Connect with us

Politika

2,5 MILIJARDI ZA ZAPADNI BALKAN! SAD blizu USVAJANJA novog zakona

Sjedinjene Države planiraju da u narednih deset godina investiraju do 2,5 milijardi dolara u programe na zapadnom Balkanu koji podržavaju demokratiju, transparentnost, američke investicije i jačanje partnerstva.

Kancelarija za budžet Kongresa SAD prošle sedmice je objavila svoje mišljenje o zakonu o demokratiji i prosperitetu zapadnog Balkana, koji je u proceduri i još nije usvojen. Taj zakon je u izradi već godinu dana, a predložila ga je senatorka Džin Šahin, uz podršku obje glavne političke stranke u Americi.

Mišljenje Kancelarije za budžet je korak koji je neophodan kako bi se utvrdili troškovi koje nose zakoni koje Kongres usvaja. Prema mišljenju ove kancelarije, iako bi ukupni troškovi iznosili do 2,5 milijardi dolara, naglašava se da bi većina novca bila usmjeravana kroz već etablirane programe.

“Na osnovu informacija Stejt departmenta, Kancelarija za budžet Kongresa SAD procjenjuje da će se mnogi zahtjevi zakona i ovlaštene aktivnosti implementirati u okviru postojećih programa. Odjeljenje ima tekuće programe u regionu za smanjenje korupcije u javnosti, podsticanje trgovine i ekonomskog razvoja, promociju demokratije i dobrog upravljanja i proširenje programa razmjene za mlade lidere i partnerstva između obrazovnih institucija”, navedeno je u mišljenju.

Zakon, ako bude usvojen u sadašnjoj formi, ima pet osnovnih funkcija. Prva se odnosi na otvaranje kancelarije Korporacije SAD za međunarodni razvoj i finansiranje, koja bi se prvenstveno bavila energetskim i infrastrukturnim projektima. Druga se, kako je naglašeno, odnosi na ozakonjivanje sankcija koje su do sada uvedene u skladu s predsjedničkim ukazima. Pojašnjenja radi, program sankcija za zapadni Balkan usvojen je 2004. godine ukazom bivšeg predsjednika Džordža Buša, a program je proširen ukazom predsjednika Džoa Bajdena nakon što je izabran za predsjednika Amerike. Razlika između predsjedničkog ukaza i zakona je ta što svaki naredni predsjednik može svojim ukazom poništiti postojeće, dok bi zakon omogućio mijenjanje tih odredbi samo akcijama Kongresa. Treća funkcija odnosi se na programe za suzbijanje korupcije i promociju demokratije, kao i ekonomskog razvoja i ekonomske razmjene između SAD i zapadnog Balkana. Četvrta funkcija predviđa otvaranje centara za javnu promociju Amerike u regionu, što bi uključivalo programe razmjene, jačanje partnerstava i saradnju između obrazovnih institucija. Peta funkcija bi kod američkih agencija koje su angažovane u regionu uvela obavezu da izvještavaju Kongres o aktivnostima koje sprovode.

U Kancelariji za budžet ističu da bi otvaranje kancelarije Korporacije za međunarodni razvoj i finansiranje SAD koštalo do pet miliona dolara, ali vjeruju da bi dio troškova mogao biti pokriven trenutnim programima Korporacije, poput osiguranja. Naime, misija Korporacije je da ohrabruje američke investicije u rizičnim regionima. Kako bi ohrabrili investitore, oni nude povoljna osiguranja u slučaju da dođe do političke ili druge vrste nestabilnosti, čime bi kompanije spasile svoj uloženi kapital ili bile obeštećene. Kancelarija za budžet vjeruje da je dio troškova moguće pokriti kroz prihode od premija na osiguranje.

Pored toga, otvaranje centara za komunikaciju s javnosti zemalja zapadnog Balkana bi, prema njihovoj procjeni, koštalo oko pola miliona dolara godišnje.

“Zajedno uzevši, zadovoljavanje svih zahtjeva za povećanje troškova bi iznosilo oko milion dolara godišnje, do ukupno pet miliona u periodu 2024-2029. Ti troškovi bi bili uslovljeni raspoloživošću potrebnih sredstava”, pojašnjeno je.

Nakon američkih parlamentarnih izbora 2018. godine, kada je demokratska većina preuzela Predstavnički dom Kongresa, SAD su pojačale programe za zapadni Balkan, a ti programi su učvršćeni nakon Bajdenove pobjede. U slučaju pobjede Donalda Trampa, republikanskog kandidata za predsjednika Amerike, moguće je očekivati smanjenje nekih od postojećih programa, s obzirom na to da Tramp smatra da bi Evropljani trebalo da plate Americi ako žele da ona ostane prisutna u Evropi, posebno kad su u pitanju odbrana i bezbjednost.

