Pratite nas

Politika

Vlada svake godine kupuje za 70 radnika hiljade olovaka, makaze, držače za vizitke i kišobrane…

Objavio

u

Generalni sekretarijat Vlade Republikse Srpske potrošio je stotine hiljada maraka u posljenjih nekoliko godina na nabavku potrošnog kancelarijskog materijala kojeg je nemoguće potrošiti.

Pa se tako u posljednje tri godine za kanelarijski materijal svakog januara izdvajalo od 80.000 do 100.000 KM bez PDV-a za nove makaze, siljila za olovke, kalkulatore, držače za vizit karte, flipchart table, podloge za miševe, heft mašine….

 Posljednja nabavka datumirana je na 30.12.2020. godine i to na 79.960 KM bez PDV-a. Firma koja je špobijedila na tenderu je Primaprom d.o.o. iz Banjaluke kao jedina prijavljena.

Ista ova firma je pobijedila i prethodne godine na konkursu za dobavljača potrošnog kancelarijskog materijala. Tada su dobili 99.951 KM bez PDV-a.

A godinu prije toga, cijena ovog materijala je bila 79.352 KM bez PDV-a i tada je najbolja firma na konkursu bila Compex d.o.o iz Banjaluke.

I naravno, uvijek su ove firme bile jedini ponuđači.

Ono što je itetakao zanimjivo i jedinstveno u ovim nabavkama jeste činejnica da se svake godine nabavlja identičan materijal. Jeste da je riječ o potrošnom materijalu, kako se to navodi u obavještenju o javnoj nabavci, ali teško da neko može povjerovati da se makaze, heft mašine, držači za visitke tako lako potroše.

Posebno, ako znamo o kolikim količinama nabavljene robe se radi i za koliko radnika se to nabavlja.

Da podsjetimo, prema podacima Glavnog revizora, na dan 31.12.2019. godine u Generalnom sekretarijatu Vlade RS ukupno je zaposleno 70 izvršilaca, od čega 13 imenovanih lica, 12 državnih službenika, 42 namještenika i tri pripravnika.

E sad, pogledajmo malo u tenhičku specifikaciju nabavljene robe, odnosno potrošnog kancelarijskog materijala.

Tako se za 2019. godinu i 70 radnika u Sekretarijatu nabavilo preko 2.000 olovaka. Koje su se izgleda potrošile za godinu dana od konstantnog pisanja, pa je već sljedeće godine Vlada morala nabaviti tim istim radnicima još 1.800 takvih olovaka. 

Pošto dosta pišu, a posebno grafitnim olovkama, za radnike je nabavljeno prvo 100 šiljila, 1,5 po čovjeku, da bi se za samo godinu dana stvorila potreba za dodatnih 50 komada. 

Zanimljive su i potrebe Sekretarijata za heft mašinama koji je u jednoj godini nabavljeno 90, a u sljedećoj još 55. Takoše, začuđuje i brza potrošnja makaza, gdje je nakon 80 prvobitno nabavljenih, već sljedeće godine bilo potrebno kupiti još 30, kao i naljepnica za CD, kojih je za 2019. kupljeno 6.000, a za 2020. još 3.000. 

U potrošni materijal spada i držač za kišobrane koje svake godine iznova nabavljaju, kao i držači za vizit karte koji se nabavljaju iz godine u godinu. Tu su stotine svesaka, blokova, rokovnika… Razne čaše za olovke, flomasteri, gumice za brisanje, naliv pera i još mnogo toga što teško da mogu za godinu dana potrošiti radnici u Sekretarijatu. A pored toga, teško da se većina ovih stvari iz tehničke specifikacije ikad upotrijebi.

Ipak, možda je i najzanimljivije to što se cijene nabavke identičnog, odsnono prepisanog spiska materijala, sa različitim količinama skoro pa poklapaju.

