Pratite nas
Mozzart Banner

Biznis

SPOTOVI NA TENDERIMA: Za muziku i glas Stevandićevog šure obezbjeđeno 200.000 KM

Objavio

u

Miroslava Janjanina, muzičara, TV kuvara, vlasnika firme „World Media“ i šuru Nenada Stevandića, lidera Ujedinjene Srpske, po raznim poznatim i nepoznatim osnovama, kadrovi stranke tenderski su pomogli sa 97.400 KM. Doda li se tome i koaliciono potpomaganje od 116.415 KM za spot o Koridoru Vc kroz Republiku Srpsku, dobijamo iznose kojeg se ne bi odrekla nijedna regionalna estradna zvijezda. Mala produkcijska kuća sa tek jednim zaposlenim stranački hrabro se prihvatila brojnih poslova za koje joj redovno „kaplje“ iz javne kase.

Mozzart Banner

Bliske rodbinske veze ulazna su karta za budžetski rudnik odavno privatizovanog javnog sektora. Zna to dobro Miroslav Janjanin, muzičar, TV kuvar, vlasnik firme „World Media“ i šura Nenada Stevandića, lidera Ujedinjene Srpske. Po raznim poznatim i nepoznatim osnovama, kadrovi ovog zasad još koalicionog partnera SNSD-a šuru su tenderski pomogli sa 97.400 KM. Doda li se tome i koaliciono potpomaganje od 116.415 KM za spot o Koridoru Vc kroz Republiku Srpsku, iznos je to kojeg se ne bi odrekla nijedna regionalna estradna zvijezda.

Mala produkcijska kuća sa tek jednim zaposlenim stranački hrabro se prihvatila brojnih poslova za koje joj redovno „kaplje“ iz javne kase.

Branislav Zeljković, uhapšeni vršilac dužnosti direktora Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske i Stevandićev miljenik, po imenovanju 11. aprila 2019. godine počeo je da joj puni budžet. Po oznakom „kuf“ 21. novembra te godine sa Janjaninom je potpisao tri direktna sporazuma, prethodno ih je procijenio do skoro maksimalne zakonske granice za direktno dijeljenje budžetskog novca – 6.961,5 KM, 6.903 i 6.880 KM. Nepoznate usluge Janjaninu građani su platili 20.744,5 KM!

V.d. Zeljković potom se pravdao da nije znao da u nazivu tendera mora da napiše za šta tačno troši budžetski novac pa je to netom prije hapšenja za milionski korona kriminal ispravio. Audio snimanje i montažu tonskog zapisa, po direktnom ugovoru od 17. marta 2021, platio je maksimalnih 7.020 KM. Za Janjanina je imao još posla tačno tri mjeseca kasnije. Za video produkciju, štampanje, dizajn i oglašavanje za potrebe UNICEF projekta dao mu je 19.305 KM.

U jeku pandemije za „World Media“ radila je i ministrica prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić, takođe Stevandićev kadar. Rang lista projekata koje će finansirati objavljena je u prvoj polovini decembra 2020. Zanimljivo, Janjanin je među najbolje rangiranim. Sa ukupno 245 bodova filmski scenario „Slađana u plavom“ iz budžeta dobija – 10.083 KM.

„Ujedinjena Srpska“ ujedinjeno je, javnim novcem, razvijala mali porodični biznis. Tenderska injekcija pred sam početak pandemije stigla je i od „Pošta Srpske“ na čijem je čelu Miladin Radović, Stevandićev kadar. Pet dana pred Novu 2020. smislio je da je gubitašu potrebna „kreacija i produkcija komunikacionih sistema“. Na tender čija je vrijednost procijenjena 40.950 KM javlja se samo – Janjanin. Njegova ponuda bila je tek 702 KM jeftinija, što praktično znači da je znao da drugih ponuđača neće biti. Ugovor na 40.248 KM bio je na stolu.

SPOT ZA AUTOPUTEVE

Pandemija je za poznatog banjalučkog muzičara i još poznatijeg šuru bila izuzetno plodna. Portal Capital 23. jula 2020. godine objavio je da će „World Media“ dobiti 116.415 KM za promociju radova na Koridoru VC, u dijelu koji prolazi kroz RS. Po minuti promo-filma Janjaninu se isplaćivalo 5.000 KM.

Angažovali su ga „Autoputevi RS“, na čijem čelu je Dušan Topić, nekada DNS-ovac, danas kadar DEMOS-a Nedeljka Čubrilovića. Zadatak koalicionog producenta bio je da pet puta snimi i fotografiše radove na autoputu iz vazduha, da jednom sedmično posjećuje gradilište i snima promjene, a da na kraju napravi promotivni film u trajanju od 20 minuta.

