na kraju, patrijarh je prelomio i odlučio se za vladiku Jaonikija, da bi kasnije i sam vladika Irinej spustio loptu i pružio mu podršku.

Pored Mitropolije crnogorsko-primorske, upražnjene su još neke eparhije, uključujući i onu u kojoj je službovao sam patrijarh Porfirije – Mitropolija zagrebačko-ljubljanska.

Upražnjena mesta

– Patrijarh Porfirije je ponudio vladiki Ignatiju (braničevskom) da pređe u Mitropoliju zagrebačko-ljubljansku, želeo je da on nastavi da je vodi, ali je vladika braničevski to odbio. Vladika Ignatije želi da ostane u svojoj eparhiji – dodaje izvor našeg lista.

Kako je Kurir već pisao, na čelo valjevske eparhije, treće upražnjeno mesto o kom treba da se razgovora na ovom okupljanju, mogao bi da dođe iguman manastira Kovilj Isihije ili iguman manastira Tumane Petar. Ipak, kako navodi izvor Kurira, blagu prednost ima iguman Isihije. Ukoliko ne bude izabran za vladiku valjevskog, iguman Petar bi mogao biti postavljen za vikarnog episkopa.

(Kurir)

Nastavite čitati
Kliknite da ostavite komentar

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Region

Radnici iz BiH se revakcinišu u Srbiji: “Izuzetan potez”

Objavio

u

Na Beogradskom sajmu i u niškoj hali Čair danas se revakcinišu privrednici iz regiona Zapadnog Balkana koji su prvu dozu Astra Zeneka vakcine primili na tim mestima u Srbiji u martu.

Koordinator Komorskog investicionog foruma za Zapadni Balkan u Privrednoj komori Srbije Marko Mandić podsjetio je da danas tačno 12 nedjelja od kada su se privrednici regiona krajem marta vakcinisali prvom dozom vakcine Astra Zeneka.

“Vlada Srbije tada je omogućila da se privrednici iz regiona Zapadnog Balkana preko privrednih komora koje sa Privrednom komorom Srbije čine Komorski investicioni forum vakcinišu u Beogradu i Nišu, a danas je u toku revakcinacija”, objasnio je on.

Izrazio je zadovoljstvo što je u međuvremenu masovna vakcinacija započela i širom regiona Zapadnog Balkana, jer u martu to nije bio slučaj.

“Mi se zalažemo da je jedan region – jedna ekonomija. Jer naša privreda uveliko zaviši od kompanija sa kojima sarađuju u regionu. Zajedno izvozimo u EU koja nam je najveći partner. Ukoliko svima nije dobro ni nama neće biti oporavak jednostavan”, istakao je on.

Mandić je pozvao i državljane Srbije i radnike da se u što većem broju vakcinišu.

“Pozivam i državljanje Bosne i Hercegovine i Severne Makedonije da dođu u Srbiju da se vakcinišu. Vlada Srbije omogućila je državljanima tih zemalja da se vakcinišu na bilo kom mestu, u bilo koje vreme, i bilo kojom vakcinom u Srbiji”, rekao je on.

Mladenko Trifković iz kompanija AD Luka iz Banjaluke koji se danas revakcinisao zahvalio je privrednim komorama Srbije i BiH koje su omogućile vakcinaciju u Srbiji.

“Danas smo revakcinisani. Hvala medicinskom osoblju, sve je normalno i fino. Narod ne treba da se boji i treba da se odazove pozivima na vakcinaciju”, rekao je on.

Dodao je da je njemu i kolegama vakcinacija dobro došla jer kao radnici na privremenom radu u inostranstvu moraju biti imunizovani.

Doktor Zoran Bekić, direktor punkta za vakcinaciju na Beogradskom sajmu, rekao je danas za RTS da je Srbija postala centar vakcinacije u Evropi jer su čelnici te zemlje povukli izuzetan diplomatski potez.

“Srbija je pružila ruku prijateljstva regiji, izbrisala granice i pokazala da se svi borimo protiv zajedničkog neprijatelja. Krajem marta u Srbiji je vakcinisano više od 22.000 stranih državljana, na Sajmu tada više od 12.000. Od toga je prošlo 12 nedjelja i došlo je vrijeme za revakcinaciju”, navodi Bekić.

