Pratite nas

Biznis

Tonu u gubitke, a zapošljavaju nove radnike

Objavio

u

Gubitak Aerodroma Republike Srpske u prošloj godini iznosio je 256.735 KM,  a prihodi su im se u odnosu na 2019. godinu smanjili za više od dva miliona maraka. To ih nije spriječilo da zaposle nove radnike i povećaju troškove za plata i naknade za više od 17.500 maraka.

Konkretno, ukupni prihodi ovog preduzeća su u 2019. godini iznosili 5,9 miliona KM, dok su prošle godini ostvarili prihode od 3,9 miliona maraka.

U ukupnim prihodima najveći su prihodi od prodaje robe, i iznose 1,1 milion maraka, a u odnosu na 2019. godinu su  manji za preko dva miliona maraka jer su tada iznosili 3,4 miliona KM.

Kada su u pitanju rashodi, najviši su troškovi za plate i naknade zaposlenih i oni su se u odnosu na 2019. godinu povećali.

U 2019. godini ovi troškovi su iznosili 1.539.691 KM,  a prošle godine 1.557.210 odnosno veći su za čak 17.519 maraka.

Ono što je zanimljivo je da su Aerodromi RS povećali  broj radnika, pa je tako prosječan broj zaposlenih u 2019. godini iznosio 69, a u 2020. godini 74.

U planu poslovanja za ovu godinu uprava preduzeća je navela da je nakon najvećeg rasta saobraćaja od osnivanja aerodroma, uvođenjem redovnih linija kompanije Rynair, uslijedila gotovo potpuna obustava saobraćaja i pad prihoda za oko 40 odsto u prošloj godini u odnosu na 2019. godinu.

Naveli su i da je njihovo poslovanje u ovoj i narednim godinama praćeno velikom neizvjesnošću zbog obustave avio saobraćaja usljed pandemije korona virusa.

CAPITAL je ranije pisao da bi poslovanje banjalučkog aerodroma u ovoj godini bez redovne finansijske injekcije iz budžeta od 1,9 miliona maraka bilo bi neodrživo. Iako Vlada RS preduzeću “Aerodromi RS” novcem građana i privrednika godinama pomaže da opstane, uprava nije uspjela da to opravda, pa u godini velike neizvjesnosti umjesto rezova planira povećati troškove.

Plan poslovanja za ovu godinu,  pokazuje kako će preduzeće potrošiti oko 300.000 maraka više nego u prošloj godini, ili procentualno 7,26 odsto.

To se prije svega odnosi na troškove za plate i naknade za zaposlene poput regresa i slično, gdje će u odnosu na 2020. godinu biti potrebno izdvojiti 205.000 maraka više, ili 14 odsto.

Ranije je takođe najavljeno da bi sa zakašnjenjem od par godina i nakon uloženih miliona uskoro trebala biti otvorena kargo zgrada ovog aerodroma.

Izgradnja kargo objekta banjalučkog aerodrome počela je u maju 2017. godine, a rok za završetak radova je bio 120 dana. Inspekcija je nekoliko puta obustavljala gradnju zbog odstupanja od projektne dokumentacije.

Podsjećanja radi, izvoz svježe junetine iz BiH u Tursku 2015. godine je vršen putem banjalučkog aerodroma jer u tom momentu EU nije dozvoljavala provoz roba iz trećih zemalja u treće zemlje, putem svoje teritorije.

Na banjalučkom aerodromu je postojao tehnički centar, koji je u period kada se prevoz junetine odvijao avionom, pretvoren u hladnjaču.

Tadašnja uprava Aerodroma je procijenila da treba investirati u kargo saobraćaj, te su od ukupno sedam miliona maraka investicionog zajma, za kargo biznis i gradnju novog kargo centra izdvojili dva miliona.

Odmah nakon što je EU dozvolila transport mesa preko svoje teritorije, prevoz junetine iz BiH u Tursku je nastavljen kopnenim putem, a izgradnja banjalučkog kargo objekta stajala je godinama u mjestu.

(Capital)

Kliknite da ostavite komentar

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

*

code

Biznis

UKC RS poništio tender za nabavku brzih testova

Objavio

u

Odluka o otkazivanju postupka nabavke donesena je zbog “razloga koji su izvan kontrole ugovornog organa i koji se nisu mogli predvidjeti u vrijeme pokretanja postupka javne nabavke”, saznaje Buka.

