Neformalna grupa građana “Čuvari Plive” iz Šipova organizuje šetnju 19. aprila u znak protesta protiv najavljene izgradnje male hidroelektrane Jovići na rijeci Plivi.

Okupljanje je predviđeno za 12 časova na Trgu patrijarha Pavla u centru Šipova, gdje će građani prošetati od centra Šipova do ušća rječice Sokočnice u rijeku Plivu.

“Pozivamo sve ljubitelje prirode, rijeka i prirodnih ljepota iz svih gradova Republike Srpske i Bosne i Hercegovine da nam se pridruže 19. aprila u našoj protestnoj šetnji”, kažu iz neformalnog udruženja građana “Čuvari Plive”.

Naime, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srpske je nedavno izdalo ekološku dozvolu “Prirodnoj energiji” iz Šipova za gradnju MHE, što je naišlo na oštre reakcije mještana, ali i ekoloških udruženja, koji to smatraju uništavanjem Plive.

Dražen Prole, predsjednik Udruženja građana “Ne damo Plivu i Janj” iz Šipova, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da će ovo udruženje podržati ovaj skup i zajedno će prošetati sa građanima, sve u cilju da se zaštiti Pliva.

“Mi nismo još uvijek priveli kraju tužbu, odnosno pokretanje upravnog spora pred Okružnim sudom u Banjaluci”, kazao je Prole.

Dodao je da su odbornici ove opštine tražili jednu tematsku sjednicu, gdje su uputili dopis da prisustvuju predstavnici Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, kao i Ministarstva energetike i rudarstva, ali i predstavnici investitora.

“Održan je kolegijum gdje se većina odbornika složila s tim i dali smo im rok od 10 dana da nam odgovore kada bi mogli doći u Šipovo”, kazao je Prole i istakao da sumnja da će oni odgovoriti kako bi građani željeli.

“Nadam se da ćemo spriječiti da nadležno ministarstvo izda građevinsku dozvolu, a samim tim ministarstvo može raskinuti koncesioni ugovor, a u ugovoru piše da koncesionar odustaje od naknade u slučaju da ne pribavi potrebne dokumente”, kazao je Prole i istakao da, ako investitor dobije građevinsku dozvolu, oni imaju nesmetan pristup,

a ako ne dobije dozvolu, taj ugovor se može poništiti.

Prema rješenju Ministarstva, planirano hidroenergetsko postrojenje obuhvataće pregradni prag, dovodni kanal dužine 120 metara, prelivni jaz, riblju stazu, mašinsku zgradu sa dvije Kaplan turbine te odlivni kanal koji će voditi do prirodnog korita rijeke Plive. Nosilac projekta obavezan je da preduzme sve propisane mjere zaštite životne sredine u skladu sa važećim zakonima i regulativama, te da kontinuirano prati stanje ekosistema tokom izgradnje i rada postrojenja.

Takođe, odgovorno lice preduzeća “Prirodna energija” d.o.o. Šipovo dužno je da postupa u skladu sa članom 83. Zakona o zaštiti životne sredine, ispunjavajući sve ekološke obaveze. Pored toga, neophodno je primjenjivati mjere za ublažavanje negativnih uticaja na okolinu, u skladu sa dostavljenim dokazima priloženim uz zahtjev za ekološku dozvolu. Poseban naglasak stavljen je na redovno praćenje stanja životne sredine i sprovođenje odgovarajućih mjera zaštite, kako bi se očuvala prirodna ravnoteža i spriječile eventualne štetne posljedice izgradnje i rada hidroelektrane.

Podsjetimo, u Šipovu su u avgustu prošle godine prikupljani potpisi protiv izgradnje nove mini-hidrocentrale na rijeci Plivi. Građani smatraju da bi izgradnjom druge hidrocentrale na ovoj rijeci trajno bila uništena netaknuta priroda te ugrožena šansa za razvoj turizma u Šipovu.