Related Topics:

Politika

CRNADAK “Srpska nikada, od rata do danas, nije bila u težoj finansijskoj situaciji, VLAST SE MORA MIJENJATI”

Potpredsjednik i šef Kluba poslanika PDP, Igor Crnadak, razgovarao je sa predstavnicima Foruma žena i Savjeta mladih PDP, te je tom prilikom istakao da je važno da PDP ostane čvrsto na kursu što brže promjene vlasti na republičkom nivou, jer Republika Srpska nikada, od rata do danas, nije bila u težoj finansijskoj situaciji.
– Pored toga, vrh SNSD je odgovoran za višegodišnje urušavanje ugleda Republike Srpske i međunarodnu izolaciju u kakvoj Srpska nije bila ni u prvim, ratnim godinama svog postojanja – naveo je Crnadak.
Rekao je da politike PDP i konkretne mjere koje se odnose na borbu protiv korupcije, najvećeg zla u Republici Srpskoj, kao i ekonomske reforme i moralna i vrijednosna obnova Srpske nikad nisu bile potrebnije.
– Zato će se odmah nakon lokalnih izbora, koji su prioritet do 6. oktobra, morati preduzimati odlučne akcije na spasavanju Republike Srpske, što će uključivati i ozbiljan, detaljan veliki dogovor svih opozicionih snaga u Srpskoj – rekao je Crnadak.
Govoreći o evropskim integracijama Republike Srpske i BiH, Crnadak je rekao da je PDP još od svog osnivanja među ključne ciljeve stavio Republiku Srpsku u EU, sa svim svojim pravima i nadležnostima koje imamo po Dejtonu, pod sloganom “I evropska i Srpska!”.
– Po najnovijim istraživanjima u Republici Srpskoj podrška članstvu u EU je oko 50%, čak i nakon višegodišnje antievropske kampanje i antizapadne histerije koju kreiraju SNSD i njihovi mediji – kaže Crnadak.
Ovo je dokaz, ističe on, da ideja evropske Srpske živi i da naš narod želi da bude dio demokratskog, uređenog svijeta, u kojem vladaju red i zakoni, gdje su ljudi slobodni i mogu normalno da žive od svojih plata.
– Na kraju sam upoznao žene i mlade PDP da ću kao šef Kluba PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske nastaviti sa konkretnim prijedlozima i da će u NSRS u ponedeljak biti predstavljena inicijativa za izradu zakona kojim će biti zabranjen rad u javnoj upravi i onemogućeno korištenje grantova i subvencija licima za koje se utvrdi da su vršili konzumaciju ili zloupotrebu narkotika – poručio je Crnadak.
Nastavi čitati

Politika

ĐAJIĆ RADNIKE UKC-a ODVEO NA KOTLIĆIJADU! Pacijenti čekaju, a osoblje POČASTIO polugolim pjevačicama i POTOCIMA ALKOHOLA!

Dok se Klinički centar doslovno raspada, a na snimcima koji su šokirali Banjalučane se vidi da krov prokišnjava, doktor Đajić svoje radnika dovodi, ni više ni manje, nego na kotlićijadu! Tu su prisutne i polugole pjevačice i ono bez čega Đajić ne može i po tom je poznat – besplatan alkohol.


Banjalučani su bili šokirani kada su vidjeli da se i Služba javnih nabavki na koju je doktor najponosniji reklamira i pije na ovom događaju. Izgleda da im je smiješno i zabavno što nabavka garaže od 50 miliona nije gotova i ne zna se kad će, što nisu nabavili klime i paracetamol, gaze i medicinsko osoblje da smanje liste čekanja. Sad nam je jasno zašto to nisu uradili, nemaju vremena jer se bave dovođenjem raznih pjevačica, alkohola bez mjere i granice, dok pacijenti grcaju na plus 35 stepeni zatvorenih prozora.
I umjesto da sakriju svoju sramotu, oni ove fotografije javno objavljuju i na njih su ponosni.


Ovakvo loše vođenje najveće zdravstvene ustanove moraće, prije ili kasnije, dovesti do toga da sav menadžment na čelu sa doktorom estradnim menadžerom ode iz UKC-a i položi račune građanima.

Nastavi čitati

Politika

ŠOBOT NE ZNA RAZLIKU IZMEĐU GRADSKIH I REPUBLIČKIH NADLEŽNOSTI! Na skupu “popljuvao” Vladu Republike Srpske! (VIDEO)

Doktor Nikola Šobot, kandidat SNSD-a za gradonačelnika, na jednoj od svojih tribina ponovo je pokazao da nije upoznat sa osnovnim činjenicama koje se tiču nadležnosti grada Banjaluka i republičkih institucija. Njegova izjava da “već četiri godine nije završen put Bronzani Majdan – Sanski Most” jasno pokazuje ili ozbiljno neznanje ili pokušaj obmanjivanja građana.

Šobot se ovdje poziva na problem koji je isključivo u nadležnosti republičke Vlade, dok grad nema ingerenciju nad ovim putem. Ovakva izjava otvara ozbiljna pitanja: da li Šobot kritikuje rad vlastite stranke, koja je na nivou Republike Srpske odgovorna za infrastrukturne projekte, ili jednostavno nije svjestan razlika između gradskih i republičkih nadležnosti?

Građani Banjaluke zaslužuju kandidata koji je upoznat sa osnovnim pitanjima upravljanja gradom. Ako Šobot nije u stanju da prepozna ni koje su ceste u nadležnosti grada, kako možemo očekivati da rješava složenije probleme poput vodosnabdijevanja, javnog prevoza ili urbanog planiranja?

Šobotova retorika, koja krivi nepostojeće gradske nadležnosti za republičke propuste, samo pokazuje koliko je odsječen od realnosti i svakodnevnih problema sa kojima se suočavaju Banjalučani. Ako već kritikuje rad Vlade, neka to jasno kaže, a ne da zbunjuje birače i sakriva stvarne odgovorne za neuspjelo sprovođenje infrastrukturnih projekata.

Banjaluka 24

Nastavi čitati

Aktuelno