Connect with us

Svijet

NEKE OD ČLANICA NATO mogle bi slati vojnike u Ukrajinu

Baltičke zemlje mogle bi poslati svoje trupe u rat u Ukrajinu ako se situacija na ratištu značajnije pogorša.

Ovo piše njemački Der Spiegel.

Oprez i suzdržanost Olafa Šolca
Prema pisanju Spiegela, njemački kancelar Olaf Šolc želi uvjeriti njemačku i evropsku javnost kako ne želi dalju eskalaciju sukoba u Ukrajini pa je tako vrlo oprezan kada se radi o slanju oružja, pogotovo onog koje bi Ukrajinci mogli koristiti za napade na ruskoj teritoriji.

Šolc, poput američkog predsjednika Bajdena, tvrdi da se ponaša razborito. On vjeruje da bi Putin mogao uzvratiti ako zemlja poput Njemačke isporuči sisteme oružja koji su previše dalekosežni. Zato blokira isporuku krstarećih raketa Taurus. I zato odbacuje zaštitu ukrajinskog vazdušnog prostora s teritorija NATO ili obuku ukrajinskih vojnika od pripadnika NATO u Ukrajini.

No, dok Šolc upozorava na eskalaciju rata i hvali njemačku i američku suzdržanost, NATO istočnoevropske države strahuju da bi upravo ta politika mogla izazvati dalju eskalaciju.

Baltičke zemlje mogle bi poslati vojnike u Ukrajinu
Prošle sedmice su, na marginama konferencije o spoljnoj i bezbjednosnoj politici Lenarta Merija u estonskom glavnom gradu Tallinu, baltički poslanici upozorili predstavnike vlade iz Berlina na posljedice njemačke politike. Njihov argument glasi: ako Rusi postignu strateški proboj u istočnoj Ukrajini jer Zapad samo polovično pomaže Kijevu, situacija bi se mogla dramatično pogoršati.

U tom slučaju baltičke zemlje i Poljska ne bi čekale da se ruske trupe rasporede na njihovoj granici, upozoravaju baltički političari, one bi stoga same poslale trupe u Ukrajinu. A šta to znači je jasno, NATO bi postao strana u ratu. Upravo toga se kancelar Šolc i američki predsjednik Bajden s pravom plaše. Prema razmišljanju baltičkih država, svako ko želi ograničiti rat pretjeranim suzdržavanjem zapravo rizikuje da on izmakne kontroli, prenosi “Index”.

Slično to vide i najvažniji članovi Šolcova kabineta. Bio to vicekancelar Robert Habek ili ministrica spoljnih poslova Analena Berbok (oboje Zeleni), FDP-ov ministar finansija Kristijan Lindner ili ministar obrane Boris Pistorijus (SPD) – svi oni pozivaju na dodatnu pomoć Ukrajini u oružju u onom što bi moglo biti odlučujuća faza rata. Šolcovu samoproglašenu razboritost kritički gledaju Zeleni i FDP.

“Neki brkaju oklijevanje s razboritošću, ali situacija je preozbiljna za to”, kaže član koalicionog odbora.

“Nismo učinili dovoljno”
Pomoć Ukrajini dominira u pregovorima o budžetu za 2025. Šolc govori o apsolutnoj potrošnji, gdje je Njemačka na drugom mjestu iza SAD-a. Njemačka pomaže više od bilo koje druge evropske zemlje. S druge strane, Zeleni i dijelovi FDP-a žale se da Njemačka ne čini dovoljno u odnosu na svoju privrednu moć.

“Mislim da nismo učinili dovoljno da podržimo Ukrajinu u posljednje dvije godine”, rekao je vicekancelar Robert Habek.

Habek smatra da Zapad ima obvezu nastaviti s isporukom iz vlastitih zaliha, uključujući i iz već oskudnih skladišta Bundeswehra. Tokom njegovog nastupa na Saveznoj akademiji postalo je jasno da je vicekancelar zabrinut pitanjem kako će se jednog dana u istorijskoj retrospektivi suditi o ulozi Njemačke u ukrajinskom ratu.

Jednog dana moglo bi se postaviti pitanje ko je učinio premalo za Ukrajinu, rekao je Habek.

“Njemačka ne bi trebala biti na strani onih koji se onda moraju opravdavati”, upozorio je Habek.

“Njemačka mora priznati da je ruska meta”
“Situacija još nije beznadna”, kaže penzionisani pukovnik Roderih Kajzeveter.

“Ukrajina još uvijek može pobijediti, ali samo ako podržimo Ukrajinu potpuno, vojno, finansijski, politički.” To košta, kaže Kajzeveter.

“Zato bi ovaj rat trebao poslužiti kao hitna situacija kako bi se finansirala obrana i podrška Ukrajini bez obzira na dugove”, dodaje.