Uzgajivači duvana u Srpskoj potpuno su obeshrabreni na pragu novog proizvodnog ciklusa zbog problema koji se ponavljaju iz sezone u sezonu, prije svega konstantnog poskupljenja sirovina i energenata, te nedostatka radne snage.

Prošla godina je, kažu uzgajivači, bila puna izazova. Nepovoljni vremenski uslovi sa sušom i ekstremnim temperaturama lani su im stvorili značajne poteškoće u proizvodnji i zbog čega ove godine sa zebnjom ulaze u novu sjetvu, jer mnoge porodice, prvenstveno u Posavini i Semberiji, na ovaj način prehranjuju porodice ili dopunjavaju kućni budžet.

Direktor bijeljinskog preduzeća “Duvan”, koje se bavi organizovanjem proizvodnje, otkupom i preradom, Čedo Gotovčević istakao je za “Glas” da se proizvodnja duvana smanjuje iz godine u godinu.

– Visoki troškovi i nedostatak radne snage trenutno su naši najveći problemi. U Posavini ima oko 50 proizvođača koji angažuju radnu snagu isključivo iz FBiH – kazao je Gotovčević, dodajući da od kooperanata godišnje u prosjeku otkupljuju oko 200 tona duvana, od kojeg se prave cigarete u zemljama okruženja i Evropi.

Ove godine su, kaže, u Bugarsku uspjeli izvesti 30 odsto prošlogodišnjeg duvana.

– Nadamo se da ćemo i ostatak uskoro prodati kako bismo što prije oslobodili skladišta za novu robu, jer smo i ove godine ugovorili proizvodnju sa stotinjak kooperanata iz Semberije i Posavine na površini od dvije stotine hektara – rekao je Gotovčević.

Dodao je da potražnja za duvanom u inostranstvu ove godine opala u odnosu na prethodne dvije kada je bila dosta povoljnija cijena.

– Svake godine smo išli sa povećanjem otkupnih cijena. I ove godine ćemo, uprkos teškoj situaciji, otkupnu cijenu povećati za nekih deset odsto u odnosu na lani – kazao je Gotovčević.

Prema njegovoj računici, od kilograma duvana, čija će otkupna cijena za proizvođače koji se nalaze u sistemu PDV-a iznositi oko osam KM, može se napraviti oko 1.200 cigareta.

Jedan od proizvođača je i Dragan Jović iz Srednje Čađavice koji uzgaja duvan od 1976. godine. On naglašava da je ovo težak i mukotrpan posao i da su okolnosti pod kojim to rade sve nepovoljnije.

– Ove godine, kao i prethodne, zasijaću četiri hektara duvana, dok je to ranije bilo duplo više. Međutim, premije su manje, sada dobijamo nešto simbolično. Nadležni su nam lani obećali nešto više novca, međutim to još nismo dobili, a sada, u proljeće, subvencije su nam najpotrebnije – kazao je Jović, ističući da je sve ukućane uposlio koji zajedno sa njim rade u polju.

Luka Pavlović iz Obudovca, koji se proizvodnjom duvana bavi već dvije decenije, kaže da je ovih dana počeo sa postavljanjem plastenika za rasadu.

– U sezonu ulazimo sa puno neizvjesnosti. Dovoljno je reći da sa novom sjetvom krećemo, a preduzeće koje otkupljuje duvan od nas još nije prodalo ni robu od prošle godine – rekao je Pavlović.

Dodao je da će još ove godine zasijati dva i po hektara, dok će o proizvodnji duvana iduće godine dobro razmisliti.

– Problem je i radna snaga koju ne možemo naći ni kad bi nam trebalo za lijeka. Meni svaki dan treba deset radnika, a oni što bi radili traže nerealnu dnevnicu – istakao je on.

Firme
Luka Pavlović kazao je da uzgajivači proizvedeni duvan mogu predati jednom preduzeću.

