Connect with us

Svijet

KO JE KLAUDIJA, PRVA ŽENA PREDSJEDNICA MEKSIKA? Vodi porijeklo sa Balkana, čeka je težak zadatak na čelu države

Ko je Klaudija Šejnbaum koja je postala predsjednica Meksika?

Klaudija Šejnbaum izabrana je za predsjednicu Meksika i time je ostvarila istorijski uspjeh, postavši prva žena na čelu države. Ona je bivša gradonačelnica Meksiko Sitija i veliki saveznik odlazećeg predsjednika Andresa Manuela Lopeza Obradora. Šejnbaumovu, naučnicu koja vodi porijeklo sa Balkana, sada očekuju brojni izazovi kada je riječ o organizovanom kriminalu i nasilju u zemlji, koje je obilježilo i čitav izborni proces.

Šejnbaumova je nakon izbora obećala kontinuitet, rekavši da će nastaviti da jača uspjehe koje je postigao Lopez Obrador, dalje nadograđujući programe socijalne zaštite koji su odlazećeg predsjednika učinili veoma popularnim.

Istorijski rezultat
Prije kandidovanja na predsjedničkim izborima, Šejnbaumova je bila gradonačelnica Meksiko Sitija, što je jedna od najuticajnijih političkih pozicija u zemlji, za koju se smatra da otvara put za predsjedničku funkciju. Ovi izbori, na kojima je Šejnbaumova pobijedila Čočitlu Galvez, predstavljaju veliku prekretnicu za žene u Meksiku.

Klaudija Šejnbaum (61) aktivno je vodila kampanju prethodnih mjeseci i putovala u mnoge dijelove Meksika, kako bi izložila svoj program. Ona je rođena u emigrantskoj jevrejskoj porodici, njen otac je pobjegao iz Litvanije, a majka iz Bugarske 1940. godine, kako bi izbjegli Holokaust. Njena majka Eni Pardo Semo je biolog, a otac Karlos Šejnbaum Joselevic hemijski inženjer. Šejnbaumova je i sama naučnica sa doktoratom u oblasti energetskog inženjerstva. Studirala je fiziku, doktorirala energetiku i napisala više od 100 radova o energetici, kao i dvije knjige o energetici, životnoj sredini i održivom razvoju.

Međuvladinom panelu za klimatske promjene (IPCC) pri Ujedinjenim nacijama u oblasti energetike i industrije pridružila se 2007. godine, kao koautor na temu “Ublažavanje klimatskih promjena” za Četvrti izvještaj o procjeni IPCC. Grupa je te godine dobila Nobelovu nagradu za mir. Ona je 2013. bila koautor Petog izvještaja o procjeni IPCC zajedno sa 11 drugih stručnjaka iz oblasti industrije.

Predstojeći izazovi
Predizbornu kampanju su obilježili napadi u kojima je ubijeno više lokalnih kandidata, a same izbore obilježilo je i nasilje u gradu Kojomeapan u saveznoj državi Puebla, gdje je ubijena jedna osoba.

Stalno visoki nivoi nasilja u Meksiku biće jedan od njenih najneposrednijih izazova nakon što Šejnbaumova preuzme dužnost 1. oktobra. U kampanji je rekla samo da će proširiti paravojnu Nacionalnu gardu koju je stvorio Lopez Obrador i nastaviti njegovu strategiju, ciljajući na “društvene bolesti koje mlade Meksikance čine lakom metom za regrutacije od strane kartela”. Stopa ubistava u Meksiku je među najvišima na svijetu, a više od 100.000 ljudi se i dalje vodi kao nestalo u zemlji. Takođe je i dalje opasno mjesto za žene, sa nevjerovatnim stopama femicida u regionu.

Šejnbaumova će, stoga, morati brzo da reaguje po pitanjima organizovanog kriminala i bezbjednosti u Meksiku, rekao je Vil Friman, saradnik za studije Latinske Amerike u Savetu za spoljnopolitičke odnose. Kada je riječ o odnosima sa sjevernim susjedom Meksika, Sjedinjenim Ameeričkim Državama, koji nisu bili na zavidnom nivou za vrijeme njenog prethodnika na funkciji, Šejnbaumova je rekla da će osigurati da postoji “odnos prijateljstva, međusobnog poštovanja i jednakosti”.

Govoreći o velikom broju državljana Meksika koji žive i rade u SAD, ona je obećala da će “uvijek braniti Meksikance koji su sa druge strane granice”. Odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Meksika su patili zbog Lopeza Obradora, koji je na vlasti od 2018. godine. Imajući u vidu da je Lopez Obrador njen mentor, ne očekuje se velika promjena u politici Meksika.

