Pratite nas

Region

U Sloveniji se stvara “socijalna bomba”?

Objavio

u

​Posljednjih godina na slovenačkom tržištu nekretnina događa se eksplozija potražnje koju ponuda ne može da prati.

Neravnoteža koja se u Sloveniji pojavljuje u posljednjoj deceniji ogleda se u hroničnom nedostatku stambenih nekretnina. Skupe nadstandardne novogradnje u Ljubljani i u turističkim mjestima uglavnom kupuju stranci ili imućniji građani kao investiciju. Prema podacima Zavoda za statistiku (SURS), u Sloveniji je slobodno oko 71.000 stanova i kuća.

Mnogi ljudi žive u začaranom krugu plaćanja visokih stanarina i životnih troškova ili otplate gotovo doživotnog stambenog kredita. Tokom epidemije neki su čak ostali bez krova nad glavom zbog gubitka posla, piše RTV Slovenije, a prenosi T portal.

Oko 800 evra za trošak najma stana od 80 kvadrata, koji će platiti stanovnici nedavno otvorenog ljubljanskog naselja Novo Brdo, mnogima se čini vrlo pristupačnim. No pitanje je koliko je to povoljno uz prosječnu slovenačku neto platu koja iznosi nešto više od 1.200 evra.

“Odnos prosječnog prihoda i prosječnog troška stambenog zbrinjavanja svakako je nepovoljan, a najamnina je izvor sredstava za vlasnika za otplatu zajmova i pokrivanje tekućih troškova vezanih za vlasništvo nad nekretninama”, rekla je Alma Sinanović, savjetnica u stambenom fondu.

Stambene nekretnine bile su u drugom tromjesječju ove godine u prosjeku skuplje za 4,5 odsto nego u prvom tromjesječju, najviše od drugog tromjesječja 2011, prenosi Surs.

Rekordna je bila i prodaja korišćenih nekretnina, a prodaja novih nekretnina najniža je od drugog tromjesječja 2020. godine.

S obzirom na to da u Sloveniji nedostaje najmanje 10.000 iznajmljenih stanova, a krajem oktobra zastupnici u Državnom zboru nisu osigurali dovoljno glasova za zakon o podsticanju izgradnje javnih iznajmljenih stanova, koji predviđa 10.000 stanova do 2029. godine, postavlja se pitanje: stvara li se u Sloveniji socijalna bomba?

Agent za nekretnine Zoran Đukić procjenjuje da u Ljubljani trenutno nedostaje oko 5.000 stanova po cijeni od 3.000 evra za kvadrat.

“Potražnja za nekretninama je nepodnošljiva, ponuda je preniska. Našli smo se u poziciji akumulirane potražnje od 2008. godine”, dodao je.

Dok država obećava da će do 2026. osigurati oko 5.000 stambenih objekata, Geodetska uprava (Gurs) objavila je podatak da je prošle godine prosječna cijena korišćenog stana u Sloveniji prvi put premašila 2.900 evra po kvadratnom metru.

“U Kopru i Portorožu cijene nekretnina su nepodnošljivo visoke. I dalje se isplati kupovati mještanima u Novoj Gorici, u kojoj su cijene oko 2.000 evra po kvadratu, te u Mariboru i Ajdovščini, gdje su cijene obećavajuće”, dodaje Đukić.

Aleš Perovšek, rukovodilac odjeljenja za tržište nekretnina u Gursu, potvrđuje da su mjere za ograničavanje širenja epidemije uticale na događanja na slovenačkom tržištu nekretnina u 2020. i u prvoj polovini ove godine, ali da epidemija nije imala direktan uticaj na cijene nekretnina.

Uprkos manjem broju ostvarenih transakcija od početka epidemije do februara ove godine, i cijene stambenih nekretnina i zemljišta za njihovu izgradnju nastavile su da rastu, “tako da su u 2020. godini bile tri do četiri odsto više na državnom nivou nego u 2019.”

“Cijene su gotovo svugdje u zemlji bile više, ali su vjerovatno zbog epidemije rasle nešto manje nego inače”, dodao je Perovšek te napomenuo da je smanjena potražnja za kupovinom poslovnih nekretnina “zbog neizvijesnosti poslovnih subjekata u pogledu ekonomskih posljedica epidemije”.

Kada će se cijene smiriti?
Pitanje je jednostavnije od odgovora. Perovšek smatra da se pad cijena nekretnina ne može očekivati ​​dok se ponovo ne počnu gomilati zalihe neprodatih novih stanova, no naravno, uprkos ubrzanoj gradnji posljednjih godina, još treba čekati da se ti stanovi izgrade.

“Očekujem veći broj novih stanova na tržištu u sljedeće dvije godine, ali naravno ne mogu reći koliko će brzo i koliko će tržište moći da apsorbuje te stanove u ovom trenutku”, kaže Perovšek.

