Pratite nas

Biznis

Tonu u gubitke, a zapošljavaju nove radnike

Objavio

u

Gubitak Aerodroma Republike Srpske u prošloj godini iznosio je 256.735 KM,  a prihodi su im se u odnosu na 2019. godinu smanjili za više od dva miliona maraka. To ih nije spriječilo da zaposle nove radnike i povećaju troškove za plata i naknade za više od 17.500 maraka.

Konkretno, ukupni prihodi ovog preduzeća su u 2019. godini iznosili 5,9 miliona KM, dok su prošle godini ostvarili prihode od 3,9 miliona maraka.

U ukupnim prihodima najveći su prihodi od prodaje robe, i iznose 1,1 milion maraka, a u odnosu na 2019. godinu su  manji za preko dva miliona maraka jer su tada iznosili 3,4 miliona KM.

Kada su u pitanju rashodi, najviši su troškovi za plate i naknade zaposlenih i oni su se u odnosu na 2019. godinu povećali.

U 2019. godini ovi troškovi su iznosili 1.539.691 KM,  a prošle godine 1.557.210 odnosno veći su za čak 17.519 maraka.

Ono što je zanimljivo je da su Aerodromi RS povećali  broj radnika, pa je tako prosječan broj zaposlenih u 2019. godini iznosio 69, a u 2020. godini 74.

U planu poslovanja za ovu godinu uprava preduzeća je navela da je nakon najvećeg rasta saobraćaja od osnivanja aerodroma, uvođenjem redovnih linija kompanije Rynair, uslijedila gotovo potpuna obustava saobraćaja i pad prihoda za oko 40 odsto u prošloj godini u odnosu na 2019. godinu.

Naveli su i da je njihovo poslovanje u ovoj i narednim godinama praćeno velikom neizvjesnošću zbog obustave avio saobraćaja usljed pandemije korona virusa.

CAPITAL je ranije pisao da bi poslovanje banjalučkog aerodroma u ovoj godini bez redovne finansijske injekcije iz budžeta od 1,9 miliona maraka bilo bi neodrživo. Iako Vlada RS preduzeću “Aerodromi RS” novcem građana i privrednika godinama pomaže da opstane, uprava nije uspjela da to opravda, pa u godini velike neizvjesnosti umjesto rezova planira povećati troškove.

Plan poslovanja za ovu godinu,  pokazuje kako će preduzeće potrošiti oko 300.000 maraka više nego u prošloj godini, ili procentualno 7,26 odsto.

To se prije svega odnosi na troškove za plate i naknade za zaposlene poput regresa i slično, gdje će u odnosu na 2020. godinu biti potrebno izdvojiti 205.000 maraka više, ili 14 odsto.

Ranije je takođe najavljeno da bi sa zakašnjenjem od par godina i nakon uloženih miliona uskoro trebala biti otvorena kargo zgrada ovog aerodroma.

Izgradnja kargo objekta banjalučkog aerodrome počela je u maju 2017. godine, a rok za završetak radova je bio 120 dana. Inspekcija je nekoliko puta obustavljala gradnju zbog odstupanja od projektne dokumentacije.

Podsjećanja radi, izvoz svježe junetine iz BiH u Tursku 2015. godine je vršen putem banjalučkog aerodroma jer u tom momentu EU nije dozvoljavala provoz roba iz trećih zemalja u treće zemlje, putem svoje teritorije.

Na banjalučkom aerodromu je postojao tehnički centar, koji je u period kada se prevoz junetine odvijao avionom, pretvoren u hladnjaču.

Tadašnja uprava Aerodroma je procijenila da treba investirati u kargo saobraćaj, te su od ukupno sedam miliona maraka investicionog zajma, za kargo biznis i gradnju novog kargo centra izdvojili dva miliona.

Odmah nakon što je EU dozvolila transport mesa preko svoje teritorije, prevoz junetine iz BiH u Tursku je nastavljen kopnenim putem, a izgradnja banjalučkog kargo objekta stajala je godinama u mjestu.

(Capital)

Biznis

U Kotor Varošu prave opremu za Cristiana Ronalda i Giro d'Italia

Objavio

u

Predstavnici Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, u okviru posjete i obilaska bosanskohercegovačkih kompanija iz sektora tekstila, odjeće, kože i obuće, u Kotor varoši su posjetili kompanije Sportek i Dermal R koje zajedno upošljavaju preko 3200 radnika.
Tom prilikom sa menadžmentom kompanija razgovarano o aktuelnom stanju u sektoru obuće, njihovom proizvodnom programu i kapacitetima, planovima ali i izazovima sa kojima se svakodnevno suočavaju, kao i saradnji sa Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine.

Rade za Nike

U razgovoru sa Goranom Berićem iz kompanije Sportek, rečeno je da se radi o jednom od najvećih izvoznika u Bosni i Hercegovini.

