Connect with us

Društvo

Otpad zagorčao život stanovnicima Holujaka kod Višegrada

Nelegalno deponovanje smeća problem je većine lokalnih zajednica Gornje drinske regije. Lokacije gdje se odlažu tone različitog otpada uglavnom su smještene blizu naselja, rijeka ili u srcu prekrasnih predjela, kao da se na taj način žele sakriti.

Vlasti nemaju rješenja, ne znaju ili jednostavno neće da se bave pitanjem ekoloških bombi iznad glava svojih stanovnika.

A oni, sve češće dižu glas protiv ekološke katastrofe koja prijeti ovom području. Primjer za to su i uporni povratnici u Holujake kod Višegrada, koji godinama pokušavaju animirati nadležne na konkretne akcije.

Deponija u Holujacima je na samom ulazu u selo pored magistralnog puta Višegrad-Ustiprača, a od rijeke Drine je dijeli samo cesta. Prizori smeća su užasni, smrad nesnosan, a ulaz u Holujake uglavnom blokiran. Sve ove godine njihove borbe za život dostojan čovjeka, deponovanje otpada na ovu lokaciju odvija se potpuno nelegalno bez ijedne potrebne dozvole za to.

Ekološka bomba

“Ova deponija pravi probleme cijelom gradu, ovo je bomba nad našim glavama. Bilo je raznih obećanja, pa smo imali situacije da ne možemo proći od požara, jer se to zapali. A u okrilju noći ovdje se izbaci ono najgore. Da li će se konačno vlast u Višegradu probuditi i ukloniti ovo ruglo ispred naših dvorišta? Nije joj ovdje mjesto, mi nećemo prestati da se borimo dok se ovo ne ukloni”, kategoričan je Emin Karčić, stanovnik Holujaka.

Smatra kako je vrijeme da vlasti pronađu drugu lokaciju jer postojeća direktno ugrožava život i zdravlje stanovnika ovog područja, a osim toga fekalije i sav otpad odlaze u jezero.

“Jezero ispod ove deponije je bukvalno zatrpano, a spojeno je sa jezerom HE Višegrad i ono se izlilo na drugu, našu stranu ispod puta. Oni su u jezeru napravili deponiju i zatrpali ga. Mi konstantno ukazujemo na ovaj problem i svjesni smo da ćemo to teško riješiti. Komunalno preduzeće koje dovozi to smeće nema nikakvih dozvola, ovo je nelegalna deponija. Ona je u naseljenom mjestu i mi prolazimo kroz smeće, non stop nam je put zatrpan ili nam smeće istresu nasred puta i mi moramo to da sklonimo, zapale ga, a prva kuća se nalazi sto metara od deponije. Ljudi neće da obnavljaju kuće zbog toga”, kaže Karčić.

Nekada je u ovom selu bilo oko 70 kuća, 30-tak je obnovljeno, a deponija i zagađenje okoline doprinijeli su da ljudi nemaju želju boraviti ovdje.

“Mi smo prije izvjesnog vremena uspjeli da se izborimo da bar to ne pale. To je mali prostor i da bi dovukli novo smeće oni onda pale postojeće. Zamislite da se načelnik hvalio da je stavio ogradu da to turisti kad dolaze u grad ne gledaju, a mi u deponiji živimo. Pa su nam postavili rampu na ulaz, a to je jedini put u selo. Ne možemo disati, gušimo se, nema šanse prozore otvoriti. Bude nekad po 20 pasa lutalica koji raznose životinjske ostatke po putu. Oni kažu da se ne može riješiti dok ne bude regionalna deponija, a otkad smo se vratili i živimo ovdje oni pričaju o regionalnoj deponiji”, kaže Karčić.

Šansa regionalna deponija

Muamer Sofović, predsjednik SO Višegrad najavio je da će u narednoj sedmici biti oformljena komisija koja će se baviti ovom problematikom i predložiti određena rješenja.

“Skupština je raspravljala o tome, uključili su se i Centri civilnih inicijativa. Cijelo ovo područje od Foče do Višegrada ima izražen problem deponovanja otpada i rješenje jeste regionalna deponija međutim problem za komunalna preduzeća iz svih općina bio bi kako fakturisati prevoz otpada do deponije ako bi ona bila na određenom lokalitetu. To je pitanje o kojem se mora postići kompromis ukoliko dođe do takvog projekta. Razgovarat ćemo sa svima, a u međuvremenu moramo riješiti ovaj problem u Holujacima, ili zatvoriti deponiju ili urediti ili naći neku novu deponiju, koja nije blizu grada u dolini rijeke Drine. Cijeli grad ima problem, cijelom gradu smeta, jer taj dim se osjeti svuda”, kaže Sofović.