Zanimljivo, Janjanin je i na ovom tenderu bio jedini ponuđač.

„To je možda zbog toga što su ‘Autoputevi’ od ponuđača tražili da ima uspješno iskustvo u realizaciji sličnog posla. Ispostavilo se kako je ‘World media’ pratila izgradnju Mahovljanske petlje na autoputu Banjaluka-Gradiška i zatim izradila promotivni materijal s tim da im je tada plaćeno nepunih 6.000 maraka. Takođe, od ponuđača se tražilo iskustvo na izradi pet reklamnih filmova, a Miro i njegova marketinška firma su se i tu pokazali kao idealan kandidat“, sarkastično je zaključio Capital.

Sa istom firmom poslovala je i Ljiljana Labović Marinković, direktorica Dječjeg pozorišta RS, trenutno kadar Socijalističke partije Petra Đokića, Ona je Janjaninovoj firmi platila direktnih 7.020 KM.

FOTELJA ZA SVASTIKU

Prošla 2021. godina bračnom paru Janjanin bila je za pamćenje. Kako se i očekivalo, većina u Narodnoj skupštini RS okupljena oko SNSD-a u maju je, sa čela direktora Agencije za osiguranje RS smijenila Slavena Dujakovića, a u fotelju smjestila Draženku Janjanin, suprugu Miroslava Janjanina, svastiku Nenada Stevandića i članicu Ujedinjene Srpske. Funkcija joj je zapravo bila utjeha, jer, kao kandidat US na lokalnim izborima u Banjaluci sa 871 glasom, nije ušla u gradsku skupštinu.

Dujaković je smijenjen 11. maja na kraju zasjedanja, ne zbog sumnjivih , već zato što je DNS napustio režimske redove. Imenovanje svastike Draženke nježno je opravdano “potrebom obezbjeđivanja kontinuiteta u radu Agencije za osiguranje”.

Na pitanje novinara o planovima unutar Agencije, a odmah po preuzimanju dužnosti, novoimenovana direktorica je poručila:

„Tek se upoznajem sa kolegama, a o planovima ćemo svakako moći govoriti nakon što malo više vremena provedem u Agenciji.

Gerila.info

Biznis

Prointer, kao vlasnik ATV-a, mogao bi ostati bez licenci i milionskih tendera

Objavio

u

Žurnal je još 11. novembra najavio probleme koje bi „Prointer“ mogao imati, ukoliko SAD prošire sankcije Miloradu Dodiku zbog očiglednog kriminala i korupcije. Kompanije „IBM World Trade Corporation“ i „IBM Ireland Product“ još 6. marta 2019. godine raskinule su ugovore o saradnji sa ovom firmom.

Mozzart Banner

Sankcije Sjedinjenih Američkih Država uvedene Miloradu Dodiku, članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine, i Alternativnoj televiziji samo su potvrda dosadašnjih pisanja Žurnala o povezanosti porodice Dodik i firme „Prointer“, koja je stoodstotni vlasnik ovog medija.

Nedavni dolazak specijalnog izaslanika američkog predsjednika Joea Bidena za Zapadni Balkan Gabriela Escobara, čini se, Dodiku je zadao novu glavobolju:

„Jesmo razgovarali o sankcijama i sankcije su na stolu. I ne samo sankcije, postoje druga ekonomska sredstva koja se mogu provesti ne samo protiv lidera koji provode antidejtonske aktivnosti, već i protiv onih koji im daju podršku, protiv kompanija koje im pomažu“, najavio je.

UZ ATV i njenog vlasnika ovo bi moglo da znači da su pod prismotrom i druge članice „Infinity international group“ u čijem sastavu posluje „Prointer“ – „Kaldera“, „Infinity ADS“ (bivši „Sector ADS“ preuzet od porodice svirepo ubijenog biznismena Slaviše Krunića), „Ep Mobile“, kao i makedonski i crnogorski „Infinity“. Pod lupom bi mogla da bude i imperija „Integral inženjering“ u vlasništvu Slobodana Stankovića, koji blisko sarađuje sa porodicom Dodik.

Prema posljednjim podacima, „Prointer“ je od 2015. do danas sa javnim sektorom u Republici Srpskoj sklopio ugovore vrijedne ukupno 188. 515.597 KM. Sarajevski ogranak firme potpisao je 46 ugovora vrijednih 3.317.262 KM.

