Connect with us

Hronika

VLAST GURA POD TEPIH SKANDAL GODINE: Mjesec dana od hapšenja zbog povezanosti sa narko-kartelom

Iako se sutra navršava puni mjesec dana otkako je u BiH izvedena velika policijska akcija “Black Tie 2”, na čijoj su meti osumnjičeni za povezanost sa opasnim narko-kartelom Edina Gačanina “Tito i Dino”, institucije države pokazuju potpunu rezervisanost od ovog, moglo bi se slobodno reći, skandala godine.

“Kolateralna šteta” za sada je jedino Fatih Kol, koji je, tek nakon što je Tužilaštvo BiH potvrdilo da je osumnjičen u ovom predmetu, razriješen sa pozicije počasnog konzula BiH u Panami, ali je on za sada usamljen primjer i niko ne preuzima odgovornost, niti, čini se, razmišlja o ostavci.

Ostavku, recimo, nismo vidjeli ni od Vahidina Munjića, koji je hapšen i osumnjičen u ovom predmetu, ali to nije bila prepreka za federalnu Vladu da mu produži mandat na mjestu v.d. direktora Federalne uprave policije (FUP). I to jednoglasno.

U međuvremenu, o kompletnom ovom slučaju stižu informacije koje bi se, doslovno, mogle svrstati u rubriku “vjerovali ili ne”.

Tako je tužilac Sanjin Kulenović ranije potvrdio da je Gačanina zanimalo kako da preuzme kontrolu nad državom, pa se tako razmatralo osnivanje neke stranke koju bi finansirao kartel.

Ali ni to nije vrh ledenog brijega – najnovija saznanja govore da prepiske sa aplikacije Sky pokazuju da je taj narko-kartel iz Dubaija, preko osobe iz Centralne izborne komisije (CIK) BiH, finansirao i namještao izbornu krađu u BiH.

Akademik Slavo Kukić smatra da pred BiH kao državom i društvom nema budućnosti sve dok se ona i njene institucije ne počnu otvoreno suprotstavljati kriminalu i korupciji, kojeg god oblika i manifestacije oni bili.

“Pri tome mislim prije svega na institucije pravosuđa i policije, kao i druge institucije koje su iz sfere represivnih organa države”, kaže Kukić za “Nezavisne novine”.

Ovih dana je, naglašava, dosta pratio kompletu priču u vezi sa predmetom “Tito i Dino”, te smatra da bi ta priča u javnom mnjenju morala biti podsticaj za one koji su za tu vrstu posla zaduženi i plaćeni.

“Ako se sutra ispostavi da tu ima nešto, onda poduzimati mjere iz svoje nadležnosti, a ako se ispostavi da nema, onda o tome izvijestiti javnost. Apsolutno, treba nam borba protiv svih vrsta kriminala i korupcije, da nema povlaštenih, ali pri tome mora se znati tko radi taj posao, tko je za to plaćen i tko za šta treba odgovarati”, poručuje Kukić.

Politička analitičarka Tanja Topić kaže da je na sceni “gromoglasna šutnja” i skretanje pažnje na sve moguće druge teme kako se ova ne bi otvarala, ne računajući nemušte pokušaje odbrane pojedinaca. U drugim državama praksa je sasvim drugačija.

“Mi smo imali bezazlenije primjere iz zemalja razvijene demokratije gdje su pojedini funkcioneri morali podnositi ostavku zbog kašnjenja voza ili provlačenja službene kartice, odnosno plaćanja privatnih stvari. Znači, za puno manje, sitne stvari, ti ljudi su sami podnosili ostavke. To je taj osjećaj odgovornosti prema građanima, odnosno demokratski način razumijevanja”, poručuje Topićeva.

Istakla je da je kod nas izostala reakcija za još jedan primjer iz prošlosti.

