Connect with us

Svijet

KO JE KLAUDIJA, PRVA ŽENA PREDSJEDNICA MEKSIKA? Vodi porijeklo sa Balkana, čeka je težak zadatak na čelu države

Ko je Klaudija Šejnbaum koja je postala predsjednica Meksika?

Klaudija Šejnbaum izabrana je za predsjednicu Meksika i time je ostvarila istorijski uspjeh, postavši prva žena na čelu države. Ona je bivša gradonačelnica Meksiko Sitija i veliki saveznik odlazećeg predsjednika Andresa Manuela Lopeza Obradora. Šejnbaumovu, naučnicu koja vodi porijeklo sa Balkana, sada očekuju brojni izazovi kada je riječ o organizovanom kriminalu i nasilju u zemlji, koje je obilježilo i čitav izborni proces.

Šejnbaumova je nakon izbora obećala kontinuitet, rekavši da će nastaviti da jača uspjehe koje je postigao Lopez Obrador, dalje nadograđujući programe socijalne zaštite koji su odlazećeg predsjednika učinili veoma popularnim.

Istorijski rezultat
Prije kandidovanja na predsjedničkim izborima, Šejnbaumova je bila gradonačelnica Meksiko Sitija, što je jedna od najuticajnijih političkih pozicija u zemlji, za koju se smatra da otvara put za predsjedničku funkciju. Ovi izbori, na kojima je Šejnbaumova pobijedila Čočitlu Galvez, predstavljaju veliku prekretnicu za žene u Meksiku.

Klaudija Šejnbaum (61) aktivno je vodila kampanju prethodnih mjeseci i putovala u mnoge dijelove Meksika, kako bi izložila svoj program. Ona je rođena u emigrantskoj jevrejskoj porodici, njen otac je pobjegao iz Litvanije, a majka iz Bugarske 1940. godine, kako bi izbjegli Holokaust. Njena majka Eni Pardo Semo je biolog, a otac Karlos Šejnbaum Joselevic hemijski inženjer. Šejnbaumova je i sama naučnica sa doktoratom u oblasti energetskog inženjerstva. Studirala je fiziku, doktorirala energetiku i napisala više od 100 radova o energetici, kao i dvije knjige o energetici, životnoj sredini i održivom razvoju.

Međuvladinom panelu za klimatske promjene (IPCC) pri Ujedinjenim nacijama u oblasti energetike i industrije pridružila se 2007. godine, kao koautor na temu “Ublažavanje klimatskih promjena” za Četvrti izvještaj o procjeni IPCC. Grupa je te godine dobila Nobelovu nagradu za mir. Ona je 2013. bila koautor Petog izvještaja o procjeni IPCC zajedno sa 11 drugih stručnjaka iz oblasti industrije.

Predstojeći izazovi
Predizbornu kampanju su obilježili napadi u kojima je ubijeno više lokalnih kandidata, a same izbore obilježilo je i nasilje u gradu Kojomeapan u saveznoj državi Puebla, gdje je ubijena jedna osoba.

Stalno visoki nivoi nasilja u Meksiku biće jedan od njenih najneposrednijih izazova nakon što Šejnbaumova preuzme dužnost 1. oktobra. U kampanji je rekla samo da će proširiti paravojnu Nacionalnu gardu koju je stvorio Lopez Obrador i nastaviti njegovu strategiju, ciljajući na “društvene bolesti koje mlade Meksikance čine lakom metom za regrutacije od strane kartela”. Stopa ubistava u Meksiku je među najvišima na svijetu, a više od 100.000 ljudi se i dalje vodi kao nestalo u zemlji. Takođe je i dalje opasno mjesto za žene, sa nevjerovatnim stopama femicida u regionu.

Šejnbaumova će, stoga, morati brzo da reaguje po pitanjima organizovanog kriminala i bezbjednosti u Meksiku, rekao je Vil Friman, saradnik za studije Latinske Amerike u Savetu za spoljnopolitičke odnose. Kada je riječ o odnosima sa sjevernim susjedom Meksika, Sjedinjenim Ameeričkim Državama, koji nisu bili na zavidnom nivou za vrijeme njenog prethodnika na funkciji, Šejnbaumova je rekla da će osigurati da postoji “odnos prijateljstva, međusobnog poštovanja i jednakosti”.

Govoreći o velikom broju državljana Meksika koji žive i rade u SAD, ona je obećala da će “uvijek braniti Meksikance koji su sa druge strane granice”. Odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Meksika su patili zbog Lopeza Obradora, koji je na vlasti od 2018. godine. Imajući u vidu da je Lopez Obrador njen mentor, ne očekuje se velika promjena u politici Meksika.

Težak mandat
Kada je Klaudija Šejnbaum obavljala funkciju gradonačelnice Meksiko sitija, Partija nacionalne akcije optužila ju je da je kriva za urušavanje osnovne škole “Enrike Rebsamen” u zemljotresu koji je pogodio zemlju, u kom je poginulo 19 djece i sedmoro odraslih. Institut za administartivnu verifikaciju donio je odluku da je zgrada škole premašila dozvoljeni nivo gradnje.