– Ranije su bili i otkupljivači iz Orašja i Gradačca. Međutim, sve te firme su propale, tako da nam je ostao samo bijeljinski “Duvan” – rekao je Pavlović.
Glas

Prosječna porodica u BiH poslije svakog odlaska u sedmičnu nabavku hrane ostane u šoku. Neshvatljivo je kako je hrana toliko skupa imajući u vidu standard i mjesečna primanja radnika.

Prema istraživanjima BiH je najsiromašnija zemlja u Evropi, broj nezaposlenih se približava broju zaposlenih, penzioneri i mnogi radnici preživljavaju na minimalcu, ali bez obzira na to građani za hranu i bezalkoholna pića izdvajaju više nego u mnogi zemljama koje su članice Evropske Unije.

Prema posljednjim statističkim podacima (januar) prosječna plata u Bosni i Hercegovini iznosi 1.508 maraka, broj zaposlenih je 860.041, i preko 50 odsto zaposlenih prima platu manju od prosječne!
U istom mjesecu, januaru, sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao iznosila je 3.149,80 KM i od prosječne plate je veća za 1641.8 KM.

Samo na prehranu, navodi Sindikat, izdvaja se 44,49 odsto!

Poređenja radi prije 15 godina- 2009. godine prosječna plata je prema podacima Agencije za statistiku BiH bila 790 KM dok je u istom tom periodu potrošačka korpa bila 1.396 KM. To znači da je do januara ove godine plata porasla za 718 KM, a potrošačka korpa za čak 1753.8 KM!

Zanimljive podatke za Hrvatsku i EU objavio je portal Index.hr.

Kako navode u Hrvatskoj se više troši na hranu nego u ostatku EU.

Tačnije u bogatijim državama se više troši na hranu, ali ona čini manji dio ukupnih troškova.

Index.hr je dao i zanimljiv pregled izdvajanja novca za hranu u bivšoj zajedničkoj državi.
Linker
Došli su do zaključka da iz usporedbe današnjeg udjela troškova hrane u ukupnim troškovima kućanstava i prijašnjih decenija, može zaključiti da je danas standard u Hrvatskoj veći nego što je bio ikada u istoriji (kao i u većini svijeta), pa se isto može zaključiti i za Bosnu i Hercegovinu.

Sa sigurnošću se može tvrditi, navode, da to vrijedi za devedesete. Ali prijašnje decenije je teže odrediti jer Eurostat vodi podatke Hrvatske tek od 1995.

Iako nije savršeno usporedivo, zbog razlike u metodologiji izračuna i prikupljanja podataka, mogu poslužiti podaci Statističkog godišnjaka Jugoslavije 1918. – 1987.

Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku Jugoslavije, 1963. je domaćinstvima na prostoru Hrvatske 45.1 odsto troškova otpadalo na prehranu (originalno “ishrana”), a podaci za Bosnu i Hercegovu kažu da je gotovo 50 odsto troškova, preciznije 49,6 odsto otpadalo na ishranu. I dok je ekonomski uzlet Jugoslavije 60-ih vidljiv za Hrvatsku gdje su domaćinstva 1973. za ishranu izdvajala 37.2 odsto, za BiH to i nije toliko vidljivo, obzirom da su izdvajanja za hranu i dallje visoka- 43,3 odsto.

Isto tako je vidljiva realna stagnacija druge polovine 70-ih i kriza prvih godina 80-ih (82. je Jugoslavija de facto bankrotirala) jer je udio prehrane u ukupnim troškovima puno sporije padao, pa je 1983. godine domaćinstvo u Hrvatskoj izdvajalo na ishranu 36,4 odsto, a domaćinstvo u BiH 42,04 odsto.

Cijele osamdesete je trajala kriza, pa je do 1987. u Hrvstskoj udio čak narastao na 37.3 odsto, a u BiH na 44,7 odsto.

Navedimo na kraju da se na hranu od BiH više izdvajalo samo u Crnoj Gori i SAP Kosovo.