“Moram da skrenem pažnju i na to da smo imali isto tako od strane SAD stavljanje na crnu listu ljudi zbog korupcije, a koji dijelom dolaze i iz svijeta politike, ali i pravosudnog sistema. I tu smo vidjeli ignorantski odnos. Sve to su stavili u prašnjave ladice, nadajući se kratkoj pameti i prebacujući nekada lopticu na to da je riječ o napadu na njihovu etničku skupinu”, kaže Topićeva za “Nezavisne novine”.

Almir Sokolović, član Uređivačkog kolegijuma na portalu Radiosarajevo.ba, podsjeća da je vijest prema kojoj je kartel “Tito i Dino” namjeravao da preuzme državu objavljena u online medijima u BiH nekoliko sati nakon spektakularne akcije u nekoliko bh. gradova.

“Mi, novinari, odmah smo krenuli u ‘akciju’ i prenijeli je na svim portalima i medijskim platformama, ali su čelni ljudi koji vode ovu državu ostali nijemi na pouzdane informacije koje su stizale iz sata u sat nakon ekspresnog hapšenja 23 osobe, za koje se saznalo, uglavnom, iz dobro obaviještenih izvora Sky aplikacije. Ipak, sve to nije bio dovoljan alarm da se akcija ‘Black Tie 2’ nastavi i pokuša se doći do svih aktera iz ove svjetski zanimljive ‘priče’ o prijateljima narko-kartela Edina Gačanina Tita”, kaže Sokolović.

Ističe da nije problem u novinarima.

“Gdje je problem? U novinarima sigurno nije, jer mi smo ‘gladni’ i željni informacija o korupciji, kriminalu, hapšenjima svih onih koji su unazadili ovu državu u posljednjih 30 godina. Problem je u činjenici da se u Bosni i Hercegovini sve ono što počne nikada ne završi i sprovede u djelo. Akcija ‘Black Tie 2’ nije ni prva ni posljednja koja nije realizirana do kraja. Ko je zakazao? U krivce ne treba upirati prstom – dovoljno će biti prelistati dešavanja i sve će vam biti jasno. Borba protiv kriminala u Bosni i Hercegovini je kao sportski ribolov – uhvati, uslikaj i pusti. Pametnom, dosta”, poručuje Sokolović za “Nezavisne novine”.

Hadžiabdićeva podnijela prijavu
Irena Hadžiabdić, predsjednica Centralne izborne komisije (CIK) BiH, podnijela je krivičnu prijavu Tužilaštvu BiH protiv N.N. lica, a nakon što su mediji objavili prepisku iz Sky aplikacije, u kojoj se tvrdi da narko-kartel “Tito i Dino” ima nekog u CIK-u.

Nakon što je citirala Sky prepisku, Hadžiabdićeva je napomenula da ta prepiska upućuje na moguće krivično djelo.

“S obzirom na to da ova prepiska upućuje na moguće počinjenje krivičnog djela, a u cilju zaštite integriteta izbornog procesa i sprečavanja zloupotreba i manipulacija u izbornom procesu, podnosimo ovu krivičnu prijavu radi potreba provedbe hitne istrage i ispitivanja navoda iz medija. Molimo vas da nas blagovremeno obavijestite o preduzetim radnjama, odnosno rezultatima istrage. Centralna izborna komisija BiH stoji na raspolaganju za sva pitanja bitna za istragu”, navodi ona.

Related Topics:

Hronika

GODINU DANA BEZ ODGOVORA: Ko je napao Branislava Borenovića i zašto slučaj još nije riješen?

Tačno godinu dana nakon napada na poslanika PDP-a Branislava Borenovića u Banjaluci, napadači i dalje nisu identifikovani. Tužilaštvo navodi da je istraga u toku i da se vodi protiv nepoznatih lica.

Maskirani napadači pobjegli bez identiteta

Na današnji dan prošle godine, 5. septembra 2025, Branislava Borenovića u večernjim satima ispred zgrade u Banjaluci napala su dvojica maskiranih muškaraca.