Tvornica obuće „Sportek“ d.o.o. osnovana je daleke 2005. godine sa velikim početnim italijanskim kapitalom i u samom startu imala je 300 zaposlenih, dok je danas, zahvaljujući dugoročnoj saradnji sa svjetski poznatim kompanijama poput „Nike“ korporacije, te stalnim unaprjeđenjem poslovnih procesa, ulaganjem u nove tehnologije i ljudski potencijal, izrasla u poslovnog giganta sa preko 2000 radnika i njene hale sa proizvodnim i skladišnim prostorima se danas prostiru na oko 40.000 m2 površine. Njihovi današnji kapaciteti su dostigli brojku od 15.000 pari obuće dnevno.

Tvornica obuće Sportek bavi se serijskom proizvodnjom sportske obuće – profesionalni modeli za fudbalere – kopačke za Nike korporaciju (u kojima igra najbolji fudbaler svijeta Cristiano Ronaldo i brojne druge svjetske fudbalske zvijezde).

Posebno je istaknuta činjenica da je od 2008 do 2020 godine, na godišnjim konkursima za novi dizajn kopački, koje kompanija NIKE raspisuju svake godine u svijetu, njihov dizajner iz Italije uvijek osvajao prvu nagradu.

Biciklistički program

Također, proizvode i kompletan profesionalni biciklistički program (osim kaciga i naočala) za marku DMT koja je u vlasništvu njihove matične firme Dijamant iz Italije, a imaju i posebnu liniju za proizvodnju, šivanje i štampanje kompletnog programa od tekstila za bicikliste (čarape, majice, hlače, dukserice itd).

Osim toga, već dugi niz godina rade i serijsku proizvodnju obuće za američku kompaniju „Crocs“ (ljetne papuče i klompe). Na godišnjem nivou, za ovu kompaniju naprave i izvezu oko 4.000.000 pari obuće.

Pored ovog, u njihovu djelatnost spada i proizvodnja dijelova od karbonskih vlakana za motocikle Ducatti i bicikle DMT (veliki dio takmičara na trci „Giro d’ Italia“, pa i ovogodišnji pobjednik nosi opremu koja se proizvodi u Sporteku), kao i krovišta za manje jahte od karbonskog tekstila.

Njihova poslovna strategija podrazumijeva kontinuirano istraživanje i razvoj novih metoda za izradu njihovih proizvoda, snažnu orijentiranost na klijente, uz nezaobilaznu korporacijska i društvena odgovornost sa posebnim akcentom na odgovornost prema njihovim uposlenicima.

Radenko Bubić, direktor firme Dermal R, rekao je da je preduzeće DERMAL R osnovano 2002. godine kao trgovačko preduzeće, a sa proizvodnjom obuće počeli su 2004. godine.

Danas posluju kao jedan od najvećih proizvođača serijske obuće na prostoru Bosne i Hercegovine, sa oko 1200 zaposlenih koji rade u dvije moderno opremljene proizvodne jedinice koje se nalaze na području opština Kotor Varoš i Kneževo.

Novi pogon

Fabrika u Kotor Varoši se prostire na oko 15.000 m2 i upošljava preko 850 radnika, gdje se na više proizvodnih linija izrađuje namjenska i modna obuća, ali i vlastita linija obuće pod brendom „Dermal“. U posebno odvojenim halama radi se obuća za njihove partnere (kupce) kao što su Gabor, Goretex, Mefisto, Haix, i Planika.

Sa nedavno otvorenim proizvodnim pogonom od 2000 m2 u Kneževu, gdje je samo u prošloj godini zaposleno 200 novih radnika (a danas ih ovdje radi preko 350), uvezali su proizvodni kompleks na oko 7000 m2 u kojem najvećim dijelom rade proizvodnju obuće za kupca „Haix“ iz Njemačke.

Njihov proizvodni program obuhvata namjensku obuću, modnu obuću, obuću za rad na otvorenom i zatvorenom prostoru, a imaju i vlastitu liniju obuće pod brendom „Dermal“.

Dnevno proizvode oko 1000 pari modne obuće i preko 4000 pari specijalne namjenske i zaštitne obuće. Njihova glavna Evropska tržišta su Njemačka, Francuska, Austrija, Italija, Slovačka, Holandija..itd., a osim njih, svoje proizvode plasiraju i u zemlje Balkana.

Njihova misija je stvaranje moderne kompanije, koja poštuje moralne i zakonske standarde društva i na prvom mjestu zadovoljava potrebe svojih kupaca ali i zaposlenih.

Vizija im je osvajanje ostalih evropskih i svjetskih tržišta sa posebnim ciljem da promovišu vlastiti brend „DERMAL“ koji uvijek treba da bude prepoznatljiv po vrhunskom kvalitetu.

U obje kompanije istaknuta je dobra i kooperativna saradnja sa Vanjskotrgovinskom komorom, kako na promociji tako i na aktivnostima sa ciljem poboljšavanja i olakšanja poslovanja u BiH.

biznisinfo.ba

Nastavite čitati

Biznis

Republika Srpska raskinula 22 ugovora o koncesiji

Objavio

u

– Republika Srpska je u prošloj godini raskinula 22 ugovora o koncesiji, među kojima je najviše ugovora za male hidroelektrane.