Zbog toga će, kao je rekao, na Sajmu drugu dozu vakcine primiti 8.000 stranih državljana, a sutra 5.000.

“Paralelno sa tim teče vakcinacija prvim dozama na Sajmu, isključivo za državljane Srbije, Sjeverne Makedonije i BiH”, navodi Bekić.

“Očekujemo isporuku Sputnjika u najskorije vreme. Potrebno je bilo koja lična isprava gdje postoji broj”, napominje Bekić.

(Tanjug)

Nastavite čitati

Region

Pravila za državljane BiH ukoliko putuju ili prolaze kroz Hrvatsku

Objavio

u

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Hrvatske objavilo je detaljne informacije o uslovima ulaska u tu zemlju, a prema pravilima te države državljani Bosne i Hercegovine moraju prikazati jedno od traženih zahtjeva.

Dakle, prema navodima iz MUP-a Hrvatske, državljani država članica Evropske unije (uključivši i hrvatske državljane), odnosno država članica šengenskog prostora i država pridruženih šengenskom prostoru, kao i članovi njihovih porodica te državljani trećih zemalja koji su osobe s dugotrajnim boravištem na temelju Direktive Savjeta od 25. novembra 2003. godine o statusu državljana trećih zemalja s dugotrajnim boravištem i osobe koje imaju pravo boravka na temelju drugih direktiva EU ili nacionalnog prava ili koji imaju nacionalne dugoročne vize, koji dolaze iz trećih zemalja, prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku, moraju prikazati jedno od navedenog:

– negativan nalaz PCR testa ili brzog antigenskog testa – BAT na SARS-CoV-2, pri čemu BAT test mora biti sa Zajedničke liste brzih antigenskih testova koje međusobno priznaju države članice Evropske Unije, koju objavljuje Evropska komisija. Kod nalaza BAT testa napravljenog u inostranstvu mora biti vidljiv proizvođač testa i/ili komercijalni naziv testa. U protivnom test se neće prihvatiti kao vjerodostojan za ulazak u Republiku Hrvatsku. Nalaz PCR testa ne smije biti stariji od 72 sata, a BAT testa od 48 sati od trenutka testiranja do dolaska na granični prelaz.

– potvrdu o primanju dvije doze vakcina koja se koriste u EU, (Pfizer, Moderna, AstraZeneca, Gamaleya, Sinopharm), odnosno ako je prošlo 14 dana od primanja doze u slučaju vakcinacije vakcinom koje se prima u jednoj dozi (Janssen/Johnson&Johnson).

– potvrdu o primanju prve doze Pfizer, Moderna ili Gamaleya, s kojom je moguće ući u Republiku Hrvatsku u periodu od 22. do najviše 42. dana o primanja vakcine, odnosno od 22. do najviše 84. dana od primanja prve doze AstraZenece.

– potvrdu o preboljenju virusa korona i primljenoj jednoj dozi vakcina unutar šest mjeseci od početka bolesti, s tim da vakcinacija mora biti sprovedena prije manje od 180 dana od dolaska na granični prelaz. Predstavljanje pozitivnog PCR ili brzog antigenskog testa, kojim se potvrđuje da se vlasnik oporavio od infekcije virusom SARS-CoV-2, pri čemu je taj test napravljen unazad 180 dana, a stariji od 11 dana od dana dolaska na granični prelaz ili uz predstavljanje ljekarske potvrde o preboljenu;

– ili obaviti PCR testiranje ili brzo antigensko testiranje – BAT na SARS-CoV-2 odmah po dolasku u Republiku Hrvatsku (o vlastitom trošku), uz obvezu samoizolacije do prispijeća negativnog nalaza. U slučaju nemogućnosti testiranja određuje se mjera samoizolacije u trajanju od deset (10) dana.

Izuzeci od gore navedenih obveza su:

– zdravstveni radnici, istraživači u zdravstvu i radnici u njezi za starije osobe;

– pogranični radnici;

– osoblje u saobraćajnom sektoru;

– diplomate, osoblje međunarodnih organizacija i osobe koji dolaze uz poziv međunarodnih organizacija i čije je fizičko prisustvo potrebno za dobro funkcionisanje tih organizacija, vojno i policijsko osoblje, humanitarni radnici i osoblje civilne zaštite pri obavljanju svojih dužnosti;

– putnici u tranzitu, uz obavezu da napuste Republiku Hrvatsku u roku od 12 sati;

– osobe koje putuju radi školovanja;

– osobe koje putuju zbog ličnih/porodičnih razloga, poslovnih razloga ili koje imaju drugi privredni interes, a ne zadržavaju se u Republici Hrvatskoj ili izvan Republike Hrvatske duže od 12 sati.