Još jedna tragedija obilježila je gradonačelnički mandat novoizabrane predsjednice Meksika. Oko 10 uveče 3. maja 2021, srušio se dio kolosijeka i dva vagona linije 12 u metrou Meksiko Sitija. Poginulo je 26 osoba, 80 je bilo povrijeđeno, a pet se vodilo kao nestalo.

Nakon nesreće, u javnost su izašli podaci da je ta pruga morala da se zatvori kako bi se preoblikovali dijelovi kolosijeka i zamijenile šine. Norveška kompanija “Det Norske Veritass” (DNV), koja je bila zadužena za istraživanje uzroka nesreće, otkrila je da je jedna od greda koja se srušila već imala kvarove koje nije prouzrokovao zemljotres 2017. godine. Šejnbaumova je 2021. godine smijenila direktora metroa.

Ipak, pojedini kritičari su rekli da je Šejnbaumova trebalo više da radi na poboljšanju infrastrukture metroa. Urednik dnevnih novina Meksiko Sitija “El Financiero” Alejo Sančez Kano smatra da je njena odgovornost neizbježna i rekao je da je dvije i po godine na funkciji bila nemarna, jer nije obraćala pažnju na metro.

Sa funkcije šefa grada povukla se prošle godine, kako bi se kandidovala za predsjednika. “Djevojkama sam primjer. Biti prva žena predsjednica u Meksiku je istorijski poduhvat”, poručila je Šejnbaumova.

(Nova/MONDO)

Related Topics:

Svijet

PUTIN “Isporuke „Tomahavka“ Kijevu UNIŠTIĆE NOVE VEZE SA Amerikom”

Isporuke raketa “tomahavk” Kijevu uništiće nove pozitivne trendove u odnosima između Rusije i SAD, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin.
“Bilo je pitanja u vezi sa, recimo, isporukom novih sistema naoružanja, uključujući sisteme dugog dometa i visoke preciznosti `tomahavk` i tako dalje. Već sam rekao da će to dovesti do uništenja naših odnosa, barem pozitivnih trendova koji su se pojavili u tim odnosima”, rekao je Putin ruskom novinaru Pavlu Zarubinu.

Odgovarajući na pitanje da li će Zapad čuti njegove signale iz govora na “Valdaju”, Putin je rekao da je na evropskim liderima da odluče kako će odgovoriti.

On je dodao da je u svom govoru u Diskusionom klubu “Valdaj” iskreno i otvoreno objasnio suštinu ovog pitanja i svoj stav.

“Ja sam jednostavno opisao određene situacije na iskren i otvoren način, prirodu pitanja i kako se osjećam u vezi sa njima”, rekao je ruski predsjednik

Nastavi čitati

Svijet

POTPUNI ZAOKRET! Njemačka želi smanjiti broj migranata u Evropi

Ograničiti migraciju, to je veliki projekt Aleksandra Dobrindta, njemačkog ministra unutrašnjih poslova, međutim po tom pitanju ne želi se previše oslanjati na Evropsku uniju, a zbog toga je svoje kolege iz EU pozvao na vanredni samit u Bavarsku.

Brži postupci za azil, neograničeni pritvor radi deportacije, digitalna pomoć pri prevođenju samo su neke od tema o kojima su u subotu razgovarali pojedini ministri iz Evropske unije. Prema ocjenama anlitičara, njemački ministar je sastankom želio još jednom skrenuti pažnju na svoju agendu strožeg kursa prema evropskoj politici azila.

Dobrindt: “Moramo ojačati migracijski pakt EU-a”
“Europi su potrebni jasnoća, dosljednost i više nadzora kada je migracijska politika u pitanju. Moramo ojačati migracijski pakt EU-a i postrožiti pravila o deportacijama”, rekao je Dobrindt prije početka sastanka u hotelu u centru Minhena, a prenijela je Njemačka novinaska agencija (DPA).

Suština, ideje ministra Njemačke kako piše DW je snažne evropske granice, brze deportacije i inovativna rješenja jer se samo na taj način može osigurati red, otvorenost i evropsko jedinstvo.

Dobrindt svojim kolegama predlaže znatno ubrzanje postupaka za azil. Ako je zahtjev za azil odbijen kao neosnovan, žalbe i tužbe više ne bi smjele odgađati konačnu odluku.

Nadalje, počinitelji krivičnih djela i osobe koje predstavljaju bezbjednosni rizik, a koje su dužne napustiti zemlju, bi trebalo biti moguće neograničeno pritvarati radi deportacije.Kako bi se olakšali postupci za azil, trebale bi se koristiti digitalne pomoćne aplikacije za prevođenje temeljene na vještačkoj inteligenciji. Dosad je potraga za adekvatnim prevodiocima, u praksi, vrlo često otežavala vođenje postupka azila pogotovo za migrante koji dolaze iz Azije i sa područja u kojima lokalni jezici imaju nekoliko podvarijanti.

