Pratite nas

Zdravlje

PRVA POMOĆ KOD UGRIZA KRPELJA Možete ga ukloniti ovom namirnicom iz kuhinje

Objavio

u

Proljeće i ljeto je vrijeme aktivnosti krpelja koji se najčešće skrivaju u visokoj travi. Osim što napadaju pse krpelji se često zakače i za ljude, pa poslije svakog izleta u prirodu trebalo bi da provjerite da niste pokupili ovog parazita koji može biti veoma opasan.

Međutim, u svakoj kuhinji postoji jedna namirnica uz pomoć koje ćete za sekund ukloniti krpelja.

Najbolje je otići ljekaru

Krpelji će boraviti na vašem tijelu nekoliko sati prije nego se zariju u kožu. Najviše vole vlažne dijelove tijela poput stomaka, prepona, pazuha ili vratni dio ispod kose. Zato je najbolje odmah po povratku sa izleta otići na tuširanje i temeljeno oprati kosu.

Ukoliko se krpelj ipak uvukao u kožu, možete ga izvaditi uz pomoć pincete, ali trebalo bi znati kako tačno da uhvatite ovog parazita da biste ga kompletno izvadili iz kože. Ukoliko baš niste vješti, najbolje je otići kod ljekara i prepustiti njemu da izvadi ovog parazita.

Međutim, svako od nas u kuhinji ima namirnicu koja će natjerati ovog parazita da sam izađe. U pitanju je so, jer krpelji ne podnose ovu namirnicu.

Na mjesto gdje se nalazi krpelj stavite so i preko toga držite parče vate ili gaze 20 minuta. Krpelj neće imati zraka, a so će učiniti svoje i on će sam izaći napolje.

Pomaže i alkohol

Osim soli, možete iskoristiti alkohol. Parče vate ili gaze dobro natopite alkoholom i time brzim pokretima premažite mjesto gdje se nalazi krpelj u smjeru suprotnom od kretanja kazaljki na satu. Usljed djelovanja alkohola i zagrijavanja kože on će izaći napolje, ali provjerite samo da neki dio njegovog tijela nije ostao u koži. Ukoliko nemate medicinski alkohol, može da posluži i rakija.

Mjesto gdje se nalazi krpelj nikako ne treba mazati uljem jer će ga to samo natjerati da još dublje uđe pod kožu.

Zdravlje

VIŠESTRUKA KORIST: Zašto je krastavac dobar za vrele ljetne dane?

Objavio

u

Krastavac čuva zdravlje vaših bubrega. Zbog visokog sadržaja vode, krastavac je diuretik i na taj način pomaže u oslobađanju toksina iz tijela. Ovo može spriječti nastanak kamenja u bubregu ali i pomoći u izbacivanju postojećeg mokrenjem. On takođe igra važnu ulogu u regulisanju nivoa mokraćne kiseline u tijelu što pomaže u održavanju ovog ali i drugih organa urinarnog trakta zdravim.

Podstiče zdravlje kostiju, kože i noktiju. Krastavac sadrži kalcijum, vitamin K, magnezijum i vitamin C koji pomažu u održavanju zdravlja kostiju. Ovi vitamini i minerali su potrebni tijelu za održavanje gustine kostiju, zarastanje preloma. Osim ovih, krastavac sadrži i mineral silicijum u tragovima koji olakšava bolove izazvane artritisom ali i jača vezivna tkiva kao što su kosa i nokti. Kosa će biti elastična i neće se lako lomiti.

Sprečava loš zadah i zubni karijes. Umjesto da uzmete žvaku, ukoliko vas muči loš zadah posegnite za kriškom krastavca. Visoka koncentracija vode u ovoj namirnici sprečava suva usta, a njena hrskava tekstura pomaže u uklanjanju bakterija iz usne duplje koje izazivaju neugodan miris te stimuliše proizvodnju pljuvačke.

Krastavac reguliše dijabetes. Ima nizak glikemijski indeks (ima indeks 15 na skali a sve ispod 55 se smatra niskim) što znači da ne izaziva skokove u nivou glukoze u krvi. Bogat sadržaj vlakana takođe usporava varenje ugljenih hidrata i šećera, što zauzvrat smanjuje nivo glukoze u krvi. Visok sadržaj vode pomaže u sprečavanju dehidracije, što ovu namirnicu čini odličnim izborom za osobe sa dijabetesom.

Ukoliko vam ovi razlozi nisu dovoljni da napravite salatu sa kastavcem, on vam može pomoći da izgubite kilograme i poboljšate probavu.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

DVA NAJGORA OSJEĆAJA KOJA RUŠE VAŠ IMUNITET! Stres i strah mogu biti ozbiljan problem

Objavio

u

Neuroni pokreću složen skup interakcija između tri endokrine žlijezde, hipotalamusa, hipofize i nadbubrežne žlijezde. Ova takozvana osa stresa kontroliše mnoge reakcije na stres u tijelu.

Opšte je poznato da stres i strah mogu imati direktan uticaj na ljudski imuni sistem – čineći nas podložnijim bolestima. Međutim, do sada je bilo nejasno kako tačno funkcioniše ovaj mehanizam.

Zajedno sa timom istraživača, Volfram Poler, kardiolog i istraživač u Univerzitetske klinike Šarite u Berlinu i na Medicinskom fakultetu Maunt Sinaj u Njujorku, uspio je u studiji na miševima da pokaže da su određeni regioni mozga odgovorni za ključno kretanje leukocita u tijelu – a samim tim i koliko je organizam podložan virusnim infekcijama.

