Pratite nas

Region

Zlatan Vidović o reakcijama na ulogu u filmu „Dara iz Jasenovca“: Ovo je film ljubavi i NE POZIVA NA MRŽNJU

Objavio

u

Glavnu mušku ulogu u filmu Predraga Antonijevića „Dara iz Jasenovca“ odigrao je glumac Narodnog pozorišta RS, Zlatan Vidović, koji od publike neprestano dobija pohvale i divljenje.

Vidović u filmu igra oca djevojčice Dare, Mileta Ilića, koji razdvojen od porodice u jednom od logora smrti, svakog dana zakopava leševe i strepi da na toj gomili ne pronađe nekoga od svojih najmilijih. Nažalost, te slutnje su se na kraju obistinile.

Više o ovoj sceni i svojoj ulozi uopšte, rekao nam je sam glumac Zlatan Vidović.

Film „Dara iz Jasenovca“ je premijerno prikazan na RTRS i RTS, te je podijeljen i na „Jutjubu“, gdje ga je pogledalo preko pola miliona ljudi, u samo par dana. Kakav je osjećaj sada kada je film prikazan pred tako mnogo ljudi?

Film je bio zaista gledan, u Srbiji ga je gledalo preko 2,5 miliona ljudi, a u RS mislim da ga je gledala svaka kuća. Reakcije su zaista nevjerovatne. Otkad je prikazan film pa evo sve do sada mi pristižu poruke. Ljudi su jako emotivno dirnuti ovim filmom. Većina ih je preplakala čitav film. Mnogo mi znače sve te čestitke i poruke podrške. Drago mi je da je film našao put do srca gledaoca, a to je najbitnije za svaki film.

U filmu igrate glavnu mušku ulogu, kakve su reakcije publike i Vaših poznanika na Vaš angažman u ovom filmu?

U filmu igram Darinog oca, jedna zaista teška i kompleksna uloga. Po reakcijama ljudi mislim da im se svidjelo moje igranje te uloge. Ja sam se trudio da budem što autentičniji i uverljiviji. Jako je teško prenijeti sav taj užas i svu tu patnju ljudi koji su bili u logorima smrti. Ja sam pokušao da nađem u svojim resursima podsvesti i emocija nešto što će bar približno dočarati jedan takav užas koji je nepojmljiv čovjeku.

FOTO: BRANIMIR MILOVANOVIĆ
FOTO: BRANIMIR MILOVANOVIĆ

Kako ste zadovoljni finalnim priozvodom i svojom ulogom?

Jako sam zadovoljan. Mislim da je ovo zaista ogroman posao i film koji je jako značajan za kinematografiju ovih prostora. Ja sam imao čast da se nađem u jednom takvom ostvarenju i zaista sam zahvalan svim ljudima koji su učestvovali u ovom projektu, i iza i ispred kamere. Svi smo bili kao jedna velika porodica i zaista smo iskoristili sve što smo znali i umjeli kako bi ovaj film bio što bolji i što uverljiviji. Publika je to nagradila tako velikom gledanošću. Mislim da smo uradili pošten, dostojan i dobar posao.

Koliko je ova uloga bitna za Vas lično, a i za Vašu karijeru?

Ova uloga je sigurno najznačajnija u mojoj dosadašnjoj filmskoj karijeri, najveća i najteža. Verujem da će imati uticaj na moju dalju karijeru i njen razvoj. Ipak, ovaj posao je poprilično neizvjestan i ja ga posmatram od uloge do uloge. Ali zasigurno mi je ova uloga mnogo značila na emotivnom i ličnom planu, jer ovo je nešto što čovjek dobije priliku da radi jednom u životu. Jako sam srećan i počastvovan što je ta odgovornost i to zadovoljstvo palo na moja pleća. Nadam se da sam opravdao očekivanja reditelja, scenaristkinje i ostale ekipe, a na kraju i publike koja je pogledala ovaj film.

Koji trenuci sa snimanja su Vam ostali najupečatljiviji? Šta je nas Vas ostavilo najsnažniji utisak?

Najteže mi je bilo da uradim scenu gdje na gomili leševa pronalazim sina i suprugu. To je za mene kao glumca bio ogroman izazov. Baš ta scena je po komentarima publike ostavila snažan utisak. Na ulici me ljudi sreću i govore mi kako im je ta scena bila najteža. Pogotovo muškom dijelu publike, ljudima koji su očevi. Oni su se identifikovali sa bolom lika kojeg ja tumačim. Mislim da je to najveća pohvala koju glumac može da dobije za svoj rad. Ljudi to emotivno dožive kao i ja sam koji sam bio u ulozi. Za mene je ta scena definitivno nešto najličnije što sam doživio na snimanju.

FOTO: ALEKSANDAR LETIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: ALEKSANDAR LETIĆ/RAS SRBIJA

Kakav utisak po Vama je film ostavio na publiku?