Ministarstvo unutrašnjih poslova prije sastanka reklo je da nije planirana završna deklaracija te da se radi o radnom sastanku, a tema, osim migracija, trebala je biti i često prelijetanje dronova na teritoriji evropskih zemalja.

Njemački ministar se ne želi oslanjati na EU
Kako priše DW sastanak bi trebao otvoriti put osnivanju takozvanih centara za povratak. Ti bi centri trebali prihvaćati odbijene tražitelje azila iz Europe koji se ne mogu vratiti u svoje matične zemlje.

“Trebali bi se nalaziti što bliže zemljama porijekla”, rekao je njemački ministar.

Na nivou EU već se radi na takvim centrima, međutim ministru Dobrindtu to nije dovoljno jer kako je rekao, ne može se pouzdati u to da će EU zaista uspostaviti takve “povratne centre”.

Prema njegovim zamislima, pojedine države članice EU trebale bi moći samostalno preuzeti inicijativu, a neke zemlje poput Nizozemske već rade na konkretnim dogovorima npr. sa Ugandom.

Ipak, neki drugi pokušaji takve vrste, kao oni između Italije i Albanije su propali zbog otpora pravosuđa Evropske unije.

Zanimljivo, sastanku u Njemačkoj nije prisustvovao francuski ministar unutrašnjih poslova koji je svoj izostanak opravdao trenutnom krizom vlasti u toj zemlji.Cilj: drastično smanjenje migracija i više deportacija
Još u julu Dobrindt se sastao s kolegama iz pet država Evropske unije te sa magnusom Brunerom, evropskim povjerenikom za migracije. Sagovornici su se tada dogovorili da će se zauzeti za dosljedne deportacije, uključujući i one u Siriju i Afganistan.

Cilj je bolja zaštita vanjskih granica EU ali i povećanje broja prihvata odbijenih tražitelja azila od strane zemalja izvan Evropske unije. O ovome, odnosno da i zemlje koje nisu članice EU prihvate dio migranata u Evropi se u posljednje vrijeme sve češće govori.

Prvi dogovor te vrste postignut je između Italije i Albanije, ali on nikada nije zaživio. Taj dogovor je podrazumijevao da se migranti koji nisu dobili azil u Italiji, izmjeste u kampove u Albaniji, ali takva vrsta saradnje među zemljama u Evropi još uvijek je na dugom štapu.

Nakon dolaska na vlast u maju, vlada kancelara Fridriha Merca je kao jednu od najvažnijih zadaća navela cilj drastičnog smanjenje nereguliranih migracija i pojačane deportacije onih koji nemaju pravo boravka u Njemačkoj.

Broj podnesenih zahtjeva za azilom je u Njemačkoj drastično pao u prvoj polovini ove godine. No to bi mogla biti posljedica strožih kontrola granica koje su počele još za vrijeme protekle vlade Olafa Šolca.

Nastavi čitati

Svijet

SIJARTO! “Ratna PSIHOZA ZAVLADALA među evropskim liderima”

Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto izjavio je da među evropskim liderima danas vlada snažna ratna psihoza i da žele da troše novac evropskih građana na opremanje i naoružavanje ukrajinske vojske i vođenje ukrajinske države.
Sijarto je rekao da su dugoročne ratne pripreme postale prihvaćena politika u Briselu i među političarima Zapadne Evrope, o čemu svjedoči prijedlog sedmogodišnjeg budžeta.

On ga je nazvao “ukrajinskim budžetom”, koji, kako je ocijenio, podrazumijeva “spaljivanje” novca evropskih građana u Ukrajini u narednim godinama, prenosi agencija MTI.

U međuvremenu, dodao je Sijarto, ponovo se zatvaraju kanali komunikacije sa Rusijom.

“Trenutna evropska politička strategija, koja prekida kanale komunikacije sa Rusijom, jasno će rezultovati dugim ratom, a u ovom dugom ratu žele da spale novac evropskih naroda kupovinom oružja, na primjer od Amerike, i davanjem tog oružja Ukrajini”, rekao je on.

Šef mađarske diplomatije je dodao da je evropska ekonomija u velikim problemima jer evropska konkurentnost dramatično opada, a evropske kompanije trenutno plaćaju tri do četiri puta više za energiju od svojih kineskih ili američkih konkurenata.

“Umjesto da koriste evropske finansijske resurse za razvoj evropske ekonomije i obnavljanje njene konkurentnosti, oni žele da pošalju novac evropskih naroda u Ukrajinu u narednim godinama”, rekao je Sijarto.

On je naglasio da se Mađarska ne slaže s tim, da mađarski narod ne smije biti poslat u Ukrajinu i da mađarska Vlada neće dozvoliti da mađarski narod plati još veću cijenu rata u Ukrajini.

Nastavi čitati

Aktuelno