Pratite nas

Svijet

Vučić sa Makronom 11. put: Glavna tema KiM, Francuska želi rezultate

Objavio

prije 9 mjeseci

u

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je večeras u Parizu, gdje će se sutra sastati sa predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom, da će to biti njihov 11. susret, a da će ključne teme biti Kosovo i Metohija, evrointegracije Srbije i bilateralni odnosi dvije zemlje.

“Razgovaraćemo o mnogo važnih stvari, ovo je naš 11. susret. Markon je jedan od najvažnijih svetskih lidera i iskreni prijatelj Srbije, a njegova poseta Srbiji 2019. godine bila je od istorijskog značaja za naše odnose i od tada naša politička i ekonomska saradnja imaju samo uzlazni nivo”, rekao je Vučić za TV Pink.

Prenio je da će ključne teme biti – Kosovo i Metohija, evropske integracije Srbije, kao i bilateralni odnosi Srbije i Francuske, među kojima najvažniji ekonomski donosi.

Kada je riječ o KiM, Vučić je istakao da će Francuska predsjedavati EU u prvoj polovini 2022. godine, a ta zemlja, kaže, želi da se do tada postignu određeni rezultati.

“Imajući u vidu težinu situacije sa kojom se suočavamo na celom Balkanu, to nije nimalo lako, ali biću vrlo iskren i otvoren i govoriti sa Makronom o tome”, najavio je Vučić.

Po pitanju evropskih integracija Srbije, Vučić je istakao da je važno da se konačno, na osnovu prijedloga koji je Francuska iznijela EK, a Srbija prihvatila, primijeni nova metodologija.

“Da se otvori više poglavla, kroz tzv. klastere do juna, pa do decembra još dva puta toliko. Ali, mi moramo da uradimo važne stvari u oblasti vladavine prava i kroz ekonomiju da napredujemo”, rekao je Vučić.

Kada je riječ o bilateralnim odnosima, Vučić je podsjetio da je trgovinska razmjena između Srbije i Francuske 2019. dostigla 1,2 milijarde, a bila bi, kaže, danas i veća, umjesto pada od šest odsto u 11 mjeseci prošle godine, zbog pandemije korona virusa.

Vučić je rekao da su za Srbiju važni projekti koje realizuje sa francuskim kompanijama, “Suec” za deponiju Vinča, aerodrom koji “Vansi” gradi velikom brzinom, ali svakako i izgradnja metroa.

“Izgradnja metroa nije više samo priča, izborna priča, već stvarnost koja će se dogoditi. Uz metro će Beograd dobiti važne prednosti, izjednačiti se sa mnogim vaznim evropskim centrima”, rekao je Vučić.

Na pitanje da li je realan rok za njegovu izgradnju 2028. godina, Vučić je rekao da će se pokušati da se završi do kraja 2027. ili 2028. godine.

“Sutra ćemo preciznije i više pričati o tome, dodatno ću razgovarati sa Makronom. Finansiranje je rešeno, 80 miliona kroz trezor Francuske banke, ostalo preko komercijalnih banaka. Nemamo problem sa javnim dugom”, rekao je Vučić.

Slične teme:
Kliknite da ostavite komentar

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

*

code

Svijet

Vladimir Putin nosi obuću proizvedenu u Srpskoj

Objavio

prije 5 sati

u

28. Oktobra 2021.

By

Najmoćniji lider svijeta, ruski predsjednik Vladimir Putin nosi obuću proizvedenu u Republici Srpskoj, u pogonima Dermala u Kotor Varošu i Kneževu.

Vijest i fotografija da Putin nosi baš ovu marku obuće, namijenjene za planinarenje, obišla je svijet.

Ruski predsjednik veliki je ljubitelj prirode i avanturista, ali u svim prilikama veoma vodi računa o svom stilu i za sebe bira samo najbolje. Zato i ne čudi vijest da je za jednu takvu avanturu u prirodi izabrao cipele domaće fabrike Dermal, koja veći dio svojih proizvoda plasira na inostrano tržište.

– Istina je da su ove cipele proizvedene kod nas. Naime, mi radimo oko 2.500 pari dnevno obuće za jedan poznati njemački brend Haix. Oni se bave uglavnom prozvodnjom obuće za vojsku i policiju, za slobodno vrijeme, za planinarenje, za lov i slično – rekao je Radenko Bubić, vlasnik i direktor fabrike Dermal.

Bubić dodaje da su cipele koje Putin nosi napravljene u Dermalovoj fabrici u Kneževu.

– Radi se o jednoj dubokoj zimskoj cipeli, koja se zove Tactical mid. Cipela je vrlo lagana, jako lijepog dizajna, urađena od najboljih prirodnih materijala. Dakle, juneći nubuk. To je jedan artikal u samom vrhu proizvodnje kože. Unutra se nalazi goroteks postava. Cipela je nepromočiva – naveo je Bubić.

Vijest da je ruski predsjednik izabrao baš njihove cipele nije ih mnogo iznenadila jer godinama, da bi zadovoljili visoke standarde proizvodnje, pogone opremaju najsavremenijim mašinama, a koriste samo najkvalitetnije materijale koje nabavljaju u inostranstvu.

