Cijena barela sirove nafte marke “brent” za samo nekoliko dana pala je za 11 dolara, odnosno 15 odsto, i trenutno se nalazi na najnižem nivou u posljednje četiri godine, što bi, ukoliko se ove vrijednosti održe i u narednim danima, trebalo da dovede do značajnog smanjenja vrijednosti goriva na domaćim benzinskim pumpama.

Ako bi domaći distributeri naftnih derivata, ali i same rafinerije, ispoštovali nova kretanja i trendove, gorivo u Republici Srpskoj bi moglo da pojeftini za petnaestak feninga po jednom litru, te da umjesto sadašnjih 2,35 košta oko 2,20 maraka.

Ukoliko nešto pojeftini za 15 odsto, valjda bi i krajnji produkt trebalo da bude za približan procenat korigovan naniže, a jedan litar sirove nafte je za samo par dana pojeftinio za oko 13 feninga. Ove nove, eventualne, korekcije trebalo bi onda lančano da utiču i na kretanje cijena ostale robe i usluga, piše Glas.
Poređenja radi, zadnji put kada je barel sirove nafte koštao oko 63 – 64 dolara (februar 2021), koliko je juče koštao na berzama, cijena goriva na domaćim pumpama kretala se od 1,95 do dvije marke. Ako znamo da je u međuvremenu došlo do rasta rafinerijske marže, ali i troškova prevoza, te to ukalkulišemo u računicu, može se doći do toga da je realna cijena goriva u trenutnim okolnostima 2,20 KM po jednom litru. Ovako govori prosta matematika, ali da li će i doći do ovolikog pojeftinjenja?

Prema riječima predsjednika Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima u Privrednoj komori Srpske Đorđa Savića, tako nešto ipak ne treba da očekujemo. Kaže da je moguće da u narednim danima, kod određenih naftnih distributera, dođe do određenog pojeftinjenja, ali u neznatnom iznosu od svega par feninga po jednom litru. Kako je istakao, do značajnijih korekcija će doći tek ukoliko vrijednost barela nastavi i dalje da pada i približi se granici od 60 dolara.

– Ukoliko se sirova nafta zadrži na trenutnom nivou od 63 do 64 dolara, nisu realne veće korekcije cijena goriva na našim pumpama. Trenutne nabavne veleprodajne cijene goriva kreću se oko 1,72 marke. Ako ovome dodamo akcize, troškove i tarife, dolazimo do maloprodajne cijene goriva od 2,35, koliko ona i danas iznosi – objasnio je Savić.
Kaže i da je do ovog pada došlo zbog raznih strahova, ali i da, kada se zabilježe ovako strmoglavi sunovrati cijena neke robe na berzama i tržištima, u gotovo 80 odsto slučajeva već nakon nekoliko dana dođe do stabilizacije i vraćanja u normalu.

Pojedini analitičari, međutim, već godinama upozoravaju na jedan sveprisutni fenomen – brzo poskupljenje goriva kada cijene na svjetskom tržištu rastu i sporo opadanje u slučaju pojeftinjenja. I on nije vezan samo za naše krajeve. Toliko je, kako navode, čest u čitavom svijetu, uključujući i razvijene zemlje, da postoji čak i termin “raketa i perje”. Cijene rastu poput rakete, a padaju poput perja.

Inače, najnovija savršena oluja na berzama počela je da se na horizontima oblikuje 2. i 3. aprila, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp pokrenuo sveobuhvatan globalni napad nametnuvši opšte carine svim američkim trgovinskim partnerima, a posebno Kini, koja je najveći svjetski uvoznik nafte. Iako je energija tehnički bila pošteđena, tržišta su brzo reagovala, jer su se kod velikih igrača pojavili strahovi od globalne recesije. Drugi razlog ovog strmoglavog pada – neočekivani porast proizvodnje sirove nafte od strane pojedinih zemalja članica naftnog kartela OPЕK. Ovaj dvostruki napad ostavio je tržišta energije u šoku. Analitičari američke banke “Goldman Saks” procijenili su da je šansa za pojavu recesije sa 35 povećana na čak 45 odsto u narednih 12 mjeseci.