Ali da bi to učinila, vlada bi morala priznati da je Njemačka takođe meta ruskog rata, kaže Kajzeveter. U svakom slučaju, “novac koji sada dajemo višestruko je jeftiniji nego ako čekamo da Rusija bude uspješna”.

Ministrica spoljnih poslova Analena Berbok takođe to vidi na taj način. Svako oklijevanje i oklijevanje u podršci Ukrajini košta života nedužnih ljudi, rekla je Berbok tokom posjete Kijevu, sedmog od početka rata.

“Svako oklijevanje u podršci Ukrajini takođe ugrožava našu vlastitu sigurnost”, a njen ukrajinski kolega Dmitro Kuleba složio se s time.

“Ako ne zaustavite Rusiju ovdje i sada, njeni će projektili nastaviti letjeti i prema vama u jednom trenutku”, zaključio je.

Related Topics:

Svijet

HAOS U ROVNU I VODAMA CRNOG MORA: Ruske snage razorile skladište dronova i pogodile brod sa vojnim teretom!

Ruske oružane snage napale su ukrajinski logistički centar Nova pošta u Rovnu, gdje je bio uskladišten teret dvostruke namjene, uključujući komponente za bespilotne letjelice, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.

U saopštenju se navodi da su u ovom centru bili uskladišteni dijelovi za dronove dugog i srednjeg dometa.

Tokom noćnog napada pogođen je i teretni brod koji je, između ostalog, prevozio vojni teret, 30 kilometara od luke Odesa.

Dublje u vodama Crnog mora pogođeni su teretni brod i bespilotno plovilo ukrajinske vojske, navodi rusko Ministarstvo odbrane.

Nastavi čitati

Svijet

IRAN POSLAO PORUKU VAŠINGTONU: Evo pod kojim uslovima se otvara moreuz

Ponuda Irana Sjedinjenim Američkim Državama o ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza u roku od sedam dana i dalje je na stolu, izjavio je iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči.

“Ako Vašington prihvati uslove Teherana, strateški plovni put biće otvoren u roku od šest dana, a pregovori između SAD i Irana biće nastavljeni sedmog dana”, rekao je Arakči iranskim medijima.

Predsjednik SAD Donald Tramp ranije je odbio ponudu Irana o otvaranju Ormuskog moreuza u roku od sedam dana, u skladu sa koracima koje je naveo Teheran.

Iran je ranije proglasio zatvaranje Ormuskog moreuza za brodarski saobraćaj bez plaćanja naknade i dobijanja dozvole od Teherana.

SAD su uvele blokadu iranske obale i luka, a američka mornarica pruža zaštitu teretnim brodovima prilikom prolaska kroz moreuz.

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI “BOCNUO” TRAMPA: Od njegovog “primirja” 76 napada

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski saopštio je danas, 18. oktobra, da je Rusija 76 puta namjerno napala ukrajinski energetski sektor otkako je američki predsjednik Donald Tramp prije nedjelju dana objavio energetsko primirje.

“Samo prošle noći zabilježeni su udari na trafostanice u Viničkoj, Žitomirskoj, Hmeljničkoj i Odeskoj oblasti. Desetine hiljada porodica i dalje je bez struje. Energetičari i remontne ekipe rade praktično danonoćno kako bi obnovili snabdijevanje električnom energijom”, objavio je Zelenski na svom nalogu na platformi X.

Koliko je ljudi stradalo u posljednjim ruskim napadima?
On je potvrdio da su tokom protekle noći ruske snage pogodile stambene objekte u više ukrajinskih regiona.

“Prema trenutnim podacima, 12 osoba je povrijeđeno, uključujući dvoje djece. Dvije osobe su poginule. Izjavljujem saučešće njihovim porodicama i voljenima”, navodi se u saopštenju Zelenskog.

Koliko je dronova, bombi i raketa Rusija upotrijebila?
On je ukazao da su tokom protekle nedjelje ruske snage napale Ukrajinu sa skoro 2.700 jurišnih dronova, 1.700 avio-bombi i 66 raketa, od kojih je većina bila balistička, i dodao da su glavne mete ovih udara bili energetski objekti, prenosi Tanjug.

Šta je Zelenski poručio Sjedinjenim Američkim Državama?
“Rusi pokušavaju da izazovu potpuni nestanak struje. SAD bi trebalo da vide da Rusija ne preduzima nikakve recipročne korake kao odgovor na ublažavanje sankcija ili dogovore. Naprotiv, oni svaki signal o mogućnosti da zarade novac shvataju kao dokaz da se njihovo opredjeljenje za rat isplati i da mogu nastaviti da se bore. Rusija se mora suočiti sa pritiskom da bi mir imao šansu”, poručio je Zelenski.

Nastavi čitati

Aktuelno