– Mi smo saznali od naših partnera iz Njemačke da Putin nosi našu obuću. Oni su nam pokazali slike ovog artikla i još nekih koje nosi u slobodno vrijeme, u planini, šetanji… i prepoznali smo da je taj artikal rađen kod nas, jer se on samo radi u našoj fabrici u Kneževu, u ovoj boji i u ovom dizajnu – ističe Bubić.

Za fabriku Dermal, čije je sjedište u Kotor Varošu, tek će se čuti. Od iduće godine planiraju da prošire asortiman proizvoda pod svojim imenom i otvore prvu prodavnicu na domaćem tržištu, u krugu fabrike.

RTRS

Nastavite čitati

Svijet

Snažna oluja pogodila Zapadnu Evropu, pola miliona kuća bez struje

Objavio

prije 7 dana

u

21. Oktobra 2021.

By

Najmanje 250.000 domaćinstava u Francuskoj ostalo je bez napajanja električnom energijom, a vozovi su zaustavljeni od Normandije do Pariza, nakon snažnih vjetrova koji su prošli kroz sjeverni dio Francuske, Holandije i Belgije.

Lokalni mediji javili su da je četvoro ljudi povrijeđeno u holandskom gradu Barendreht, južno od Roterdama, dok su snažni vjetrovi rano jutros skidali crijep sa krovova i kidali stabla iz korjena u naseljenom području.

Oluja je sinoć počela na britanskoj obali Atlantika. Francuska meteorološka služba zadržala je danas upozorenja na oluju na sjeveroistoku, blizu granica sa Njemačkom, Belgijom i Luksemburgom.

Vjetar je dostigao brzinu od 175 kilometara na čas u gradu Fekam u Normandiji, javio je AP.

Željeznički saobraćaj ometen je i u Holandiji, a vatrogasci belgijskog grada Vesterhek intervenisali su desetak puta kako bi otklonili štetu nanesenu u oluji.

Njemačka meteorološka služba upozorila je na nalete vjetra brzine do 105 kilometara na čas u sjevernim i sjeveroistočnim dijelovima Njemačke, dok se u planinskim predjelima očekuju naleti i do 120 kilometara na čas.

Jedan muškarac lakše je povrijeđen kada ga je pogodila grana u gradu Delmenhorst na sjeverozapadu Njemačke.

Dva zoološka vrta u Berlinu zatvorena su na jedan dan, jer su najavljeni snažni vjetrovi, a životinje su uvedene u zatvorene prostore.

Srna

Nastavite čitati

Svijet

Može biti 100.000 zaraženih, mjere nećemo uvesti

Objavio

prije 1 sedmica

u

21. Oktobra 2021.

By

Britanska vlada je odbila sve glasnije pozive na ponovno uvođenje mjera protiv virusa korona, poput nošenja maske u zatvorenom, odlučivši da će dati prednost vakcinaciji i novim lijekovima.

U Britaniji umrlo 139.000 ljudi, najviše nakon Rusije

Danas je bilo gotovo 50.000 novozaraženih u Velikoj Britaniji, što je drugi put ove sedmice da je dostignuta tako velika brojka, pa je ministar zdravlja Sajid Javid ocijenio da bi se taj broj mogao popeti na 100.000.

Broj umrlih od početka pandemije je 139.000, što je najviše u Evropi nakon Rusije.

Zdravstveni radnici tražili hitno uvođenje mjera
Udruženje radnika u javnom zdravstvu zatražilo je hitno uvođenje mjera zbog visoke stope zaraženosti, među najvišima u svijetu, zbog čega se strahuje od preopterećenja bolnica.

Ministar zdravlja je pod pritiskom pred novinarima upozorio da bi se broj novozaraženih “mogao popeti na 100.000 na dan” i priznao da raste pritisak na bolnice, gdje svaki dan primaju gotovo 1000 pacijenata oboljelih od virusa korona.

“Vakcinacija je i dalje prva crta odbrane”

Međutim, “ne planiramo uvoditi plan B” koji predviđa mogući povratak maski u zatvorenom, poticanje rada od kuće i zdravstvene propusnice, istakao je.

Ponovio je da je vakcinacija i dalje “prva crta odbrane” i dodao da se vlada “priprema za sve mogućnosti” i “neće oklijevati da djeluje” ako situacija u bolnicama postane neizdrživa.

Većina restrikcija ukinuta u julu

Vlada Borisa Džonsona je u julu u Engleskoj ukinula većinu restrikcija radi suzbijanja virusa korona nakon dugotrajnog zatvaranja tokom zime. Škotska, Wales i Sjeverna Irska, koji samostalno odlučuju o svojoj zdravstvenoj politici, i dalje traže da se u zatvorenom nose maske.

Takva liberalna politika dio je hipoteza kojima se tumači sadašnje širenje zaraze među mlađim ljudima. Još se spominju i niska stopa vakcinacije maloljetnih te sporost u vakcinaciji starijih koji su rano primili prve doze i imunitet im slabi.

(Agencije  Foto: Tolga Akmen/AFP)

Nastavite čitati

Trending