Stres nas stvarno čini bolesnima

„Ono što je za mene bilo najuzbudljivije jeste da sam video ogroman uticaj nekoliko stotina neurona u hipotalamusu na milione leukocita u celom tijelu“, kaže Poler.

Neuroni pokreću složen skup interakcija između tri endokrine žlijezde, hipotalamusa, hipofize i nadbubrežne žlijezde. Ova takozvana osa stresa kontroliše mnoge reakcije na stres u tijelu.

Poler i njegove kolege sproveli su istraživanje na miševima, od kojih su neki više puta bili izloženi stresnim situacijama. Životinje su zaključane u cilindar, premeštene u novi kavez ili izložene mirisu urina prirodnih neprijatelja.

Istraživači su primetili da su se određeni leukociti kod miševa povukli u koštanu srž i – jednostavno rečeno – više nisu radili svoj posao. Životinje su ne samo brže oboljevale, već su i češće umirale.

Leukociti, granulociti i limfociti

Leukociti se nazivaju bijelim krvnim zrncima. Ona se formiraju u koštanoj srži i imaju različite funkcije u imunološkom sistemu.

U leukocite spadaju i granulociti, koji su deo nespecifičnog imunog sistema. U slučaju povrede, oni se bore protiv bakterija i parazita koji tako ulaze u organizam, ali nisu specijalizovani za neki određeni patogen.

Limfociti, s druge strane, koji takođe pripadaju belim krvnim zrncima, su specijalisti. Oni uključuju T i B ćelije, koje ciljaju specifične antigene, odnosno proteine patogena, i čine ih bezopasnim.

Stres tjera limfocite u koštanu srž

Poler i njegov tim su primjetili da se ovi limfociti povlače u stresnim situacijama. Normalno je da se limfociti nalaze u takozvanim limfnim organima: slezini, timusnoj žlezdi ili limfnim čvorovima. Kod miševa pod stresom, oni su se povukli u koštanu srž.

Poler ne može sa sigurnošću da kaže da li se ovaj mehanizam može na isti način preneti i na ljude. Ali osovina stresa koja je postala aktivna kod miševa postoji i kod ljudi. Za istraživača je stoga očigledno da strah i stres – i ljudski imuni sistem mogu učiniti podložnijim virusnim bolestima.

Povećava se koncentracija granulocita

Koliko god da je povlačenje limfocita nepovoljno u stresnim situacijama, u slučaju virusnih infekcija, još nešto se dešava u telu – barem u mišjim telima koja su Poler i njegove kolege proučavali: primetili su povećanje granulocita ubrzo nakon što su miševi bili pod stresom.

Savršeno je logično da se ova prva, nespecifična odbrana imunog sistema aktivira u situaciji velikog straha, iz koje može nastati stanje poznato kao bekstvo ili borba. „Telo je tako pripremljeno za povredu”, kaže Poler, prenose Vijesti lajfstajl.

Izvor: Vijesti lajfstajl

 

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Nova istraživanja otkrila kakva pića mogu da povećaju rizik od raka za skoro 80 odsto

Objavio

u

Konzumiranje samo jednog zaslađenog pića dnevno, poput čaja ili kafe povezano je sa većim šansama za oboljevanje od raka jetre, upozoravaju naučnici, a prenosi News.com.au

Dodatni rizik koji se penja na 78 odsto odnosi se na one koji pored zaslađenih napitaka vole da konzumiraju i slatkiše.

Studija je analizirala podatke od više od 90.000 žena u postmenopauzi koje su učestvovale u inicijativi za zdravlje žena, dugoročnoj studiji koja je pokrenuta početkom devedesetih godina.

Istraživači sa Univerziteta iz Južne Karoline posmatrali su njihovo zdravstveno stanje kroz 18 godina, nakon čega su im dali upitnike o ishrani.

One koje su konzumirale najmanje jedno bezalkoholno piće sa šećerom imale su 73 odsto veće šanse za dobijanje raka jetre, za razliku od onih koje nikada nisu pile zaslađena pića ili su pile svega tri puta mjesečno.

 Naši rezltati sugerišu da je konzumacija zaslađenog pića potencijalni faktor rizika za razvijanje raka jetre, a na ovo svako od nas može da utiče – kazao je vođa studije Longang Zhao i dodao:

– Imamo razloga da vjerujemo da bi izbacivanje šećera iz kafe i čaja značajno smanjilo broj oboljelih od raka jetre.

Ovi nalazi predstavjeni su na godišnjem sastanku Američkog društva za ishranu. Ipak, potrebno je više studija da bi se utvrdilo da li i zašto slatka pića pospješuju razvoj raka jetre.

Istraživači pretpostavljaju da je to zbog samog šećera, koji povećava rizik od gojaznosti i dijabetesa tipa 2, a koji su faktori rizika za rak jetre.

Zaslađeni napici mogu da doprinesu razvoju insulinske rezistencije, te nagomilavanju masti u jetri, što utiče na zdravlje ovog organa.

Glavna zamjerka ove studije je što je bila posmatračka odnosno pomenuta veza ne može biti sa sigurnošću shvaćena.

Telegraf.rs

Nastavite čitati

Trending