Osobe koje predstavljaju jednu od prethodno navedenih izuzetaka dužne su prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku prikazati vjerodostojnu dokumentaciju u svrhu dokazivanja razloga izuzeća od obveze posjedovanja jednog od navedenih testova /određivanja mjere samoizolacije.

Iz ovog ministarstva savjetuju da svi strani putnici, nezavisno od državljanstva, zbog skraćenja procedure na graničnom prelazu, prethodno ispune najave putem aplikacije Enter Croatia, prenosi “N1“.

Sve detaljne informacije o ulasku u Hrvatsku pročitajte na OVOM LINKU.

Nezavisne

Nastavite čitati

Region

Nekretnine na moru: Koliko košta 30 kvadrata u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Grčkoj i Turskoj

Objavio

u

Kako se države oporavljaju od pandemije, i polako otvaraju svoje granice, oči javnosti sve više su uprte u strana tržišta nekretnina, konkretno Grčke, Hrvatske, Crne Gore i Turske.

Najveći fokus je na malim apartmanima i garsonjerama do oko tridesetak kvadrata, a cijene se u zavisnosti od države drastično razlikuju.

Tako za garsonjeru od 30 kvadrata u Crnoj Gori treba izdvojiti oko 50.000 eura u slučaju da želite starogradnju, dok su u novogradnji one u pojedinim slučajevima i duplo skuplje. Što se tiče Hrvatske, prema podacima jedne tamošnje agencije za nekretnine, za garsonjeru treba izdvojiti više od 3.200 eura po kvadratu.

Za nekretninu iste površine, sa terasom od oko desetak kvadrata, u Grčkoj, tj. na Halkidikiju treba izdvojiti oko 1.250 eura po kvadratu, tj. oko 50.000 eura. U Turskoj, u Alanji ponuda manjih apartmana je uglavnom u novogradnji, i za njih je potrebno od 35.000 do 60.000 eura, a u zavisnosti od opremljenosti objekta.

Ponuda je, ipak, mnogo šira, a ovo je pregled po zemljama.

Hrvatska: Na Hvaru ne može paprenije

Cijene nekretnina na hrvatskom primorju su najviše iz grupe izdvojenih destinacija. U Hvaru jednosoban stan, na 300 metara od plaže, površine od 39 kvadrata, u zgradi koja doduše ima svoj vrt i rezervisano parking mjesto, košta 130.000 eura tj. oko 3.333 eura po kvadratu.

Ukoliko krenemo sjevernije, cijene se isto “drže” mada je moguće naći lijepu nekretninu i za manje pare nego što je to na najpopularnijim hrvatskim ostrvima. Tako je recimo, za potpuno opremljenu garsonjeru u Rovinju od 30 kvadrata, na nekih dvestotinak metara od plaže, potrebno izdvojiti 95.000 eura ili 3.275 eura po kvadratu. Nešto dalje od mora, 400 metara, u Rovinju je moguće pazariti i 37 kvadrata za 99.000 eura.

Istovremeno u Puli, na 200 metara od obale, 25 kvadrata košta 55.000 eura.

Kako kupiti nekretninu u Hrvatskoj?

Što se tiče pravila za strane državljane pri kupovini nekretnina u Hrvatskoj, u slučaju da su nerezidenti neke od zemalja članica EU, važi pravilo uzajamnosti (da mogu kupiti samo državljani onih zemalja u kojima državljani Hrvatske mogu da kupe nekretnine).

Takođe strani državljani ne mogu postati vlasnici poljoprivrednog zemljišta niti nekretnina koje se nalaze u zaštićenim područijima prirode.

Ako se nalazite na spisku zemalja za koje važi pravilo uzajamnosti, potrebno je da predate zahtev na odobrenje Ministarstvu pravosuđa. Takođe treba da se priloži pravna osnova sticanja vlasništva, dokaz o vlasništvu prodavca nekretnine o kojoj se radi, uvjerenje upravnog tijela nadležnog za urbanizam i prostorno uređenje, dokaz državljanstva kupca tj. pasoš… Kao što obično biva, kroz čitav proces prolazite uz asistenciju agencije za nekretnine.

