Unutrašnjom kontrolom u magacinu Kliničke apoteke UKC Republike Srpske krajem prošle godine utvrđeno je da nedostaje veća količina jednokratnih hirurških zaštitnih maski.

Kako je saopšteno iz ove ustanove, generalni direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske Vlado Đajić odmah je naredio vanredni popis i imenovao Komisiju za vanredni popis lijekova i potrošnog materijala u Kliničkoj apoteci, sa zadatkom da se utvrdi stvarno stanje lijekova i potrošnog medicinskog materijala.

Komisija je generalnom direktoru dostavila Izvještaj o vanrednom popisu lijekova i medicinskog potrošnog materijala u Kliničkoj apoteci kojim je konstatovano neslaganje u količinama zaštitne opreme evidentirane u Kliničkom informacionom sistemu (KIS), u odnosu na stvarno stanje.

Kako saznaje dobro obaviješteni izvor radi se o tada Đajićevoj desnoj ruci Milanu Ćurliću Ćurli, za koga je i Gorica Dodik svojevremeno napisala kako ima saznanja da reketari i maltretira pacijente na UKC-u Republike Srpske.

Radi se o robi višemilionske vrijednosti, a dobit je Ćurlić vješto potrošio na egzotičnim destinacijama.

– Đajić je slučaj prijavio policiji u namjeri da “povali” Zeljkovića, jer mu nije isporučio milion i po maski. Međutim, ispostavilo se da je Ćurla krao maske malo po malo, nakon čega se Đajić naljutio – rekao nam je dobro obavješten izvor.

Nakon saznanja da je maske krao Ćurlić, Đajić mu zabranio da dolazi u UKC i udaljio ga od sebe, a cijeli slučaj pokušava zataškati.

Mjesecima kasnije Đajić je počeo nabavljati lošiju robu i izgledati sve više kao opasan narkoman.

Mjesec dana je prošlo otkako je u nesreći u rudniku Soko u selu Čitluk, kod Sokobanje, od gušenja metanom stradalo osam rudara, a još se ne zna da li i ko je kriv za njihovu smrt.

Aleksinačko Osnovno javno tužilaštvo koje vodi istragu nesreće, posljednji put se ovim povodom oglasilo 13. aprila kada je saopšteno da je po njihovoj naredbi Komisija Rudarsko geološkog fakulteta u Beogradu, izvršila pregled lica mjesta te da se očekuje dostavljanje nalaza i mišljenja na osnovu kojih će se utvrditi eventualni uzrok nastale nezgode.

Takođe, kako je navelo tužilaštvo, Zavodu za sudsku medicinu u Nišu naloženo je vršenje dodatne toksikološke analize lešnih tkiva poginulih pa će se u zavisnosti od prikupljenih materijala kao i nakon preduzimanja drugih dokaznih radnji, za kojima se ukaže potreba, razmatrati da li je u konkretnom slučaju nesreća posledica događaja prouzrokovanog prirodnim delovanjem ili je u pitanju ljudski faktor.

Kako se nezvanično saznaje, nalaz Komisije Rudarsko geološkog fakulteta Aleksinačko tužilaštvo i dalje čeka, ali nema informacija kada bi trebalo da stigne i zbog čega ovaj dokument, ključan za rasvjetljavanje tragedije, još nije dostavljen toj pravosudnoj instituciji.

Čak iako se ustanovi da je za strašnu nesreću kriv ljudski faktor, veliko je pitanje da li će iko odgovarati za smrt osmorice rudara, a skoro je sigurno da kazna neće biti primjerena posljedicama.

Na ovo upućuje pravosudni epilog prethodnih nesreća u rudnicima zbog kojih ili niko nije odgovarao ili su izrečene kazne bile minimalne.

U stravičnoj rudarskoj nesreći 1. aprila nastradali su Bratislav Živković (59), Branko Čokorilo (56), Branislav Zlatanović (55), Radovan Grujić (47), Darko Zlatković (43), Nenad Trivunac (37), Bojan Stajić (34) i najmlađi – Petar Petrović koji je imao samo 31 godinu, a 21 njihov kolega je povrijeđen.

Iako je odmah na licu mjesta saopšteno da je do nesreće došlo pošto su se rudari ugušili metanom, zvaničan uzrok nesreće, ali i sve ono što joj je prethodilo, do danas su ostali nerasvetljeni.

(Nova.rs)

Nakon požara koji je jutros oko tri časa izbio u zgradi IRB RS u Banjaluci nastala je velika materijalna šteta, a fotografije iz objekta pokazuju koliko je vatra bila jaka.

unutrašnjosti objekta je sve izgorjelo, a kako se nezvaničnosaznaje, požar je najvjerovatnije nastao od dimnjaku ugostiteljskog objekta ispod IRB koji se potom proširio.

Direktor Investiciono-razvojne banke Republike Srpske, Dražen Vrhovac za Srpskainfo je rekao da arhiva IRB nije uništena jer ih čuvaju u elektronskoj verziji na nekoliko adresa.

– To je veoma bitno da naglasim zbog negativnih komentara da je nešto bilo namjerno – naglašava Vrhovac.

Požar koji je jutros izbio u zgradi IRB RS izazvao je pravu paniku i među stanarima obližnjih zgrada.

– Čula sam neko pucketanje, a zatim se jasno vidjela vatra, koja je u nekoliko sekundi zahvatila gotovo cijeli dio objekta u kojem je smještena IRB RS – ispričala je Banjalučanka koja je zamolila da joj ne navodimo ime.