Connect with us

Društvo

Uvoz automobila u BiH prešao milijardu KM

U Bosnu i Hercegovinu tokom prošle godine došlo je blizu 60.000 automobila za koje su građani i kompanije platili više od milijardu KM, računajući i plaćene dažbine.

Kako pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH, prošle godine u Bosnu i Hercegovinu uvezena su 55.224 automobila, od toga 8.891 nov, te 46.333 polovna.

Uvoz ovih automobila vrijedan je 799.194.426 KM, plus 164.080.800 KM plaćenih dažbina.

U istom periodu 2021. godine u BiH su došla 54.822 automobila, 47.398 polovnih i 7.424 nova, a ukupne vrijednosti 895.806.943 KM računajući i plaćene uvozne dažbine.

Tokom 2022. godine uvezeno je ukupno 610 hibridnih automobila, od toga 463 nova te 147 polovnih.

Hibridi koji su uvezeni prošle godine koštali su ukupno 31.943.022 KM plus dažbine od 8.284.855 KM.

U Bosnu i Hercegovinu tokom prošle godine došlo je 65 električnih automobila koji su ukupno koštali oko 4,9 miliona KM, računajući plaćene dažbine.

Najskuplji automobil koji je uvezen prošle godine bio je Lamborghini Urus vrijednosti oko 550.000 KM uz plaćene dažbine.

Nakon njega po visini cijene je Ferrari, tip F8 Tributo, koji je koštao oko pola miliona KM računajući plaćene dažbine, te Porsche 911 Turbo S, koji je koštao oko 400.000 KM.

Ekonomista Igor Gavran smatra da su pandemijski efekti kompenzovani do sada te da su zaostale i odgođene nabavke koje su tada propuštene uglavnom realizovane, a lanci snabdijevanja bar djelimično su obnovljeni.

“Ovi rezultati su vjerovatno blizu onog broja prodatih vozila koji bismo imali da nije bilo pandemije. Vjerovatno je i dalje nešto niže, ali ne osjetno. Međutim, vrijednost uvezenih vozila je definitivno uvećana inflacijom i da nje nije bilo, ovaj iznos sigurno bi bio manji. Nadam se da će u narednom periodu prije svega doći do poboljšanja strukture voznog parka, odnosno rasta udjela električnih vozila i generalno novih i novijih u odnosu na polovne i starije radi efikasnosti i ekologije, a i radi pozitivnog uticaja na smanjenje potrošnje i uvoza goriva”, naglasio je Gavran.

Dodao je da, ako pogledamo susjednu Hrvatsku, možemo vidjeti da je broj električnih vozila u stalnom rastu.

“Ipak, sve će to ovisiti o ekonomskim trendovima. Na primjer, očekivana recesija u Evropi može uticati i na manju proizvodnju vozila, a time i ponovno produžiti rokove isporuke i negativno uticati na auto-industriju i promet vozila”, zaključio je Gavran.

Društvo

STALNA OPASNOST: Preko 800 kvadratnih kilometara u BiH nije očišćeno od mina

Zaostala neeksplodirana ubojita sredstva iz proteklog rata još uvijek su opasnost u BiH.

Demineri, nizom akcija i projekata rade na njihovom uklanjanju. Međutim, puno je je još posla pred njima. Šta je do sada urađeno, predstavile su Oružane snage BiH u sklopu godišnjeg izvještaja deminerskih akcija.

Skoro 1.000 mina i ubojitih sredstava pronađeno je i uništeno prošle godine. Posao je to koji su obavile Oružane snage BiH, što je 80 odsto od planiranog.

– U 2024. godini mi isto tako planiramo uz ovu podršku doniranih sredstava EU i ostalih nevladinih organizacija da pokušamo da riješimo, odnosno ispunimo naš plan. Mi trenutno u BiH imamo preko 800 kvadratnih kilometara nedeminirane površine koju treba tretirati u narednom periodu – izjavio je pukovnik komandir deminerskog bataljona, Sulejman Kišija, prenosi N1.