Prema ranije iznesenim informacijama, napadači su koristili biber-sprej, nakon čega su pobjegli. Iako je od događaja prošlo tačno 365 dana, identitet dvojice muškaraca još nije utvrđen, niti je javnosti poznato ko je eventualno stajao iza napada.

Borenović danas ponovo traži odgovor na pitanje zbog čega istraga nije dovela do konkretnog rezultata, posebno imajući u vidu da su, prema njegovim riječima, postojali snimci nadzornih kamera i svjedoci.

„Tačno je 365 dana kako sam napadnut pred svojom zgradom od strane nepoznatih lica, koja su to uradila očigledno organizovano. Nevjerovatno je da je prošlo godinu dana, a da istraga nije završena do kraja, da nisu pronađeni počinioci i nalogodavci“, rekao je Borenović.

Borenović sumnja na političku pozadinu

Poslanik PDP-a smatra da napad nije bio slučajan i tvrdi da bi mogao imati političku pozadinu.

Kako je rekao, u Banjaluci nema ličnih neprijatelja niti problema zbog kojih bi očekivao ovakav napad, zbog čega smatra da je potrebno utvrditi da li je događaj povezan sa njegovim političkim djelovanjem.

„Očekivao sam da će ovaj napad na mene biti otkriven u svega nekoliko dana. Imao sam uvjeravanja od strane i policijskih i tužilačkih struktura da će to biti lako otkriveno pored svih tih dokaza i detalja“, naveo je Borenović.

On, međutim, nije ponudio konkretne dokaze kojima bi potvrdio tvrdnju o političkoj pozadini napada, pa se ta mogućnost za sada može posmatrati kao njegova sumnja.

Borenović poručuje da će nastaviti da insistira na rasvjetljavanju slučaja, bez obzira na to koliko vremena bude potrebno.

Tužilaštvo: Istraga je u toku

Iz Okružnog javnog tužilaštva u Banjaluci potvrđeno je da predmet nije zatvoren.

Kako navode, istraga je i dalje u toku i predmet se nalazi u radu protiv nepoznatih lica zbog krivičnog djela tjelesna povreda na štetu Branislava Borenovića.

To znači da godinu dana nakon događaja nema pravosnažnog odgovora na osnovna pitanja – ko su bili napadači, ko ih je eventualno angažovao i zbog čega je Borenović napadnut.

„Želim državu u kojoj se svi osjećaju sigurno“

Borenović je poručio da će nastaviti da insistira na istrazi, navodeći da njegov cilj nije samo rasvjetljavanje ličnog slučaja već i stvaranje sistema u kojem se građani, bez obzira na političku ili društvenu pripadnost, mogu osjećati sigurno.

Podsjetio je i da obavlja funkciju predsjednika Komisije za borbu protiv korupcije Parlamentarne skupštine BiH, za koju kaže da je među najaktivnijim komisijama u parlamentarnom radu.

„Ja sam predsjednik Komisije za borbu protiv korupcije koja je najaktivnija komisija u parlamentarnom radu na nivou BiH. Mi smo otvorili brojna važna pitanja“, istakao je Borenović.

Godinu dana kasnije, međutim, ključno pitanje i dalje ostaje bez odgovora: ko su dvojica maskiranih muškaraca koji su napali Branislava Borenovića i da li iza tog napada postoji nalogodavac?

Odgovor na to pitanje sada je u rukama policije i tužilaštva, koji istragu i dalje vode protiv nepoznatih lica.

Nastavi čitati

Hronika

ŠOKANTNA TVRDNJA BIVŠE DIREKTORKE BANKE “Potpisali su me na devet kredita bez mog znanja!”

Bivša direktorka poslovnice UniCredit banke u Sarajevu Elma Mujanović tvrdi da su njeno ime i potpis krivotvoreni i iskorišteni na najmanje 18 dokumenata koji se odnose na devet kredita, i to u vrijeme kada je bila na bolovanju.

Kada je sve to prijavila, prvo banci, a potom i nadležnim institucijama, kaže da je doživjela niz neugodnosti od nadređenih, a potom dobila otkaz nakon 15 godina rada.