Mislim da je taj utisak veoma snažan. Mislim da su ga gledali u tišini, sa suzama u očima, sa dostojanstvom. To je zapravo ono što karakteriše ovaj film, dostojanstvo. On ne poziva na mržnju. To je film ljubavi, iscjeljenja. Mislim da smo se svi kao narod okupili, pogledali film i osjetila se ta neka kolektivna energija u vazduhu i neka vrste pročišćenja i katarze. Ovaj film je veoma snažno uticao na publiku i na ljude koji su ga gledali. Smatram da će to još dugo da traje i baš zato je film jedan sjajan medij, jer on ostaje kao testament.

Smatrate li da će se nakon ovoga filma više govoriti na ovu temu, te snimati i drugi filmovi/dokumentarci?

Mislim da je „Dara iz Jasenovca“ samo prvi stepenik. Ona je otvorila vrata razgovoru o svim stravičnim zločinima koji su se desili. Mislim da će biti još i dokumentaraca i igranih filmova na ovu temu jer ona to svakako zaslužuje. To je značaj filma „Dara iz Jasenovca“, što je započeo novo poglavlje u kulturi sećanja naroda. Svakog čoveka njegova rana najviše bori i on treba da govori o toj rani i bolu, jer samo tako može doći do zacjeljenja i istine. Smatram da je ovo pravi put da ljudi na ovim prostorima sagledaju greške i da sa ljubavlju i uzajamnim poštovanjem koračamo naprijed.

FOTO: RTS/SCREENSHOT
FOTO: RTS/SCREENSHOT

Neki gledaoci su komentarisali kako u filmu nije prikazano dovoljno surovosti koje su počinjene od strane NDH. Kako na to gledate?

Mislim da je reditelj našao zaista pravu mjeru u ovom filmu jer smo osjetili te užase, vidjeli smo ih. Atmosfera je zaista zlokobna i užasavajuća i to je sasvim dovoljno da se osjeti šta se dešavalo u logorima smrti. Svako prelaženje te granice bilo bi pogubno po gledanje filma. Jednostavno ne bi se moglo gledati od svih užasa i načina na koje su ljudi ubijani. Smatram da je čitava poetika filma odlična, mjerodavna i umjetnički veoma vrijedna.

ANEGDOTA IZ FILMA

Jedna anegdota je ušla u film. Postoji scena kad ustaškom zapovjedniku predajemo stvari koje smo našli kod leševa, a ja među leševima pronađem drveni krst. Scena je trebalo da se odvija tako da ja njemu dam krst, a on ga baci na mene i onda rez. Međutim, kad je kolega to uradio, krst se zalijepio za moje grudi. Samo sam se okrenuo i stavio ga u džep. Krst je kasnije proigrao kroz čitav film. Nije to bilo u scenariju, nego je valjda neka viša sila.

(Srpskainfo)

Nastavite čitati
Kliknite da ostavite komentar

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Politika

Igra vatre: Novi “non peper” poguban po Srpsku!

Objavio

u

I dok vlasti Republike Srpske priželjkuju otvaranje nekih novih karata oko uređenja BiH u javnost je danas plasiran novi predlog iscrtavanja granica na Balkanu,a koji je poguban za Republiku Srpsku!

Ovih dana zatrpani smo “non peperima” nezvaničnim dokumentima o prekrajanju zapadnog Balkana, s akcentom na Bosnu i Hercegovinu. Igra “non peperima” može da se pretvori u opasnu rabotu “igru s vatrom” i da bude povod nekog novog isceniranog oružanog sukoba.

I dok vlasti Republike Srpske priželjkuju otvaranje novih karata oko uređenja BiH u javnost je danas plasiran novi predlog iscrtavanja granica na Balkanu, koji je poguban po Republiku Srpsku, 

Po tom strašnom i najgorem scenariju Republika Srpska ne bi postojala.

Predlog nazvan “Non pejper za novu BiH, Savez suverenih i nezavisnih država Bosne i Hrvatske”, a koji je, kako navode, dostavljen na adrese svih značajnih institucija, političkih stranaka, ličnosti i medija Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske, Evropske Unije i Sjedinjenih Američkih Država.

Ovaj “non pejper” kako navode, je smjernica da se BiH udruži u jednu državnu cjelinu odnosno u jedan “Savez suverenih nezavisnih država Bosne i Hrvatske”.

“Bosna i Hrvatska su ekonomski, kulturno, istorijski itekako vezani. S toga ako treba može se to navesti i dokazati na desetine i stotine pisanih stranica kao prilog”, navodi se u tom dokumentu i dodaje da bi bilo sve transparentno i demokratski od ideje do realizacije stvaranje Saveza BiH predlaže se slijedeće:

– Referendum građana u Hrvatskoj sa tekstom:

”Da li ste za stvaranje Saveza suverenih i nedjeljivih država Bosne i Hrvatske”

– Referendum građana u Bosni i Hercegovini sa tekstom:

1. Da li ste za ukidanje DMS (dejtonskog mirovnog sporazuma) proglašenje istog ništavnim i vraćanje Ustava Republike BiH.