Fokus će biti na 18 opština. Najviše zaostalih minskih sredstava nalazi se, uglavnom, na entitetskim linijama ali i šumovitom području, kojem je teško pristupiti.

– Ima brojnih opština. I Tuzlanski kanton, područje Broda i tako dalje i neke druge opštine su prilično ugrožene sa tog aspekta, 22 opštine su bile aktuelne u protekloj godini po pitanju uklanjanja mina – naglasio je Gojko Knežević, načelnik Oružanih snaga BiH.

Jedan od problema sa kojim se suočavaju, između ostalog je i nedostatak deminerskog kadra, a 50 pozicija je upražnjeno. Srećom, za vrijeme akcija, stradalih deminera nije bilo.Više od 30 godina nakon rata u BiH, minska eksplozivna sredstva još uvijek su opasnost za građane BiH. Za sve ovo vrijeme, više od 600 osoba izgubilo je život, a više od 1.700 je povrijeđeno.

Nastavi čitati

Društvo

UTICAJ POVEĆANOG MINIMALCA? Statistički veći promet u trgovinama u Srpskoj

Statistički je zabilježen povećan promet u trgovini na malo hranom, pićima, duvanom i gorivom u odnosu na prethodni period.

Ukupan promet u trgovini na malo u martu 2024. godine u Republici Srpskoj u odnosu na februar 2024. godine, posmatran u tekućim cijenama veći je za 16,4 odsto, dok je u stalnim cijenama veći za 15,2 odsto.

Promet u trgovini na malo hranom, pićima i duvanom, posmatran u tekućim cijenama, veći je za 14,2 odsto, dok je promet u trgovini gorivima i mazivima veći za 15,1 odsto, objavio je Zavod za statistiku.

“Indeks prometa trgovine na malo u periodu januar-mart 2024. godine u odnosu na isti period 2023. godine nominalno je veći 11,4%, dok je realno veći za 10,4%. Ukupan desezonirani promet u trgovini na malo u martu 2024. godine, u odnosu na februar 2024. godine, posmatran u tekućim cijenama manji je za 1,8%, u stalnim cijenama manji je za 2,1%”, navodi se u objavi.

Ekonomisti su predvidjeli da će povećanje minimalca u Republici Srpskoj dovesti do povećane prosječne plate, potrošnje u maloprodaji, a samim tim i povećanih poreskih prihoda.

Poreska uprava Republike Srpske prikupila je u prvom kvartalu ove godine na račun javnih prihoda Srpske 1,048 milijardi KM, što je za 123,6 miliona KM ili 13 odsto više u odnosu na prva tri mjeseca lani.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Umjereno do pretežno oblačno

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH će biti umjereno do pretežno oblačno sa kišom i lokalnim pljuskovima, sa temperaturom vazduha do 18 stepeni Celzijusovih.

Ujutro i prije podne biće pretežno oblačno uz mjestimično slabu i povremenu kišu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana biće promjenljivo uz smjenu sunčanih i oblačnih perioda, na jugu i zapadu povremena kiša, a u poslije podne slaba kiša ili kraći pljusak.

Jutarnja temperatura vazduha biće od dva do osam, na jugu do 10, a najviša dnevna od 10 do 16, na jugu do 18 stepeni Celzijusovihg.

Vjetar će biti slab do umjeren, na sjeveru istočni i sjeveroistočni, a u ostatku zemlje južni i jugozapadni, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Temperatura vazduha izmjerena u 14.00 časova: Bjelašnica minus tri, Kalinovik i Čemerno jedan, Livno četiri, Gacko pet, Sokolac, Han Pijesak, Kneževo i Mrkonjić Grad šest, Šipovo sedam, Ribnik, Bihać, Bugojno, Široki Brijeg i Tuzla osam, Srbac, Novi Grad i Sanski Most devet, Banjaluka, Doboj, Prijedor, Mostar i Zenica 10, Sarajevo 11, Zvornik, Foča, Bijeljina i Bileća 12, Srebrenica, Trebinje i Neum 13, Rudo 16, Višegrad 18 stepeni Celzijsuovih.

Srna

Nastavi čitati

Aktuelno