Uprkos osporavanju njegovog legitimiteta, te izjavama ministra finansija BiH Srđana Amidžića da Šmitova odluka predstavlja “udar na svakog građanina Republike Srpske”, jer “želi da platama i penzijama naših građana isplati arbitražni spor s Viaductom”, odluka OHR-a odmah je ispoštovana i od strane ovog Ministarstva, koje je od CBBiH tražilo transfer sredstava za izmirenje troškova arbitražnog spora.

Dan nakon odluke Kristijana Šmita, kojom je definisan način isplate duga iz arbitražnog spora “Viaduct protiv BiH”, Centralna banka BiH izvršila je transfer potrebnih sredstava, potvrđeno je Avazu iz Centralne banke BiH.

– Centralna banka Bosne i Hercegovine je postupila u skladu s Odlukom Visokog predstavnika od 17. jula 2025. godine i na zahtjev Ministarstva finansija i trezora BiH 18. jula 2025. godine izvršila otvaranje računa i prenos sredstava na isti u svrhu realizacije predmetne odluke Visokog predstavnika – navode iz CBBiH na upit “Avaza”.

Izvršenjem arbitražne odluke i isplatom duga prestaće opasnost po imovinu CBBiH, koja se našla pod prijetnjom pljenidbe, pa će iz dobiti Centralne banke 112,5 miliona KM biti izdvojeno i za troškove nabavke izbornih tehnologija.

– Shodno stavu 3, nakon izvršenja uputa iz stava 7 i stava 8 Odluke Visokog predstavnika, razlozi za obustavu prenosa dobiti više neće postojati, te će se dobit CBBiH odlukom Upravnog vijeća CBBiH raspodijeliti. Time će biti ispunjena obaveza Centralne banke BiH, a daljnje raspolaganje sredstvima i njihova distribucija prema krajnjim korisnicima će biti u nadležnosti Ministarstva finansija i trezora BiH, uz ispunjenje uslova propisanih odlukom – kazali su u CBBiH.

Normalizacija stanja u BiH je moguća samo ako se povuku odluke nelegitimnog visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

– Nije trebalo da dođe, neka ide kad god hoće. Što se mene tiče i ne postoji. Јa vjerujem da ćemo mi sve “brljotine” koje je napravio eliminisati – poručio je Dodik.

Predsjednik Srpske naveo je da je Šmit kroz svoje odluke Republici Srpskoj samo prošli petak oteo 200 miliona KM.

– Šmit kroz svoje odluke i kroz odluke Evropske unije samo “trenira strogoću” – kaže Dodik.

Poručuje da nijedna strana do sada nije intervenisala u finansijski sistem Republike Srpske.

– Na ovaj način on je napravio direktnu štetu. Mi tražimo načine kako da ga tužimo i proganjaćemo ga dok god bude živ – zaključio je Dodik.

Elmedin Konaković, predsjednik stranke Narod i pravda (NiP) i ministar inostranih poslova BiH, pridružio se sve dužem spisku zvaničnika u BiH koji su na meti istražilaca.

Pod lupom istražnih organa u BiH su mnogi aktuelni političari i nosioci bitnih funkcija. Tu su i trojica najviših rukovodilaca u Republici Srpskoj, predsjednik Srpske Milorad Dodik, premijer Radovan Višković i predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić.

Ali, ni tu se lista ne završava, jer su pod istragom, uz Konakovića i Dodika, još dvojica stranačkih lidera – Nenad Nešić, predsjednik DNS-a, te predsjednik SDS-a u ostavci Milan Miličević.

Kada je u pitanju Konaković, riječ je o istrazi koju je ranije vodilo Tužilaštvo Kantona Sarajevo (KS), a, prema dostupnim informacijama, tiče se dodjele grantova dok je on bio predsjedavajući Skupštine KS.

“Tužilaštvo Kantona Sarajevo nema više stvarnu nadležnost za postupanje u ovom predmetu, koji je u fazi popisa s ciljem dostavljanja POSKOK-u”, potvrdila je Azra Bavčić, portparol Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo.

Istovremeno, Konakovićeva stranka je pod lupom Tužilaštva BiH, potvrdili su iz ove pravosudne institucije.

“Provjere koje se tiču finansiranja stranke Narod i pravda, a koje po naredbi Tužilaštva BiH sprovodi Državna agencija za istrage i zaštitu BiH (SIPA), u vezi su sa predmetom “Black Tie” (Crna kravata)”, potvrđeno je za “Nezavisne novine” iz ove pravosudne institucije.

Naime, provjere koje radi SIPA bazirane su na sumnjama da je stranka NIP, čiji je predsjednik Konaković, finansirana novcem koji je pripadao narko-kartelu “Tito i Dino”, na čijem čelu je Edin Gačanin, zvani Tito.

Uz Konakovića, na meti Tužilaštva BiH su i Višković, Stevandić i Dodik, a koji u međuvremenu čeka i drugostepenu presudu Suda BiH, nakon što je prvostepenom osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja pod optužbama za nepoštovanje odluka Kristijana Šmita.

U drugom predmetu, Dodik, Višković i Stevandić su osumnjičeni za napad na ustavni poredak BiH, te su nedavno saslušani, nakon čega im je ukinut pritvor.

Pritvor je nedavno ukinut i Nešiću, lideru DNS-a, koji je osumnjičen da se o zakon ogriješio dok je bio na čelu “Puteva Republike Srpske”. Tadašnji, a u međuvremenu smijenjeni ministar bezbjednosti BiH je iza brave proveo skoro pet mjeseci, a istraga protiv njega još uvijek traje.

Pod istragom su i Milan Miličević, gradonačelnik Teslića i lider SDS-a u ostavci, kao i potpredsjednik teslićke Skupštine Mehmed Dubravac i odbornik Meša Jašarević. Oni su uhapšeni početkom juna ove godine, te je za njih predložen pritvor, a Okružni sud u Banjaluci je taj prijedlog odbio.

“Miličeviću i Dubravcu se na teret stavlja da su od oktobra 2024. godine do 22. maja 2025. godine po prethodnom dogovoru, s ciljem promjene skupštinske većine, posredniku u tri navrata dali 80.000 KM, koje je on trebalo da preda Jašareviću, da u okviru svojih službenih ovlaštenja kao odbornik, suprotno političkim uvjerenjima stranke kojoj pripada, glasa za prijedloge skupštinske većine, da bi naknadno stupili u kontakt sa Jašarevićem i dali mu ukupno 250.000 KM, kako bi napustio svoju političku opciju i glasao po nalogu osumnjičenih”, naveli su ranije iz Tužilaštva.

Zajedničko svima njima je što oni i dalje obavljaju bitne funkcije, a Nešić, koji je nakon hapšenja izgubio ministarsku fotelju, kasnije je dobio drugu – imenovan je za zamjenika direktora Republičke uprave civilne zaštite.

Politička analitičarka Tanja Topić kaže da je smiješno vjerovati u integritet pravosudnih institucija u BiH nakon svih egzibicionih poteza i spektakularnih akcija izvedenih pred očima javnosti.

“Prije bih rekla da se istrage sprovode na određeni politički mig kao svojevrsna politička osveta. Mnogi su ‘upetljani’ ili dobro informisani o prljavim rabotama nekih od političara, ali se to u političkoj trgovini na veliko zanemari, zaklope se oči dok se međusobni odnosi ne naruše, i tad se aktivira cjelokupna istražna, medijska, pravosudna artiljerija kako bi se javnosti pokazalo da nema nedodirljivih”, ocjenjuje Topićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.