U Republici Srpskoj počela je onlajn registracija za jednokratnu novčanu pomoć mladima od 100 KM, s ciljem poboljšanja materijalnog položaja mladih u Srpskoj i ublažavanja posljedica djelovanja inflacije.

Iz Ministarstva finansija Srpske saopšteno je da će isplata sredstava, koja su obezbijeđena rebalansom budžeta za ovu godinu, početi sukcesivno po završetku primanja prijava.

– Jednokratnu novčanu pomoć prijavom na aplikaciju inp.vladars.net mogu da ostvare mladi sa prebivalištem u Republici Srpskoj ili Brčko distriktu sa državljanstvom BiH- Republike Srpske, rođeni od 1. jula 1993. do 1. jula 2006. Godine – ističe se u saopštenju.

U saopštenju se pojašnjava da je prilikom podnošenja prijave u aplikaciju potrebno unijeti ime i prezime, matični broj, broj tekućeg računa, naziv banke u kojoj je račun, te označiti mjesto prebivališta.

– Podaci će biti tretirani u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka, te kao takvi neće biti korišteni u druge svrhe – naglašava se u saopštenju.

Izvor: Srna

Inflacija u Bosni i Hercegovini ubjedljivo je najviša u odnosu na zemlje regiona, što i ne čudi, jer, kako tvrde ekonomisti, vlasti u Bosni i Hercegovini jedine su koje nisu adekvatno reagovale na divljanje cijena, prije svega energenata, ali i osnovnih životnih namirnica.

U Bosni i Hercegovini inflacija u maju iznosila je 14,4 odsto, u Srbiji 10,4, dok je u Hrvatskoj majska inflacija bila 10,8 odsto. Stopa inflacije u Crnoj Gori u maju ove godine u odnosu na maj prošle izonosila je 11,7 odsto, dok je u Sloveniji inflacija u maju bila 8,1 odsto, s tim da je u junu porasla za još 2,3 odsto.

Ovaj rast inflacije u Sloveniji za ekonomiste je znak da će junska inflacija u BiH biti daleko veća od sadašnjih 14,4 odsto.

– Mi imamo najdirektnije prenošenje inflacije. Jedino kod nas vlasti nisu preduzele mjere u pravcu smanjivanja cijena goriva i energenata niti su ograničavale rast cijena. Neki su pokušali bar malo ublažili, a mi nismo ni pokušali i to je ta neka razlika – rekao je za „Nezavisne novine“ ekonomista Marko Đogo.

Kada je riječ o inflaciji u Bosni i Hercegovini, jedan od najvećih uzroka je svakako cijena hrane, koja raste daleko brže nego u zemljama Evropske unije.

Primjera radi, zaključno s aprilom, cijena hrane u BiH za godinu dana porasla je za malo više od 20 odsto, dok je taj rast u Evropskoj uniji iznosio malo manje od devet odsto. Istovremeno, značajan uticaj na inflaciju u Bosni i Hercegovini imale su i cijene energenata, prije svega nafte, a u ovom trenutku Bosna i Hercegovina jedina je zemlja u regionu koja u tom smjeru nije intervenisala.

Inače, kada je riječ o evrozoni, majska inflacija iznosila je 8,1 odsto i ono što zabrinjava jeste da i dalje raste, s obzirom na to da je u junu iznosila 8,6 odsto. Navjeća stopa inflacije zabilježena je u Estoniji – čak 22 odsto, a slijede je Litvanija sa 20,5 i Letonija sa 19 odsto. Najmanja inflacija zabilježena je na Malti i to 6,1 odsto, Francuskoj 6,5, Finskoj 8,1 itd.

Prognoze evropskih ekonomista kada je riječ o inflaciji nisu optimistične, a s ozbirom na to da Bosna i Hercegovina uvozi inflaciju, gotovo je sigurno da će se negativni trendovi nastaviti i u budućnosti.

Bruno le Maire, francuski ministar finansija, nedavno je rekao da je Evropa usred vrhunca inflacije, koja će trajati najmanje do kraja godine, ali da se očekuju visoki nivoi do kraja 2023, kada će čak i nakon 2023. godine inflacija biti strukturalno viša od onoga što doživljavamo posljednjih nekoliko decenija.

Stručnjaci u BiH, prije svih Centralna banka Bosne i Hercegovine, već jednom su revidirali svoje procjene u vezi s inflacijom i prognozirali su rast u prvom polugodišnu od 9,2 odsto, što će sasvim sigurno biti premašeno s obzirom na to da je inflacija u januaru bila 7,4 odsto, u februaru 8,7, martu 11, aprilu 14,1 i maju 14,4 odsto.

„Usporavanje inflacije očekujemo u drugom polugodištu, prvenstveno zbog baznog efekta iz 2021. godine i pretpostavke odsustva daljeg intenzivnog rasta cijena hrane i energenata“, naveli su krajem marta iz Centralne banke BiH.

Visina inflacija

• Bosna i Hercegovina 14,4%
• Srbija 10,4%
• Hrvatska 10,8%
• Crna Gora 11,7%
• Slovenija 8,

Većina semberskih poljoprivrednika očekuje otkupnu cijenu ovogodišnje pšenice između 65 i 70 feninga po kilogramu i s tim će zahtjevom sutra na dogovor u Privrednu komoru u Banjaluci, najavio je predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije Boško Radić.

Nakon trećeg sastanka proizvođača žita i predstavnika mlinara u Bijeljini, Radić je rekao novinarima da su velike razlike u njihovim stavovima, neki poljoprivrednici insistiraju na cijeni od 82 feninga i smatraju da je za sve ispod toga rješenje u protestima, dok su drugi spremni na pokušaj dogovora i postizanja kompromisa o cijeni koja bi zadovoljila mlinare, pekare i poljopriredne proizvođače u Republici Srpskoj.

Radić kaže i da su neki semberski mlinari spremni da ispoštuju proizvođače i ponude cijenu od 65 feninga, a većina poljoprivrednika smatra da otkupna cijena pšenice treba da bude od 65 do 70 feninga po kilogramu.

Poljoprivrednik Lazo Urošević rekao je novinarima da je 20 vagona pšenice predao semberskom „Žitoprometu“, njenu cijenu još ne zna, a kaže da je obećano da će biti kao i u Srbiji, plus tri feninga na osnovu transportnih troškova.

Prema njegovim riječima, realna cijena u Republici Srskoj bila bi najmanje 70 maraka za sto kilograma i s tim bi seljak imao jako malu zaradu.

Predsjednik Regionalnog udruženja sela Semberije i Majevice Savo Bakajlić istakao je da je za poljoprivrednike ovo najteža i najskuplja godina proizvodnje.

(SRNA)