Mujanović je zbog krivotvorenja njenog potpisa na dokumentima podnijela krivičnu prijavu Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo protiv nepoznatih osoba, navodeći da su bez njenog znanja i odobrenja zaključivani ugovori o kreditima i odluke o njihovom odobrenju.

Svoje tvrdnje potkrepljuje dokumentacijom koju je CAPITAL dobio na uvid, a kaže da strahuje da je njen potpis mogao biti korišten i za potpisivanje drugih dokumenata.

“Ako je moguće da se moje ime i potpis pojave na odluci o odobrenju ili ugovoru u vrijeme kada nisam bila prisutna, onda se mora postaviti pitanje da li je bilo drugih slučajeva i da li su klijenti bili adekvatno zaštićeni. Želim da se provjere dokumenti, elektronski tragovi i postupanje svih uključenih institucija“, kaže Mujanović.

Dodaje da ako se potvrdi da su njeno ime, prezime i potpis korišteni za bankarske odluke u vrijeme kada nije bila prisutna, onda ovo više nije samo pitanje njenog otkaza.

“To postaje pitanje zaštite klijenata, validnosti bankarske dokumentacije, unutrašnjih kontrola banke, korištenja ovlaštenja zaposlenika i odgovornosti institucija koje su o svemu bile obaviještene“, kaže Mujanović.

U krivičnoj prijavi navela je da su bez njenog znanja, od 15. decembra 2023. do 22. februara 2024. godine, dok je bila na bolovanju, sa više pravnih i fizičkih lica zaključivani ugovori o kreditima i donosene odluke o njihovom odobrenju na kojima je, kako tvrdi, falsifikovan njen potpis.

Ugovor o kreditu

Kaže da je na bolovanje otišla zbog pretrpljenog stresa usljed neprijatnosti koje je preživjela zbog toga što je prijavljivala nezakonitosti i kršenje internih procedura, uključujući i one vezane za transakcijsko poslovanje.

“U decembru 2023. godine pozvana sam na razgovor sa regionalnim i direktorkom prodaje kada mi je saopšteno da trebam preći na poslove prodaje, iako sam do tada bila direktor poslovnice sa dugogodišnjim iskustvom i rezultatima“, kaže Mujanović.

Kao obrazloženje navedena je „sistematizacija“ i informacija da će druga osoba preuzeti dvije poslovnice, iako, prema tvrdnjama Mujanović, ta osoba nije ispunjavala uslove za obavljanje tog posla.

“Rečeno mi je tada da me “sada neće nijedan direktor”, jer sam prijavljivala prethodnog rukovodioca i nepravilnosti. Pitala sam da li postoji bilo koje drugo radno mjesto u banci, izvan neposredne nadležnosti rukovodilaca koje sam prijavljivala, ali su mi rekli da takvo mjesto ne postoji za osobu koja je prijavila nadređenog“, rekla je Mujanović i dodala da je to shvatila i doživjela kao dodatni pritisak nakon višegodišnjeg rada u Banci.

U dokumentaciji se nalazi i zapisnik sa sastanka održanog 7. februara 2024. godine, na kojem je Mujanović upoznata sa odlukom o otkazu uz ponudu izmijenjenog ugovora o radu. Prema tom zapisniku, rekla je da razumije ponudu, ali nije željela da preuzme dokumentaciju niti da se izjasni o ponuđenom ugovoru. Nakon toga, radni odnos joj je prekinut 13. marta 2024. godine.

Dok je bila na bolovanju, na nizu dokumenata pojavio se potpis koji Mujanović osporava kao svoj, među kojima je i kreditna odluka od 15. januara 2024. godine. Radi se o potrošačkom kreditu od 20.500 KM.

„Kada sam banku obavijestila o korištenju mog imena i potpisa, zahtijevajući da se utvrdi ko stoji iza toga, dobila sam odgovor da to nije ništa bitno“, navodi Mujanović.