Problematika deponovanja otpada definitivno je problem kojim će se morati pozabaviti i sve okolne općine i gradovi, čiji stanovnici sve upornije dižu glas protiv zagađenja, a nedavno su to učinili zbog najave gradnje deponije u Filipovićima kod Foče. S druge strane činjenica je da priča o regionalnoj deponiji traje godinama i za sada ostaje samo aktuelna periodično, od izbora do izbora.

Društvo

“TRUDNICE SU OBMANUTE”: Advokat objasnio kako je bilo zamišljeno da BUDUĆE MAJKE URADE PRENATALNI TEST

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS refundira troškove trudnicama koje su uradile prenatalne troškove, ali to ne važi za sve trudnice, već samo za one kojima je to preporučio ljekar iz zdravstvenih ustanova sa kojima Fond ima zaključen ugovor, iako to nije bilo predviđeno prvobitnom procedurom.

Fond nadoknađuje troškove trudnicama koje su uradile prenatalne testove do iznosa koji je definisan cjenovnikom FZO RS, odnosno do 700 KM, a rok za predaju zahtjeva za refundaciju je godinu dana od urađene zdravstvene usluge. Inače, uz zahtjev se, pored ove preporuke, prilaže i račun sa specifikacijom i dokument o izvršenom plaćanju, koji glasi na ime osiguranika ili člana porodice, kao i kopija tekućeg računa.

Banjalučki advokat Vladimir Dragičević pojasnio je da izvorna procedura za ostvarivanje prava predviđena inicijalnim programom nije pominjala termin “zdravstvene ustanove sa kojom Fond ima zaključen ugovor”.

-Na osnovu Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, donesen je Program neinvazivnog prenatalnog testiranja iz krvi trudnice kojim je propisana procedura za sprovođenje ovog dijagnostičkog zahvata. Propisano je da indikaciju za ovaj test imaju sve trudnice uz samo nekoliko izuzetaka, ali i način ostvarivanja ovog prava. Inicijalnim Programom način ostvarivanja je podrazumijevao dobijanje uputnice od nadležnog doktora medicine specijaliste ginekologije i akušerstva na primarnom nivou zdravstvene zaštite, a na osnovu nje procedura je trebalo da bude izvršena na UKC RS. Međutim, UKC RS nije ispoštovao ovu proceduru, odnosno nisu imali neophodnu opremu i sredstva za njeno sprovođenje, tako da je odredba o načinu ostvarivanja prava na ovaj test ostala mrtvo slovo na papiru. Zbog ovoga su sve trudnice tokom prošle godine ove testove i dalje radile u inostranstvu, jer iste nije bilo moguće uraditi u bilo kojoj zdravstvenoj ustanovi u RS – pojašnjava Dragičević.

Kako kaže, ove godine FZO RS je donio dopunu Programa neinvazivnog prenatalnog testiranja iz krvi trudnice, kojom na drugačiji način uređuje ostvarivanje prava na ovaj test i to refundacijom troškova ove procedure.

-Novom procedurom sve trudnice dobijaju pravo da u roku od godinu dana od kada je izvršeno plaćanje te zdravstvene usluge, podnesu zahtjev za refundaciju troškova. Kada je dopuna programa objavljena, iz načina na koji su to mediji prenijeli, djelovalo je da će sve trudnice imati pravo na refundaciju ovih troškova. Međutim, Fond za sada priznaje pravo na refundaciju samo na osnovu preporuke doktora medicine iz zdravstvene ustanove u RS sa kojima imaju zaključen ugovor. Izvorna procedura za ostvarivanje prava predviđena inicijalnim programom nije pominjala termin ‘zdravstvene ustanove sa kojom Fond ima zaključen ugovor’, dakle, dopunom programa je retroaktivno izmijenjena procedura za ostvarivanje ovog prava, što svakako, smatram, nije zakonito – ističe Dragičević.

Dakle, kako navodi, sve trudnice koje su se pouzdale u pozitivne propise tokom 2023. godine nisu mogle da znaju da će procedura biti izmijenjena na način da se uvodi novi, gore navedeni termin kao uslov.

-Da su to znale, naravno da bi sve tražile uputnicu u takvim zdravstvenim ustanovama. Konačno, prošle godine procedura uopšte nije predviđala refundaciju, već isključivo obavljanje testa na UKC RS, a što nije bilo moguće. Zbog toga smatram da sve trudnice imaju pravo na refundaciju troškova ovog testa, po pomenutom programu. Ako ne po njemu, onda po Pravilniku o refundaciji troškova liječenja u inostranstvu, jer svi osiguranici Fonda RS imaju pravo na refundaciju troškova liječenja i dijagnostike u inostranstvu, ako se takva usluga ne može sprovesti u RS. Osim toga, nije prikladno ni pravično dijeliti i različito regulisati zdravstvene ustanove po osnivaču, na javne i privatne, jer je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti ipak utvrđeno da se Zdravstvena djelatnost obavlja i u javnim i u privatnim zdravstvenim ustanovama – ističe Dragičević i dodaje da su na ovaj način trudnice obmanute.