2. Da li ste za stvaranje Saveza suverenih i nedjelijivih država Bosne i Hrvatske.

Savez suverenih država Bosne i Hrvatske bila bi na temeljima antifašističkog opredjeljenja, imali bi svoje državne organe Saveznu Skupštinu, Predsjednika i zamjenika predsjednika Savezne države BiH, Saveznu Vladu, Saveznu Vojsku, Saveznu policiju, što bi se sve drugo definisalo i rješilo kroz savezni Ustav BiH.

Uloga i značaj Saveza za BOSNU

Koja pitanja se rješavaju kada je u pitanju BOSNA (BiH)

– BOSNA bi po automatizmu ušla u EU i NATO

– Pod automatizmom ”i Hercegovina” se briše iz hiljadugodišnjeg naziva države BOSNA

– Stim bi se u potpunosti ukinula klauzula iz vlasti i dominacije “konstitutivni narodi”.

– Nestali bi entiteti, kantoni i tri vjerske nacije, a bila bi jedna Bosanska nacija prema hiljadugodišnjem nazivu države Bosne.

– Što znači Bosanci su svi građani Bosne bez obzira na bilo čije konfesionalno ili neko drugo opredjeljenje.

– Bosna bi postala građanska sekularna država ravnopravnih građana i državljana Bosne.

– Apsolutna vjerska sloboda i svaka druga sloboda u promicanju kulturno historijskih vrijednosti kroz zagarantovano prisustvo i kulturnu promociju i djelovanje nacionalnih manjina.

– U Bosni bi zakonski i temeljni bio državotvorni jezik “Bosanski”, uz prisustvo jezika i slobodi o nacionalnim manjinama u Bosni.

Prema procjeni istraživačkog tima na Referendumu u Bosni i Hrvatskoj bi izašlo i glasalo između 60 i 70 % građana a svoj glas “ZA” bi dalo između 85 i 90% građana.

S toga imate obavezu prema građanima, pokrenite ovu našu inicijativu kako bi uspostavili trajan mir i funkcionalnu građansku državnu zajednicu i kako bi se jednom za uvjek prekinulo rušenje države BOSNE prema etničko vjerskim principima i njihovim kolaboracijskim i secesionističkim snagama koje djeluju u svom rušilačkom pohodu prema BOSNI iz vana.

Bosna nemože opstati u ovakvim konstalacijskim odnosima, režima i konstitutivne vlasti.

Pokušajte zajedno sa građanima promijenuti stanje u ovoj državi”, navodi se u tom papiru i dodaje vrijeme je za drastične promjene.

Ovaj prijedlog potpisuje Senad Bajrić iz Bihaća u ime 10 opštinskih organizacija, koje čine Savez organizatora otpora za Bosansku Krajinu.

Na ovaj prijedlog za sada nema reakcija iz BiH, ali ni iz Republike Srpske koja je ovim prijedlogom faktički izbrisana i poništena!?

(BN)              

Nastavite čitati

Region

Jadransko more se ne smiruje, još četiri zemljotresa

Objavio

u

Više zemljotresa pogodilo je područje Jadranskog mora u samo sat vremena.

Sajt “EMSC” ranije je objavio da je u 14.47 sati 119 kilometara od Splita zabilježen zemljotres jačine 5,4 stepena po Rihterovoj skali, da bi potom u 15.01 bio zabilježen još jedan jačine 4,1 stepen.

Nakon ova dva uslijedila su još četiri zemljotresa.

Jedan je bio 96 kilometara južno od Splita i bio je jačine 3,3 stepena po Rihteru. Drugi, jačine 4,1 stepen zabilježen je 117 kilometara od ovog hrvatskog grada, dok je treći bio jačine 3,7 stepeni i zabilježen je desetak kilometara sjevernije.

Posljednji u nizu zabilježen je u 15.21 sati i imao je magnitudu 4 stepena po Rihteru, dok je epicentar bio 85 kilometara južno od Splita.

(Nezavisne)

Nastavite čitati

Region

Vraćen krst koji je danas ukraden sa spomenika Stefanu Nemanji

Objavio

u

Vraćen je krst koji je ranije danas ukraden sa spomenika Stefanu Nemanji na Savskom trgu u Beogradu, javio je “Sputnjik”.

Mediji su ranije prenijeli da se incident se dogodio oko 16.00 časova, a očevici pretpostavljaju da je u pitanju bio migrant.

Djevojka koja se zatekla na licu mjesta rekla je da je muškarac prvo kružio oko spomenika, a potom je krenuo da čupa dio krsta.

“Videli smo da nešto pokušava da slomi. Bilo je ljudi okolo, on je otkinuo deo krsta. Odmah je neko viknuo: `Šta radiš to?`, a on je krenuo da govori: `Aj em sori`. Tada su dvojica momaka krenula ka njemu i on je počeo da beži”, rekla je djevojka.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova potvrdili su da se intenzivno traga za počiniocem.

Nastavite čitati

Trending