Na razgovoru u ljudskim resursima joj je, kako tvrdi, pripremljena izjava u kojoj je trebalo da bude navedeno da joj je banka ponudila drugo radno mjesto i da ga je ona odbila.

“Nisam došla tu da odbijam posao, nego da tražim objašnjenje za dokumentaciju i kredite na kojima se nalazi moje ime i potpis. Nakon razgovora sam bila izrazito uznemirena i slučaj sam prijavila inspekciji, uz dostavljanje dokumentacije“, rekla je Mujanović.

U dokumentaciji koju je CAPITAL pregledao, međutim, nema podatka ko je konkretno izvršio radnju potpisivanja niti na osnovu kojeg korisničkog naloga je dokument sačinjen. Upravo to Mujanović traži da se utvrdi.

U krivičnoj prijavi je pobrojano svih devet ugovora i odluka, sa datumima od 18, 20, 21, 22, 25. i 27. decembra 2023. te 15. i 16. januara 2024. godine.

Mujanović navodi da je slučaj prijavila Agenciji za bankarstvo FBiH, Federalnoj upravi policije, Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo, Agenciji za zaštitu ličnih podataka BiH, inspekciji, Ministarstvu finansija i Ministarstvu pravde, kao i nadležnim antikorupcijskim i institucijama za zaštitu ljudskih prava.

Kantonalna inspekcija je nakon prijave obavila nadzor i razmatrala okolnosti vezane za prestanak njenog radnog odnosa i ponuđeni izmijenjeni ugovor. U nalazu je zaključeno da nema zakonskog osnova za preduzimanje mjera iz nadležnosti inspekcije, uz upućivanje Mujanović na sudsku zaštitu.

Kancelarija za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo obavijestila je Mujanović da je zaprimila njenu prijavu o navodnim nezakonitim radnjama, kao i mogućim propustima i nepostupanju nadležnih, regulatornih i inspekcijskih organa.

“Vaš predmet je dostavljen Tužilaštvu KS na dalje postupanje. U konkretnom slučaju radi se o banci kao privatnom pravnom licu za koje nemamo nadležnost. Kako se navodi odnose i na postupanje regulatornih i inspekcijskih organa sa drugih nivoa vlasti, predmet je dostavljen Tužilaštvu KS“, naveli su u dopisu iz januara ove godine.

Međutim, iz UniCredit Banke nismo dobili konkretne odgovore na navode bivše zaposlenice. Na upit koji smo poslali odgovorili su šturo i opravdali se “zaštitom ličnih podataka”.

“U skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH i zbog povjerljivosti traženih informacija, nismo u mogućnosti odgovoriti na vaš upit“, kratko su odgovorili.

Informacije smo tražili i od Jasmina Mahmutovića, direktora Agencije za bankarstvo Federacije BiH, koji je zatražio vrijeme da se upozna sa slučajem, ali do objavljivanja ovog teksta nije odgovorio na naša pitanja.

Capital

Nastavi čitati

Hronika

UŽAS KOD CAZINA! Vozač automobilom pokosio troje maloljetne djece

U mjestu Donja Koprivna kod Cazina sinoć se dogodila teška saobraćajna nesreća u kojoj je povrijeđeno troje djece.

Kako saznaje Raport, muškarac je velikom brzinom udario troje djece i nanio im teške tjelesne povrede.

Azra Malkić, portparolka MUP-a Unsko-sanskog kantona, potvrdila je za pomenuti portal da se nesreća dogodila.

– Mogu potvrditi da je došlo do nesreće, upućena je patrola na lice mjesta – rekla je Malkić.

Raport saznaje da je riječ o stravičnoj nesreći i da se utvrđuje da li je muškarac bio pod dejstvom alkohola. Prema informacijama ovog portala, muškarac je djecu, uslijed neprilagođene brzine, pregazio dok su se igrala u dvorištu porodične kuće.

(Raport) Foto: Ilustracija

Nastavi čitati

Aktuelno