-Smatram da su postupcima Fonda trudnice obmanute, jer je neko pompezno objavio da sve imaju pravo na refundaciju kada urade prenatalni test zarad nekih političkih bodova, da bi se kasnije krišom ispostavilo da to nije baš tako – rekao je on za Nezavisne novine.

Nastavi čitati

Društvo

BIH OVE GODINE DOBIJA “AMBER ALERT”? Ministarstvo bezbjednosti tvrdi da intenzivno radi na tome

Nestanak dvogodišnje djevojčice u Srbiji nakon kojeg je prvi put u ovoj zemlji pokrenut sistem “Pronađi me” (amber alert) ponovo je pokrenuo priču o tome da li će i kada ovaj sistem dobiti i BiH.

Iako prvobitno odbijena, inicijativa da se u BiH uvede sistem “Amber alert” ili kako je u Srbiji nazvan “Pronađi me”, mogla bi ove godine biti ostvarena sudeći po najavama nadležnih.

Naime, Predstavnički dom PSBiH usvojio u februaru inicijativu Predraga Kojovića, Sabine Ćudić i Aide Baručije kojom se zadužuje Savjet ministara BiH i nadležno Ministarstvo bezbjednosti BiH da, u roku od 60 dana od usvajanja ove inicijative, omogući uvođenje u upotrebu javnog sistema obavještavanja o nestanku djece “Amber alert” na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Savjetnik ministra bezbjednosti BiH Dobrica Kucalović rekao je za Mondo da je ovo ministarstvo već preuzelo ranije korake uvođenja “Amber alert” sistema i intenzivno radi na tome.

Naveo je da je nakon poslaničke inicijative, Savjet ministara BiH zadužio Ministarstvo bezbjednosti da u roku od 60 dana istraži mogućnost sprovodivosti te inicijative, nakon čega su dopis uputili svim policijskim agencijama, jer je, kako tvrdi, to u njihovim nadležnostima.

“Mi moramo biti svjesni same strukture u BiH, a tu nije pitanje samo nadležnosti Ministarstava unutrašnjih poslova, imaćemo tu i nadležnosti drugih agencija koje se bave zaštitom ličnih podataka, regulatornih agencija komunikacije i ostalo.Pitanje je i pravnog aspekta na koji način implementirati sistem. Vjerujem da možemo pronaći rješenje, nijedan od tih izazova nije nemoguće prevazići, međutim, prvi korak je bio da ministar bezbjednosti iskooridinira rad između policijskih agencija i da vidimo koje je to rješenje najoptimalnije za sve”, rekao je Kucalović.

Dodao je da Ministarstvo bezbjednosti ima koordinirajuću ulogu između rada policijskih agencija,kao i da će podržati svaki način implementacije “Amber alerta” koji je u skladu sa nadležnostima.

“Prošle godine smo bili u studijskoj posjeti SAD-u gdje smo u Vašingtonu obišli sve institucije koje su vezane za implementaciju i sprovođenje ovog sistema u Americi. S tim usvojenim znanjima smo došli, a sa nama su tada bile i kolege iz Srbije koji su prošle godine uspjeli implementirati ovaj sistem pod nazivom “Pronađi me””, rekao je Kucalović i dodao da samo ime nije obavezno da bude “Amber alert”, te da se može koristiti bilo koje drugo ime sistema po uzoru na američki.

Tačan datum uvođenja ovog sistema u BiH Kucalović nije mogao reći, ali je naglasio da ključne stvari, poput finansijskih sredstava i tehničkih zahtjeva samog sistema, a koje mogu uticati na vrijeme sprovođenja nisu naročito kompleksne.

“Pitanje je samo najoptimalnijeg rješenja koje je prihvatljivo u BiH, to su detalji koje mi moramo uskladiti, ali od formiranja radne grupe bi trebalo možda tri do četiri mjeseca, a formiranje radne grupe je stvar dogovora između policijskih agencija u BiH i nadležnih ministarstva”, ponovio je Kucalović za naš portal.

MUP Srpske razmijenio iskustva sa Srbijom
Predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske posjetili su juče Centar za nestalu i zlostavljanu djecu u Novom Sadu sa ciljem razmjene iskustava, sagledavanja mogućnosti i identifikaciju izazova vezanih za usvajanje „Ambert Alert“ sistema za uzbunjivanje u slučaju nestanka djeteta u Republici Srpskoj.

Predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu prezentovali su rad na uvođenju sistema „Pronađi me“ u Republici Srbiji, kao i sam rad Radne grupe za uvođenje sistema za hitno obavještavanje javnost u slučaju nestanka maloljetnog lica.

Načelnik Jedinice za visoko tehnološki kriminal u Upravi kriminalističke policije MUP-a Republike Srpske Olivije Zimonja izjavio je da je cilj MUP-a Republike Srpske da unaprijedi i učini efikasnijim svoj rad u segmentu potraga za nestalim licima, a posebno potrage za djecom.

„Cilj je da potraga za djecom dobije novu dimenziju i da se da mogućnost da se javnost pravovremeno animira i doprinose pronalasku djeteta. Srbija je neko ko je prošao sve te korake od ideje, implementacije, a evo danas svjedočimo i o upotrebi tog sistema (Amber Alert) u Srbiji”, rekao je Zimonja. On je istakao da se sastanak podudario sa prvim aktiviranjem sistema “Amber Alert” u Srbiji i da su vidljive brojne prednosti i mogućnosti.

Osnivač Fondacije “Pronađi me“ Igor Jurić i jedan od domaćina delegaciji MUP-a Srpske pozdravio je inicijativu MUP-a Republike Srpske, istakavši da se nadao da Sistem za uzbunjivanje “Amber Alert” neće morati da se koristi, ali da se to desilo i da je sa tehničke strane sistem opravdao uvođenje.

Šta je sistem “Amber alert” i kako on funkcioniše?
“Amber alert” (America’s Missing: Broadcast Emergency Response) podrazumijeva informacije koje se hitno i istovremeno plasiraju na svim mogućim kanalima masovne komunikacije – televiziji, radiju, telefonima, LED bilbordima, GPS navigaciji, svim društvenim mrežama… Program se prekida i javnost u cijeloj zemlji odmah saznaje o nestanku djeteta, njegovom izgledu i osobinama, kada je nestalo, gdje je posljednji put viđeno, šta je na sebi imalo obučeno i kome treba da se obrate u slučaju da nešto vide.

Iako je princip isti, Amber alert se ne zove svuda tako. U Gruziji je “Levijev poziv” (u znak sjećanja na Levija Fradija), na Havijima “Mejli Amber alert” (u znak sjećanja na Mejli Gilbert), u Arkanzasu “Morgan Nik Amber alert” (u znak sjećanja na Morgana Nika) i na Juti “Rejčel alert” (u znak sjećanja na Rejčel Ranijan). “Amber alert” se ne oglašava uvijek već samo kada policija procjeni da su ispunjeni svi, unaprijed dogovoreni kriterijumi.

Ovaj sistem uspostavljen u više od 30 država u svijetu. U Hrvatskoj je počeo funkcionisati 2022. godine, a u Srbija ga je uvela 2023.

Nastavi čitati

Društvo

Da li će Srpska dobiti sistem “AMBER ALERT”

Predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske posjetili su juče Centar za nestalu i zlostavljanu decu u Novom Sadu sa ciljem razmjene iskustava, sagledavanja mogućnosti i identifikaciju izazova koji su u vezi sa usvajanjem “Amber Alert” sistema za uzbunjivanje u slučaju nestanka djeteta u Republici Srpskoj.

Kako je saopšteno iz MUP-a Srpske, predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije i Centra za nestalu i zlostavljanu decu prezentovali su rad na uvođenju sistema “Pronađi me” u Srbiji, kao i sam rad Radne grupe za uvođenje sistema za hitno obavještavanje javnosti u slučaju nestanka maloljetnog lica.

Olivije Zimonja, načelnik Jedinice za visoko tehnološki kriminal u Upravi kriminalističke policije MUP-a Srpske izjavio je da je cilj MUP-a Srpske da unaprijedi i učini efikasnijim svoj rad u segmentu potraga za nestalim licima, a posebno potrage za djecom.

“Cilj je da potraga za djecom dobije novu dimenziju i da se da mogućnost da se javnost pravovremeno animira i doprinose pronalasku djeteta. Srbija je neko ko je prošao sve te korake od ideje, implementacije, a evo danas svjedočimo i o upotrebi tog sistema (Amber Alert) u Srbiji”, rekao je Zimonja.

On je istakao da se sastanak podudario sa prvim aktiviranjem sistema “Amber Alert” u Srbiji i da su vidljive brojne prednosti i mogućnosti.

Osnivač Fondacije “Pronađi me“ Igor Jurić i jedan od domaćina delegaciji MUP-a Srpske pozdravio je inicijativu MUP-a Republike Srpske, istakavši da se nadao da Sistem za uzbunjivanje “Amber Alert” neće morati da se koristi, ali da se to desilo i da je sa tehničke strane sistem opravdao uvođenje.

Nastavi čitati

Aktuelno