(Buka)

Nastavite čitati
Kliknite da ostavite komentar

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Politika

Skupština zadužila Stanivukovića da obezbijedi više novca za Dom zdravlja i UKC

Objavio

u

Skupština grada Banjaluka zadužila je zaključkom gradonačelnika Draška Stanivukovića da u gradskom budžetu za ovu godinu obezbijedi više sredstava za Dom zdravlja i Univerzitetski klinički centar Republike Srpske da bi se uspješno borili sa virusom korona.

Gradonačelnik je zadužen da sedmično izvještava Skupštinu o broju izvršenih kontrola lica koja su u izolaciji po izdatim rješenjima, te da u roku od tri dana Skupštini dostavi informaciju o ukupnom broku kontrolisanih lica po danima tokom 2021. godine.

Skupština grada zadužila je Stanivukovića, kao komanndanta Gradskog štaba za vanredne situacije, da poslije sjednica Štaba informacije o njegovim aktivnostima redovno dostavlja Skupštini grada s ciljem upoznavanja odbornika i šire javnosti.

Na vanrednoj sjednici Skupštine usvojen je i zaključak kojim se zadužuje gradonačelnik da, kao komandant Gradskog štaba, jednom mjesečno, dok traje vanredna situacija obezbijedi pisanu informaciju sa konkretnim mjerama i preporukama za suzbijanje širenja korona virusa i zaštite zdravlja i života građana.

Usvojen je i zaključak kojim se zadužuje gradonačelnik da na prijedlog Gradskog štaba pripremi set ekonomskih mjera, olakšica i pomoći za socijalne kategorije, poslovnu zajednicu, poljoprivrednike i kompletno stanovništvo po uzoru na prošlogodišnje mjere s ciljem održivosti socijalnog, privrednog, poljoprivrednog i društvenog ambijenta u Banjaluci.

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković smatra da Skupština grada “vrši pritisak na njega kao gradonačelnika da u Banjaluci budu pojačane i pooštrene epidemiološke mjere”.

On je rekao novinarima da pooštravanje mjera izaziva revolt u privredi i negodovanje građana, te da uništava ekonomiju.

Predsjednik Skupštine grada Banjaluka Mladen Ilić rekao je novinarima da je epidemiološka situacija u Banjaluci izuzetno teška.

“Cilj sjednice Skupštine grada Banjaluka nije bilo kakvo političko prepucavanje, već da zajedničkim snagama pokušamo raditi na tome da se poboljša situacija, odnosno da se pokuša zaustaviti rapidan rast broja zaraženih virusom korona”, naveo je Ilić.

Ilić je rekao da će Skupština grada Banjaluka usvojiti određene zaključke, te da se insistira na dobroj komunikaciji sa Gradskim štabom za vanredne situacije.

Nastavite čitati

Politika

CIK hoće da modernizuje izbore sa 5.500 laptopa

Objavio

u

Centralna izborna komisija (CIK) BiH zatražiće da se putem IPA fondova u periodu 2023. i 2024. godine nabavi 5.500 laptopa za svako biračko mjesto u Bosni i Hercegovini.

Irena Hadžiabdić, član CIK na posljednjoj sjednici Centralne izborne komisije, rekla je da bi ti računari trebalo da sadrže centralni elektronski birački spisak sa digitalnim fotografijama svakog birača u cilju njihove identifikacije.

“Takođe, trebalo bi da sadržavaju sve obrasce za izborne rezultate koji bi se popunjavali elektronskim putem, a omogućio bi se i automatski prenos rezultata sa biračkog mjesta prema opštinskim i gradskim izbornim komisijama i putem jedinstvenog informacionog sistema i Centralnoj izbornoj komisiji”, rekla je Hadžiabdićeva.

Inače, o modernizaciji izbornog procesa u Bosni i Hercegovini priča se već godinama, međutim još se glasa na način kako je to rađeno i ranije, a sudeći po izjavama pojedinih političara tako će biti i u budućnosti.