Predah i problemi

Prema ocjenama pojedinih analitičara, evropske ekonomije pogođene inflacijom, a koja poprima oblike hronične, na ovaj način dobile su privremeni predah. Međutim, ovo olakšanje dolazi sa upozorenjima. Еvropska centralna banka upozorava da bi trajno niske cijene mogle da destimulišu ulaganja u obnovljive izvore energije. Za članice OPЕK-a, međutim, povećanje proizvodnje predstavlja gambit visokog rizika. Saudijskoj Arabiji su potrebne cijene nafte iznad 80 američkih dolara po barelu da bi uravnotežila svoj budžet za 2025. godinu. Ova kraljevina je, inače, suočena sa projektovanim deficitom od 19 milijardi dolara.

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti pretežno sunčano, toplije i uglavnom suvo vrijeme uz prolaznu oblačnost.

Tokom noći na istoku će biti oblačno vrijeme sa slabom kišom, koja će u višim predjelima preći u susnježicu i snijeg, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren vjetar, uglavnom sjevernih smjerova.
Poslije podne se očekuje postepeno naoblačenje sa sjeverozapada koje će se do večeri širiti ka svim predjelima.

Jutarnja temperatura vazduha od minus jedan do četiri, u višim predjelima od minus četiri, a dnevna od 13 do 17, u višim predjelima od sedam stepeni Celzijusovih.

U predmetu o prodaji falsifikovanih diploma na privatnim univerzitetima i akciji “Klaster”, pred Sudom Bosne i Hercegovine razmatran je sporazum o priznanju krivice. Sud je optuženima izrekao zatvorske kazne, a pravnim licima određene su i novčane kazne.

Zbog udruživanja radi činjenja krivičnih djela, zloupotrebe službenog položaja, nedopuštene trgovine i krivotvorenja isprava Mirko Tufegdžija i Vaso Pajić osuđeni su na jedinstvenu kaznu zatvora od dvije godine. Sud BiH izrekao je uslovnu kaznu ako u narednih pet godina ne počine novo krivično djelo. Visoka škola Union iz Mostara dužna je isplatiti novčanu kaznu od 50 hiljada maraka. Za ostale optužene, iako su priznali krivicu i potpisali sporazum sa Tužilaštvom BiH, Sud BiH je donio rješenje:

“Odbacuju se tri sporazuma o priznanju krivice zaključene između tužilaštva BiH i optuženih Vladimir Stojanović, Vojislav Škrbić i pravno lice univerzitet “Viktoria internešnl”, priznanje iz ovg sporazuma ne može se koristiti kao dokaz u krivičnom postupku”, rekao je sudija Suda BiH Mirslav Janjić.

Tako će pred Sudom BiH biti nastavljeno suđenje za ova lica. Prema prikupljenim dokazima izdato je najmanje 49 visokoškolskih diploma licima koja nisu studirala, po cijenama od 3500 do 10000 maraka. Sud BiH je donio rješenje o spajanju ovog postupka sa postupkom protiv Zorana Kalinića, bivšeg rektora na Nezavisnom univerzitetu u Banjoj Luci.

“Postupak koji se vodi protiv optuženih Vladimirа Stojanovića, Vojislava Škrbića i pravnog lica univerzitet Viktorija Internešnl vodio pred pretresnim vijećem Suda BiH spaja se sa postupkom koji se vodi protiv Zorana Kalinića pred ovim pretresnim vijećem”, istakao je Janjić.

Akcija “Klaster” počela je u februaru 2023. godine, a rezultirala je optužnicom protiv 21 osobe. Optuženi su da su prodavali diplome medicine, prava, šumarstva, ekonomije i brojnih drugih zvanja. Privatni univerziteti su djelovali na području Banje Luke, Mostara i Brčko distrikta, piše BHRT.