Crna Gora: Od 1.500 eura pa naviše

U slučaju Crne Gore, prema podacima nekoliko agencija za prodaju nekretnina, cijene kvadrata na crnogorskom primorju se kreću od 1.500 eura, pa naviše. Na sajtu nekretnine.rs, mogu da se nađu garsonjere od tridesetak kvadrata po ceni od 46.600 eura koliko košta jedan u Budvi, udaljen 400 metara od plaže.

Apartmani u novogradnji sa pogledom na more u Baru, prema podacima jedne crnogorske agencije za prodaju nekretnina, od 33 kvadrata košta 59 eura, tj. 1.787 eura. U Herceg Novom cijene su nešto više, te za apartman od 39 kvadrata u novoizgrađenoj zgradi košta 96.800 eura, ali se ovdje radi o kompleksu sa uređenim otvorenim parkingom, bazenom i dvorištem kao i privatnom plažom u izgradnji.

Kako kupiti nekretninu u Crnoj Gori?

Što se tiče procesa kupovine, za kupovinu nekretnina u Crnoj Gori strancu je potreban prvenstveno pasoš. Agencije preporučuju, i pored pomoći koje one pružaju, da unajmite licenciranog advokata koji treba da obavi detaljnu provjeru dokumentacije. Nakon potpisivanja kupoprodajnog ugovora, potrebno je da se registrujete kao novi vlasnik nekretnine.

U Grčkoj već od 1.000 eura

Cijene apartmana i garsonjera u Grčkoj se kreću od 1.000 eura pa na više. Apartman, na oko 700 metara, od 45 kvadrata u Nea Kalikratiji, na Halkidikiju košta okruglo 1.000 eura po kvadratu. Nerijetko se mogu naći i renovirane kuće po bagatelnim cijenama. Kompletno renovirana kuća sa ogromnom verandom doduše nenamještena, na svega 200 metara od plaže, u Nea Kalikratiji se prodaje po cijeni od 51.000 eura.

Sa druge strane, u Nea Flogotiju, djelimično namešten apartman od 32 kvadrata košta 50.000 eura tj. 1.562 eura po kvadratu.

Kako kupiti nekretninu u Grčkoj?

Za kupovinu stana u Grčkoj je dovoljan samo pasoš, dok vam iz agencije obezbjeđuju kompletnu dokumentaciju i grčki poreski broj AFM. U Grčkoj prvo mora da se izmiri porez na prenos apsolutnih prava, pa tek nakon toga da se pristupi ugovoru.

Turska nerealno jeftina

Apartmani i garsonjere u Turskoj su, ako uzmemo u obzir opremljenost većine njih, više nego povoljne i pored činjenice da su u posljednjih godinu dana poskupjeli između 20 do 30 posto.

Za jedan apartman, udaljen oko 700 metara od obale mora, od 36 kvadrata potrebno je da se odvoji 35.000 eura, što je za ne povjerovati ako se uzme u obzir i to da kompleks ima zatvoreni bazen, otvoreni bazen, tursko kupatilo, saunu, fitnes salu i igralište.

Stan u samom centru Alanje od 38 kvadrata, u kompleksu koji ima hotelsku infrastrukturu (saunu, fitnes salu i bazen), košta 1.526 eura po kvadratu.

Kako kupiti nekretninu u Turskoj?

Za kupovinu je potreban samo validan pasoš. Nakon odabira nekretnine potpisuje se ugovor između kupca, agencije koja posreduje pri kupovini i treće strane tj. onoga ko je prodavac. Potrebnu dokumentaciju sakuplja agencija i ona umjesto klijenta aplicira u katastar za dobijanje vlasničkog lista.

Nakon toga se čeka termin u katastru, a državna komisija Republike Turske vrši proenu nekretnine i na osnovu procijenjenene vrijednosti se plaća porez državi. Taj porez plaća kupac i on iznosi 4 odsto procijenjene vrijednosti nekretnine.Kada se plati porez i dobije termin u katastru dobija se vlasnički list i nekretnina prelazi u vlasništvo kupca.

(Blic.rs)

Nastavite čitati

Trending