Težak mandat
Kada je Klaudija Šejnbaum obavljala funkciju gradonačelnice Meksiko sitija, Partija nacionalne akcije optužila ju je da je kriva za urušavanje osnovne škole “Enrike Rebsamen” u zemljotresu koji je pogodio zemlju, u kom je poginulo 19 djece i sedmoro odraslih. Institut za administartivnu verifikaciju donio je odluku da je zgrada škole premašila dozvoljeni nivo gradnje.

Još jedna tragedija obilježila je gradonačelnički mandat novoizabrane predsjednice Meksika. Oko 10 uveče 3. maja 2021, srušio se dio kolosijeka i dva vagona linije 12 u metrou Meksiko Sitija. Poginulo je 26 osoba, 80 je bilo povrijeđeno, a pet se vodilo kao nestalo.

Nakon nesreće, u javnost su izašli podaci da je ta pruga morala da se zatvori kako bi se preoblikovali dijelovi kolosijeka i zamijenile šine. Norveška kompanija “Det Norske Veritass” (DNV), koja je bila zadužena za istraživanje uzroka nesreće, otkrila je da je jedna od greda koja se srušila već imala kvarove koje nije prouzrokovao zemljotres 2017. godine. Šejnbaumova je 2021. godine smijenila direktora metroa.

Ipak, pojedini kritičari su rekli da je Šejnbaumova trebalo više da radi na poboljšanju infrastrukture metroa. Urednik dnevnih novina Meksiko Sitija “El Financiero” Alejo Sančez Kano smatra da je njena odgovornost neizbježna i rekao je da je dvije i po godine na funkciji bila nemarna, jer nije obraćala pažnju na metro.

Sa funkcije šefa grada povukla se prošle godine, kako bi se kandidovala za predsjednika. “Djevojkama sam primjer. Biti prva žena predsjednica u Meksiku je istorijski poduhvat”, poručila je Šejnbaumova.

(Nova/MONDO)

Svijet

KONAČNO OTKRIVENO šta su Iranci POGODILI U IZRAELU tokom 12 dana rata

Tokom dvanaest dana sukoba između Irana i Izraela nekoliko iranskih projektila direktno je pogodilo pet izraelskih vojnih lokacija, navode britanski mediji, pozivajući se na radarske podatke.
Zbog strogih pravila vojne cenzure u Izraelu zvanične potvrde ovih udara za sada nema, piše britanski portal “Telegraph”.

Prema njihovoj ocjeni, ovakvi napadi dodatno otežavaju već napetu dinamiku između dvije zaraćene strane, koje istovremeno pokušavaju da se predstave kao pobjednici.

Iranske rakete, kako se izvještava, probile su izraelski protivvazdušni štit i izazvale oštećenja ne samo na vojnim lokacijama, već i u okolnim naseljenim i industrijskim zonama.

Uprkos svemu, portparol izraelske vojske poručio je da su “svi relevantni objekti očuvali funkcionalni kontinuitet tokom ratnih dejstava”, prenosi “24Sedam”.

Nastavi čitati

Svijet

TOLIKO O SANKCIJAMA! Stopa nezaposlenosti u Rusiji na ISTORISKOM MINIMUMU

Stopa nezaposlenosti u Rusiji za maj iznosi 2,2 odsto, što predstavlja istorijski minimum za cijeli period praćenja ove statistike od 1991. godine, objavio je ruska Federalna služba za ekonomsku statistiku (Rosstat).

Prethodna minimalna vrijednost od 2,3 posto je dostignuta u oktobru 2024. godine, a ova cifra sa nije promijenila u novembru i decembru.

U januaru i februaru 2025. godine, vrijednost indikatora je nakratko porasla na 2,4 posto, da bi se u martu i aprilu vratio na 2,3 procenta, prenosi Interfaks.
Ukupan broj nezaposlenih u Rusiji u maju 2025. godine iznosio je 1.653.000 ljudi, što je za 56.000 manje nego u aprilu, prenose agencije.

Ministarstvo rada navodi da je u narednih pet godina potrebno zamijeniti oko 11 miliona radnih mjesta u Rusiji kako bi se pronašla zamjena za radnike koji odlaze u penziju.

Od toga je 1,6 miliona radnika u industriji, a 1,7 miliona u obrazovanju i zdravstvu.

Nastavi čitati

Svijet

ILON MASK OSNOVAO STRANKU “AMERIKA” Vraćamo vam slobodu!

Američki preduzetnik Ilon Mask objavio je da je formirao političku stranku pod nazivom Amerika.

Mask je ovo saopštio dan nakon što je pitao svoje pratioce na “Iksu” da li je potrebno da se osnuje nova politička stranka u SAD.

“Odnosom glasova dva prema jedan, želite novu političku stranku i dobićete je! Danas je formirana stranka Amerika da bi vam vratila slobodu”, objavio je Mask na svojoj društvenoj mreži.

Nastavi čitati

Aktuelno