Ugovori su najčešće raskidani zbog neispunjavanja ili kršenja ugovornih obaveza od strane koncesionara ili zbog iscrpljenih finansijskih mogućnosti koncesionara za završetak koncesionog projekta.

Iz izvještaja Komisije za koncesije RS, koji će na narednoj sjednici razmatrati Narodna skupština RS, vidljivo je da se  ugovori za male HE često ne poštuju, a čak polovina ih je aneksirana.

„Oko 50 odsto koncesionih ugovora, zaključenih u svrhu izgradnje i korišćenja malih hidroelektrana od momenta zaključenja, pa do kraja prošle godine, pretrpjeli su izmjene u pogledu koncesione naknade, dužine trajanja faza izgradnje hidroenergetskih postrojenja, rokova izgradnje malih hidroelektrana, te ostale izmjene“, navodi se u izvještaju.

Isto tako, dodaju, veći broj koncesionih ugovora za izgradnju i korišćenje malih hidroelektrana je raskinut, bilo jednostrano od strane Vlade RS, bilo sporazumno jer je uočeno da nisu davali zadovoljavajuću realizaciju u prethodnim godinama, u odnosu na studije ekonomske opravdanasti i koncesione projekte.

Najveći broj koncesija iz pomenutih ugovora je dodjeljen u 2006.

„Od 73 aktivna projekata za izgradnju i korišćenje malih hidroelektrana do kraja 2020. u komercijalni rad je pušteno 29 malih HE, dok se u fazi izgradnje nalazi 11 objekata. Od 2004., kada je zaključen prvi koncesioni ugovor za male HE, pa do kraja prošle godine, ukupno su raskinuta 62 ugovora koja nisu opravdala svoje postojanje“, navode u Komisiji.

Istakli su da nadležna ministarstva i Komisija, treba da obrate pažnju na poštovanje procedura i uslova pri promjeni vlasničke strukture u koncesionom preduzeću, odnosno pri prenosu ugovora o koncesiji sa starog na novog koncesionara  kako bi se spriječile spekulativne radnje.

„Komisija ponovo ističe neophodnost sveobuhvatne analize realizacije ugovora o koncesiji za izgradnju i korišćenje malih hidroelektrana, te raskidanja onih ugovora kod kojih koncesionari, bez opravdanog razloga, nisu realizovali bitne odredbe ugovora“, zaključuju u Komisiji.

(Capital)

Nastavite čitati

Biznis

Znate li koliko svakog mjeseca od plate dajete državi?

Objavio

u

Da li ste se nekada zapitali koliko od onoga što zaradite svakog mjeseca ide vama, a koliko državi kroz doprinose i poreze.

Riječ je o pozamašnim iznosima usmjerenim ka budžetima, jer su plate u oba entiteta i Brčko distriktu poprilično opterećene.
Slikovit prikaz dao je ekonomista Faruk Hadžić. Po njegovom izračunu, ako ste dobili neto platu od 600 KM, državi za doprinose i poreze ide 413 KM, od čega 211 KM u penziono.

Kada se sve sabere,  zaključio je Hadžić,  na svakih 10 KM koje radnik zaradi, 5,4 KM uzme sebi država.

U Republici Srpskoj situacija je sljedeća -zbirna stopa doprinosa u Republici Srpskoj iznosi 32,8 odsto. Čine je 18,5 posto doprinosa za penziono i invalidsko osiguranje (PIO), 12 posto za zdravstveno osiguranje, 0,6 odsto za osiguranje od nezaposlenosti i 1,7 odsto ide u fond za dječiju zaštitu.

Ako kao primjer uzmemo iznos prosječne plate u Republici Srpskoj 979 KM- obaveze prema državi su 523 KM.

Posebno je pesimističan podatak da ljudi koji čitav radni staž primaju prosječnu platu neće imati penziju veću od 500 KM i to pod uslovom da imaju 40 godina radnog staža.

Navedimo na kraju i iznos posljednjih isplaćenih martovskih penzija u BiH.

Prosječna penzija u Republici Srpskoj iznosila je u martu 405,56 KM, dok je iznos najniže penzije za staž od 40 i više godina bio 415,82 KM.

Za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija za mart iznosila je 596,96 KM, a najviša isplaćena penzija u martu iznosila je 2.138 KM. 

Penziju je u martu u RS primilo 269.980 korisnika, a prihod po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje  iznosio je 85,63 miliona KM. 

Najniža martovska penzija u FBiH iznosila je 382,18 KM, zajamčena 478,91 KM, a najviša 2.174,48 KM.

Penziju za mjesec mart primilo je 423.973 korisnika u FBiH, dok su  sredstva za isplatu penzija iznosila oko 195 miliona KM.

(Buka)

Nastavite čitati

Trending