Agent za nekretnine Zoran Đukić rješenje vidi u ciljanoj izgradnji stambenih nekretnina jer “svi samo prodaju neke skupe nadstandardne nekretnine, a nedostaje nam investitor koji bi obuhvatio kupce u segmentu od 3.000 evra po kvadratu. Tako bismo mogli brzo izgraditi, a i prodati 2000 stanova”, zaključuje Đukić.

 

(B92)

Kliknite da ostavite komentar

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

*

code

Region

HRVATSKA OPRAVDANO STRAHUJE, ljudi dobrovoljno daju otkaze!

Objavio

u

By

Sve je više znakova usporavanja svjetske privrede, pa tako i u Americi, ali se tržište rada ponaša kao da se događa ekonomski rast. Traži se sve više radnika, broj otvorenih radnih mjesta u SAD-u je na rekordnom nivou, a sve više ljudi dobrovoljno daje otkaz.

U martu se tražilo 11.5 miliona radnika, što je najveći nivo od kada se ti podaci prate, tj. od 2000. Za poređenje, prije pandemije se na nivou cijele Amerike tražilo oko 7 miliona radnika. Zanimljivo je da se broj novootvorenih poslova povećao primarno u kompanijama sa 50 do 999 zaposlenika, a smanjio se u kompanijama sa manje od 50 zaposlenika, pokazuju podaci Zavoda za statistiku rada SAD-a.

Problem nedostatka radnika se pojavljuje i u Hrvatskoj, što je istorijski novitet. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, 2019. je traženo 31.547 sezonskih radnika, a prema prognozama ove sezone će biti slična situacija.

Evo kojih najviše nedostaje:

Već i prije pandemije je u Hrvatskoj nedostajalo radnika u sektorima kao što je građevinarstvo, a zbog iseljavanja se pojavio i manjak radnika u uslužnim djelatnostima. U februaru ove godine je „MojPosao“ sproveo istraživanje na 800 posloprimaca i 26 poslodavaca, prema kojem je čak polovina ispitanika (51%) u posljednjih godinu dana dalo otkaz. Prema istoj anketi, čak 88% ispitanih poslodavaca izjavilo je kako su primijetili povećanu stopu odlazaka zaposlenika.

Ostaje vidjeti kako će se situacija razvijati u budućnosti, s obzirom na ekonomsko usporavanje zbog ruske specijalne vojne akcije u Ukrajini. Svjetska banka i MMF su svim privredama na svijetu smanjile prognoze rasta za ovu godinu, tako i hrvatskom.

Nastavite čitati

Region

Krivokapić odbio da preda dužnost Abazoviću

Objavio

u

Bivši premijer Zdravko Krivokapić nije obavio primopredaju dužnosti novom predsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću.

On je na Tviteru napisao da se “primopredaja dužnosti predsjedniku Vlade kao protokolarni gest praktikuje se u uslovima nespornog legitimiteta”.

“Obzirom da imamo kršenje ustavnih i poslovničkih procedura, ne želim da simuliranjem redovnosti, pružam legitimitet očiglednom kršenju demokratski i pravnih postulata. U kabinetu sam ostavio jasnu poruku o prolaznosti: Proći će”, napisao je Krivokapić.

(Vijesti.me)

Nastavite čitati

Region

Jedan drugog zovu “udbašenko” i “karijes Pantovčanka”

Objavio

u

Nikada veći rat riječima između Pantovčaka i Markova trga u Hrvatskoj. Jedan drugog zovu “udbašenko” ili “karijes Pantovčanka”.

Sukob predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića sa premijerom Andrejom Plenkovića nikada nije bio na većem nivou. Pojavljuju se na istim događajima, posljednji put na godišnjici osnivanja 4. Jedinice Zbora narodne garde.

“Ja sam tamo išao ne radi njega, nego radi branitelja. Radi poštovanja prema brigadi koja je omogućila hrvatsku slobodu i državu”, kaže Plenković.

Zašto govori o Milanoviću da je “karijes sa Pantovčaka”, Plenković odgovara:

“U političkom smislu, poslušajte šta je ranije govorio, pa vi ocijenite. Mi ćemo otići u nedjelju u Okučane. Idemo radi majki i roditelja, supruga, djece. Da li će on biti tamo ili ne?”

Neslaganje pokazuje i agresija Rusije na Ukrajinu gdje se premijer i predsjednik susjedne države uopšte ne slažu.

“Imate rusku invaziju na Ukrajinu koja traje više od 60 dana. Napravite research. Da je on pisao meni, vi bi me pitali 25 puta. Ja idem na Evropsko vijeće da imamo konherentan stav, napišem pismo, nema odgovora 60 dana. O čemu ćemo razgovarati?”, dodaje Plenković.

Na pitanje novinara da odgovori živcira li ga Milanović, Plenković kaže:

“Pitajte njega, pitajte hrvatsku javnost. Kao medij usporedite politički život, onda će te vidjeti do koga je promjena”, zaključuje premijer Hrvatske.

N1

Nastavite čitati

Trending