Kako se navodi u odluci, jedan od zainteresovanih ponuđača tražio je da se tenderska dokumentacija izmijeni u smislu količine i obima, te tehničkih specifikacija, te će u novom postupku biti izvršene korekcije “radi postizanja veće konkurentnosti i racionalnijeg utroška javnih sredstava”.

Novinar i bloger Slobodan Vasković ranije je objavio da je pitanju nezakonita nabavka brzog Atigenskog testa “Respi Strip”, te da je isti neupotrebljiv. Takođe je tvrdio da su prethodna dva tendera u julu i septembru ove godine namještena za firmu “Ako Med”, dobavljača testa koji, tvrdi Vasković, “ne pokazuje ništa, pa je, samim tim, izuzetno opasan po one koji se tretiraju njime, jer ne otkriva infekciju”.

(Buka)

Nastavite čitati

Biznis

Neimaština tjera na kredite, koji su omča oko vrata

Objavio

u

Sve više građana Republike Srpske se u opštoj besparici zadužuje kod mikrokreditnih i organizacija koje nude pozajmice. U situaciji kada su kamatne stope previsoke pa građani ne uspiju da vrate pozajmljeno postavlja se pitanje pruža li im država ikakvu zaštitu kada ta kamata na naizled lako dobijen novac dođe na naplatu.

Zvuči nevjerovatno ali je istinito: ljudi pozajme nekoliko stotina maraka, a novac moraju da vrate sa kamatom i do 700 odsto. Ne, ne radi se o pozajmljivanju novca od zelenaša. Građani u nevolji omču oko vrate sebi stave legalno, uzimanjem novca kod pojedinih mikrokreditnih ili organizacija koje nude pozajmice.

Razlog je, kažu, uvijek isti. Smatraju da je to neimaština zbog nedostatka radnih mjesta i nemogućnosti da zarade. Oni koji nemaju prihode, a hrane gladna usta, primorani su na takav korak i pristaju na sve iako ustvari više gube nego što dobijaju, ističu građani Bijeljine.

Loš životni standard i borba za goli život pogodno su tlo za organizacije koje nude naizgled lak novac koji građane na kraju skupo košta, kažu u Udruženju potrošača “Don” iz Prijedora.

Murisa Marić iz tog udruženja objašnjava da ukoliko građani pozajme čak i male iznose od 400-500 KM, vraćaju 150-200 KM više.

“Preskočili su onaj dio kada smo u roku od 30 dana mogli da vrate pozajmicu i kada po njihovim riječima nema kamata. Većina ljudi ne obraća pažnju šta piše i u tom ugovoru bez obzira što ide preko interneta, a u kojem stoji da su daleko veći iznosi novca koji se vraćaju ukoliko se preskoči taj period od mjesec dana”.

Ovakvim postupcima građani ulaze u dužničko ropstvo jer im one snižavaju kreditni rejting, kaže dalje Marićeva. Dodaje da, međutim ni tu nije kraj problemima.
“Većina ovih kuća koja ne može da naplati ove pozajmice sve naše podatke prodaju trećim licima koja sve ovo otkupljuju tako da svakodnevno zovu potršače da bi vratili pozajmice.”, naglašava Marićeva.

Građani su šokirani onim što ih možda čeka ukoliko budu prinuđeni da uzmu pozajmice. Kažu da ih sve to podsjeća na eru Al Kaponea, te da se sve to deševa jer, kako ističu, nema prave i pravne države inače ne bi bilo onako kako jeste.

Sve ovo sa čime se građani suočavaju dešava se, kaže ekonomista Aleksa Milojević, jer naše finansijsko tržište nije regulisano.

“Zbog toga naša Centralna banka, odnosno naša vlast nema nikakvih mogućnost da zaštiti građane odnosno da obezbijedi normalno funkcionisanje finansijskog tržišta. Poznato je da države koje imaju svoju centralnu banku krizu rješavaju jeftinim novcem. Povećanom emisijom novca porastu cijene, opadnu kamate, podstaknu se investicije i na taj način se rješava kriza”.

Milojević zaključuje da smo izloženi najokrutnijoj pljački građana i samovolji kapitala, a kapital nema dušu.

(BN Foto:BN)

Nastavite čitati

Biznis

“Krajina klas” nelegalno trošio vodu! Autopraona na Starčevici se bespravno priključila na mrežu!