Centralna izborna komisija BiH u novembru 2020. godine u okviru IPA projekta teškog 299.000 evra izradila je i Strategiju i Akcioni plan za poboljšanje integriteta, transparentnosti i efikasnosti izbornog procesa u BiH, a u njoj između ostalog navela i to da je elektronski izvod iz biračkog spiska “moćan alat” koji pomaže u efikasnom vođenju procesa povezanih s identifikacijom birača.

“U isto vrijeme elektronski izvod iz biračkog spiska izbornom tijelu pruža vidljivost o tome kako se odvijaju aktivnosti izbornog dana na biračkim mjestima i kako se o tome izvještava u stvarnom vremenu ili gotovo u stvarnom vremenu”, navodi se, između ostalog, u ovoj strategiji i dodaje da su elektronski izvodi iz biračkog spiska ključni element za unapređenje transparentnosti i efikasnosti dana izbora, ali i garantuju da svi birači s pravom glasa mogu glasati i sprečavaju prevaru kroz redovnu razmjenu informacija sa centralizovanim sistemom.

Stručnjaci u Bosni i Hercegovini smatraju da je modernizacija izbornog procesa neophodna i to prije svega kako bi se spriječile manipulacije koje su posljednjih godina sve izraženije, međutim takođe ističu da se to ne može raditi samo laptopima.

“Ne znam i nije mi jasno šta će im laptopi. Treba uvoditi nove tehnologije jer je neprihvatljivo da se radi na način kako se radilo. Uvođenje novih tehnologija trebalo bi da spriječi zloupotrebe Izbornog zakona, naročito kada je u pitanju identifikacija birača”, rekao je za “Nezavisne” Vehid Šehić, analitičar i bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH.

On naglašava da je prije svega neophodno uvesti biometrijsku identifikaciju birača, čime bi se omogućilo da neko tri ili četiri puta glasa, a nakon toga obezbijediti da se na ispravan i tačan način evidentiraju rezultati izbora, što bi najefikasnije bilo, kako kaže,  putem skenera, odnosno da se glasanje vrši kao i do sada, ali da se glasački listić provlači kroz skener i na taj način odmah evidentira rezultat.

Nastavite čitati

Politika

Ministar Ćorić uhvaćen u laži, evo i dokaza?!

Objavio

u

U laži su kratke noge! Tako bi se ukratko mogla definisati nedavna posjeta ministra saobraćaja i veza Nedeljka Ćorića Željeznicama Republike Srpske.

Ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Nedelјko Ćorić rekao je, tokom nedavne posjete i sastanka sa članovima uprave, da Želјeznice Republike Srpske zahvalјujući procesu restrukturisanja danas nemaju dugovanja.

https://www.zrs-rs.com/20-vijesti/2590-ministar-coric-boravio-u-prvoj-radnoj-poseti-zel-eznicama-republike-srpske

Prema zvaničnim podacima objavljenim na Banjalučkoj berzi, a prema finansijskim izvještajima za 2020. godinu Željeznice Republike Srpske imaju ukupne obaveze u iznosu od 344 miliona KM, od kojih su kratkoročne 263 miliona KM gdje je direktno ugrožena likvidnost i dugoročna stabilnost ovog preduzeća.

https://www.blberza.com/Pages/DocView.aspx?Id=91043

Prošlu godinu Željeznice su završile sa gubitkom u iznosu od 15 miliona KM čime je ukupan kumulirani gubitak narastao na 97 miliona KM.

Pitamo: u kom preduzeću je bio ministar Ćorić ? Zašto se lažima obmanjuje javnost i krivi slika stvarnog stanja u Željeznicama? Dokle je i kako u stvari teče proces restruktuiranja?

Očito odgovore na ova pitanja ne zna movoizabrani ministar saobraćaja i veza Republike Srpske.

Da stvar bude još gora, kako saznajemo, potpisnik finansijskih izvještaja je penzionisani radnik Željeznica.

(BN)

Nastavite čitati

Trending