IBM: OBJASNITE SUMNJIVE TENDERE

Podsjećamo, Žurnal je još 11. novembra najavio probleme koje bi „Prointer“ mogao imati, ukoliko SAD prošire sankcije Dodiku zbog očiglednog kriminala i korupcije.

Kompanije „IBM World Trade Corporation“ i „IBM Ireland Product“ još 6. marta 2019. godine raskinule su ugovore o saradnji sa „Prointerom“. Ove dvije kompanije potom su od maja 2019. godine do februara 2020. u nekoliko navrata zahtijevale obavještenje od „Prointera“ u vezi sa medijskim objavama o namještenim tenderima, stoji u dokumentaciji koja je u posjedu Žurnala.

„IBM“ i „IBM IP“ su problematizovale način na koji „Prointer“, firma povezana sa porodicom člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika, posluje sa institucijama, javnim preduzećima i ustanovama. Nakon raskida ovih ugovora, 18. jula iste godine, nervozni Dodik pred poslanicima u parlamentu Republike Sprske konačno je i potvrdio ono što zapravo nije želio – povezanost sina Igora sa „Prointerom“.

Izvori iz Vlade RS poslanika Nebojše Vukanovića tada su naveli da su i kompanije „Microsoft“, „DELL“, „HP“, „Oracle“ i SAP najavile raskid saradnje.

„Iz dva izvora sam dobio potvrdu ove informacije. Da nisam u pravu, odmah bi to demantovali preko svoje Alternativne televizije, čiji je vlasnik ‘Prointer'“, kazao je Vukanović za Žurnal i dodao da mu je izvor iz Vlade rekao kako su zabrinuti, jer bi mnoge institucije mogle ostati uskraćene za licence, a njihov rad onemogućen.

Ovo je zapravo još prije dva mjeseca protumačeno kao prvi paket sankcija protiv lidera SNSD-a zbog njegove ratnohuškačke politike, višedecenijskog neprocesuiranog kriminala i korupcije. Očigledno je da je privatni IT tender biznis bio veliki izvor prihoda te da bi ovo mogao biti žestok udar na finansijski saldo Dodikovih.

DODIKOVI STVARNI UREDNICI I ŠEFOVI ATV-U

Kompanija „Prointer ITSS“, s kojom „sarađuje“ Igor Dodik, kupila je firmu „K-2“ i time u potpunosti preuzela vlasništvo nad banjalučkom Alternativnom televizijom, objavio je Capital početkom maja prošle godine.

Firmu „K-2“ osnovali su ranije radnici ATV-a koji su imali određen udio u vlasništvu televizije. Međutim, većina njih je 2019. godine svoj udio prodala firmi „Grand trade“ presuđenog kriminalca Mileta Radišića.

Prema zvaničnim podacima iz sudskog registra, firme „Prointer“ i „K-2“ audio usluge jedini su suvlasnici ATV-a.

S obzirom na to da je u prethodnom periodu od „Integra inženjeringa“ kupio većinski udio, kao i udio koji je imao „Grand trade“, „Prointer“ je kupovinom firme koja je uz njih jedini preostali vlasnik, došao do potpunog vlasništva nad ovom medijskom kućom.

Alternativna televizija donedavno je imala nekoliko suvlasnika, od kojih je većinski bio „Integra inženjering“, u vlasništvu porodice Slobodana Stankovića. „Integra“ je krajem 2017. postala većinski vlasnik ove medijske kuće.

Akcije u ATV-u, imao je i „Grand trade“ Mileta Radišića koji je, takođe, svoj udio prodao „Prointeru“.

„ATV, medij sa sjedištem u Banjaluci, u privatnom je vlasništvu kompanije koja je usko povezana s Dodikovom porodicom. Međutim, sam Dodik iza kulisa vrši ličnu kontrolu nad ATV-om, kao na primjer zahtijevanjem ličnog odobravanja medijskih priča vezanih za politički osjetljive teme. Dodik je kupio ATV kako bi namjerno i izričito unaprijedio vlastitu agendu, koja uključuje njegove napore da ocrne druge političke ličnosti, popravi svoj javni imidž i unaprijedi svoje lične i političke ciljeve“, navodi se, između ostalog, u obrazloženju odluke o sankcijama.

Kako je Žurnal ranije danas objavio sva imovina i interesi u imovini sankcionisanih koja se nalaze u SAD ili u posjedu ili pod kontrolom američkih osoba, blokirani su i moraju se prijaviti Uredu za kontrolu strane imovine (OFAC). Pored toga, blokirani su i svi subjekti koji su u direktnom ili indirektnom vlasništvu 50 posto ili više od strane jedne ili više sankcionisanih osoba.