Objavio

u

U proteklih mjesec dana uprava banjalučkog Vodovoda intezivirala je aktivnosti na otkrivanju nelegalne potrošnje vode i to već daje vidljive rezultate, tvrde u banjalučkom Vodovodu.

U ovom preduzeću navode da je tačno da je preduzeće Krajina klas imalo nelegalan priključak unutrašnjih instalacija jednog dijela proizvodnih objekata, pomenutog preduzeća, na vodovodnu mrežu. To znači, objašnjavaju u Vodovodu, da se u konkretnom slučaju radi o krađi vode odnosno nelegalnom korištenju javnog vodovoda.

Krajina klas d.o.o. Banja Luka je u prethodnom periodu pokušavala da obezbjedi dodatne vodovodne priključke u cilju proširenja proizvodnih kapaciteta, što je međutim onemogućeno određenim pravnim i tehničkim preprekama. Budući da se pomenute prepreke nisu rješavale, Krajina klas d.o.o. se samovoljno, bez saglasnosti Vodovoda Banja Luka, priključila na vodovodnu mrežu“, odgovorili su nam iz banjalučkog Vodovoda.

Vlasnik Krajina klasa, Saša Trivić na tviteru je demantovao da je njegovo preduzeće nelegalno koristilo vodu iz javne mreže. On je tvrdio, nakon što se informacija pojavila u javnosti, da je problem nastao zbog odbijanja Vodovoda da obezbijedi legalne priključke.

Gerila info saznaje da su vodu u Banjaluci nelegalno duži vremenski period trošili različiti privredni  subjekti. Naši izvori tvrde da je duže od godinu dana “vodu krala” jedna samouslužna autopraonica na Starčevici u neposrednoj blizini jedne benzinske pumpe. Ove tvrdnje za Gerila info su potvrdili u banjalučkom Vodovodu.

“Ovim putem vas obavještavamo smo upoznati sa slučajem samouslužne autopraonice kod pumpe na Starčevici. Naime, nedavno započete aktivnosti na otkrivanju nelegalne potrošnje vode inicirane od strane nove Uprave Vodovoda a.d. Banja Luka pokazale su rezultate. Detaljnim kontrolama i uzorkovanjem vode na navedenoj lokaciji ustanovljeno je da se potrošač mimo potrošnje vode sa legalnih priključaka, koji se nalaze u matičnoj evidenciji Društva, jednim dijelom bespravno priključio i putem našeg linijskog hidrantskog šahta (vodomjernog okna) nelegalno trošio vodu za potrebe samouslužne autopraonice. Trenutno smo u fazi prikupljanja dodatnih neophodnih informacija i parametara nakon čega ćemo prema ovom potrošaču postupiti u skladu s pozitivnim propisima uz naknadno zaduženje utrošene vode tokom predmetnog perioda”, odgovorili su  nam iz banjalučkog Vodovoda.

Gerila info je prije mjesec dana objavila da je banjalučki Vodovod u posljednjih nekoliko godina u više navrata pristajao da pojedini ugostiteljski objekti dugove za potrošenu vodu umjesto novcem plaćaju ručkovima i svečanostima organizovanim za rukovodstvo vodovoda i zaposlene u ovom preduzeću. Sa restoranom Ortodox je “prebijen” dug u iznosu od 4895 maraka a sa restoranom Klašnik dug od oko dvije hiljade maraka.

“Ako hoćete iskreno, uvijek smo gledali neki način kako da prebijamo svoja potraživanja. Tako radimo i sa Akvanom, na primjer, gradskim preduzećem. Uzimamo karte za bazen, nekad negdje proslavimo neki događaj koji je bio, kada je bila na primjer slava, sa nekim dužnicima, uvijek smo gledali da se naplatimo ako su nam dužni, a većinom su nama bili dužni a mi slabo kome. Ako je nama Akvana dužna 100.000 maraka, a dužna je 200.000, mi sklopimo ugovor s njima za korištenje bazena za radnike ko želi i to košta 5.000 maraka i onda se izvrši samo razmjena naloga između Vodovoda i Akvane. Kao da su platili oni nama a mi njima. Umanjili mi njima svoju fakturu za 5.000, razumijete li?”, rekao nam je početkom septembra Zoran popović, smijenjeni direktor Vodovoda, inače i odbornik SNSD-a u banjalučkoj skupštini.

GERILA info

Nastavite čitati

Trending