Dalje, sve transakcije osoba iz SAD-a, unutar ili u tranzitu SAD koje uključuju bilo kakvu imovinu ili interese u imovini određenih ili na drugi način sankcionisanih su zabranjene. Zabrane uključuju davanje bilo kakvog doprinosa ili pružanje sredstava, dobara ili usluga od strane ili u korist bilo koje blokirane osobe ili primanje bilo kakvog doprinosa, osim ako nije ovlaštena općom ili posebnom licencom izdanom od strane OFAC-a.

Prema određenim najavama, ovo je tek početak kada je riječ o američkim sankcijama. Navodno se u narednom periodu očekuje uvođenje sankcija za još nekoliko desetina fizičkih i pravnih lica povezanih s Miloradom Dodikom, ali i drugim korumpiranim bh. političarima.

(zurnal.info)

Nastavite čitati

Biznis

Zarada parkinga u Banjaluci veća za 700.000 KM

Objavio

u

By

– Grad Banjaluka je od naplate parkinga, od početka godine do decembra, zaradio 3.863.245 KM, što je za oko 700.000 KM više nego u istom periodu prošle godine.

Mozzart Banner

Naveli su ovo za “Nezavisne” iz Odjeljenja za komunalne poslove dodajući da je prošlogodišnja zarada od naplate parkinga bila 3.173.155 KM.

Prema njihovim riječima, od ukupnog prihoda ove godine, 1.536.838 KM uplaćeno je SMS-om, dok je na automatima uplaćeno 1.480.385 KM.

“Za korištenje pretplatnih karata građani su izdvojili ukupno 638.591 KM”, kazali su iz ovog odjeljenja.

Dodaju da prihod od parkinga nije samo od naplate parkiranja putem automata, uplate SMS-om i pretplatne karte, nego su tu i ostali prihodi po drugim osnovama, među kojima su i oni od “Pauk” službe i dr.

Prema njihovim riječima, broj naplatnih parking-mjesta se nije povećavao ove godine, a kako kažu, grad trenutno broji gotovo 5.000 aktivnih parkirališta.

“Građanima je dostupno 4.925 parkirališta pokrivenih naplatom, od čega su 182 parking-mjesta u javnoj garaži”, kazali su iz ovog odjeljenja. Istakli su da je “Pauk” služba do 15. decembra ove godine imala ukupno 1.749 intervencija, od kojih se 1.212 odnosi na premještanje vozila.

“Od ukupnog broja intervencija ‘Pauk’ službe, započetih premještanja je bilo 537”, kazali su ovog iz odjeljenja.

Dodali su da je prošle godine broj intervencija ove službe bio nešto veći, kada je bila 1.641 intervencija.

“Cijena zadržavanja na parking-mjestima nije se promijenila od prošle godine, te iznosi jednu KM za jedan čas zadržavanja u nultoj zoni, dok je maksimalno zadržavanje dva časa”, kazali su iz ovog odjeljenja.

Dodali su da cijena zadržavanja u prvoj zoni iznosi jednu KM za jedan čas, dok je za cijeli dan pet KM.

“Druga zona ima cijenu 0,50 KM za jedan čas, a tri KM za cijeli dan”, kazali su iz Odjeljenja.

Izvor: Rtvbn.com

Nastavite čitati

Biznis

Da li Republiku Srpsku čekaju štrajkovi i pobune?

Objavio

u

By

Trgovci, hotelijeri i drugi privrednici u Srpskoj, nakon što su odbili ugovore koje im je “Elektroprivreda Republike Srpske” (ERS) poslala, a po kojima im je cijena električne energije znatno uvećana, traže hitan sastanak Vlade RS i “Elektroprivrede RS”, te dogovor da dođe do smanjenja tražene cijene struje, jer će, upozoravaju, u suprotnom da obustave rad i da štrajkuju.

Mozzart Banner

Radovan Višković, premijer RS, na to odgovara da privredni subjekti iz sektora trgovine i ugostiteljstva problem u vezi s cijenom električne energije moraju rješavati u ERS, a ne u Vladi.

Višković je istakao da će Vlada RS podržati svaki dogovor.

On je poručio da ne bježi da bude svjedok pregovora i istakao da premijer nema ovlaštenja niti ingerencije da rješava takve probleme.

Dodao je i da je direktoru “Elektroprivrede” rekao da organizuje sastanak i s privrednim subjektima iz sektora trgovine i ugostiteljstva.

Privrednici iz ove oblasti upozoravaju da neće potpisati nove ugovore, jer bi to, kažu, značilo da će morati povećati cijenu svojih usluga, a sve bi se odrazilo i na broj radnika, odnosno morali bi smanjivati broj zaposlenih.

Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka, u razgovoru za “Nezavisne novine” kazao je da privrednici iz trgovačkog i sektora hotelijerstva traže da se vrate u tarifnu grupa kao ostali privrednici, odnosno da plaćaju struju 53 evra po megavat-času.

“Privrednici iz ovih grana ne vide razlog zašto su izuzeti iz toga, odnosno zašto bi bili u nekoj posebnoj tarifnoj grupi, koja ima 100 odsto veću cijenu od ostale privrede”, kazao je Račić i dodao da oni sada od “Elektroprivrede RS” traže da struja košta 45 evra po megavat-času, te da u trenutnim uslovima koje diktira ERS neće da potpišu ugovore.

“Ne vidimo razloge povećanja cijena struje ako je ugalj ostao na istom nivou, ako su svi drugi ulazni parametri na istom nivou kao i ranije”, kazao je Račić i istakao da je evidentno da će doći do povećanja cijene rada, ali opet, kako kaže, to nije argument za toliko povećanje cijene električne energije.

“Situacija je dosta ozbiljna i očekujemo da će ‘Elektroprivreda RS’ da uvaži stav ovih privrednika, inače će, kako su naveli iz hotelske grupacije, da organizuju štrajk, a trgovci su najavili da će da obustave rad”, zaključio je Račić.

Kako je rekao, nema valjanog razloga zbog kojeg je “Elektroprivreda RS” podigla cijene i ostalim privednicima, jer ne može svjetska cijena struje da bude reper za formiranje dugoročnijih ugovora.

Višković je, s druge strane, izjavio da je cijena za privredne subjekte u Srpskoj od 53 evra po megavat-času najniža ne samo u BiH, nego i u regionu.

Zabrinutost, inače, vlada i u oblasti grafičke i papirne industrije. Naime, novi ugovori koje je “Elektroprivreda RS” dostavila privrednicima iz te oblasti veći su i preko 80 odsto.

Kako grafičari ističu, vlada opšti haos, jer njihova privredna društva dobijaju neujednačene ugovore i poručuju da im nije jasno po kom osnovu se oni tretiraju. Plaše se da će zbog struje morati znatno da povećaju cijene svojih proizvoda i usluga, te će tako izgubiti tržišta, kao i da će morati da smanje broj radnika, te pitaju da li će sve ovo dovesti i do poskupljenja udžbenika, koji su za većinu roditelja znatna stavka u budžetu.

Takođe ističu da je “Elektroprivreda RS” ispostavila znatno veću cijenu struje, dok istovremeno ne ulaže u modernizaciju distributivne mreže.

“Česti su nestanci struje i pad napona, zbog čega smo prisiljeni da obustavljamo proizvodnju, a crkavaju nam i izuzetno skupe mašine”, kažu oni, ističući da zbog svega toga trpe veliku štetu.

Saša Stevanović, ekonomski analitičar, ističe da je trend rasta cijena energije sveprisutan, a prema posljednjim projekcijama Evropske komisije može se očekivati dalji rast u 2022. godini.

“U 2023. godini očekuje se smirivanje cijene. Električnu energiju koju proizvedemo tokom godine možemo prodati na domaćem ili inostranom tržištu. Politikom cijena se određuje na neki način preraspodijela u društvu. Ukoliko je veća cijena na domaćem tržištu, onda proizvođači imaju veći prihod i dohodak koji se može iskoristiti za investicije u nove objekte”, kazao je Stevanović, dodajući da privreda ne voli nagle promjene, ali nas česte promjene očekuju u budućnosti.

“Veće cijene će rezultovati optimizacijom potrošnje, višim nivoom investicija u energetsku samostalnost i energetsku efikasnost. Koja je optimalna cijena, stvar je postojanja ili nepostojanja alternative, stvar je pregovora. Da li je ponašanje nekog ekonomskog subjekta korektno ili nije, stvar je odnosa između tog subjekta i njegovih klijenata”, ističe Stevanović.

Pojasnio je da ako je subjekt monopolista, alternativna rješenja se umanjuju. Ističe da će rast cijene energenata za mnoge poslovne subjekte predstavljati izazov, ali smatra da ipak na makronivou neće rezultovati većim poremećajima.

Izvor: Nezavisne novine

Nastavite čitati

Trending