Connect with us

Svijet

KO JE KLAUDIJA, PRVA ŽENA PREDSJEDNICA MEKSIKA? Vodi porijeklo sa Balkana, čeka je težak zadatak na čelu države

Ko je Klaudija Šejnbaum koja je postala predsjednica Meksika?

Klaudija Šejnbaum izabrana je za predsjednicu Meksika i time je ostvarila istorijski uspjeh, postavši prva žena na čelu države. Ona je bivša gradonačelnica Meksiko Sitija i veliki saveznik odlazećeg predsjednika Andresa Manuela Lopeza Obradora. Šejnbaumovu, naučnicu koja vodi porijeklo sa Balkana, sada očekuju brojni izazovi kada je riječ o organizovanom kriminalu i nasilju u zemlji, koje je obilježilo i čitav izborni proces.

Šejnbaumova je nakon izbora obećala kontinuitet, rekavši da će nastaviti da jača uspjehe koje je postigao Lopez Obrador, dalje nadograđujući programe socijalne zaštite koji su odlazećeg predsjednika učinili veoma popularnim.

Istorijski rezultat
Prije kandidovanja na predsjedničkim izborima, Šejnbaumova je bila gradonačelnica Meksiko Sitija, što je jedna od najuticajnijih političkih pozicija u zemlji, za koju se smatra da otvara put za predsjedničku funkciju. Ovi izbori, na kojima je Šejnbaumova pobijedila Čočitlu Galvez, predstavljaju veliku prekretnicu za žene u Meksiku.

Klaudija Šejnbaum (61) aktivno je vodila kampanju prethodnih mjeseci i putovala u mnoge dijelove Meksika, kako bi izložila svoj program. Ona je rođena u emigrantskoj jevrejskoj porodici, njen otac je pobjegao iz Litvanije, a majka iz Bugarske 1940. godine, kako bi izbjegli Holokaust. Njena majka Eni Pardo Semo je biolog, a otac Karlos Šejnbaum Joselevic hemijski inženjer. Šejnbaumova je i sama naučnica sa doktoratom u oblasti energetskog inženjerstva. Studirala je fiziku, doktorirala energetiku i napisala više od 100 radova o energetici, kao i dvije knjige o energetici, životnoj sredini i održivom razvoju.

Međuvladinom panelu za klimatske promjene (IPCC) pri Ujedinjenim nacijama u oblasti energetike i industrije pridružila se 2007. godine, kao koautor na temu “Ublažavanje klimatskih promjena” za Četvrti izvještaj o procjeni IPCC. Grupa je te godine dobila Nobelovu nagradu za mir. Ona je 2013. bila koautor Petog izvještaja o procjeni IPCC zajedno sa 11 drugih stručnjaka iz oblasti industrije.

Predstojeći izazovi
Predizbornu kampanju su obilježili napadi u kojima je ubijeno više lokalnih kandidata, a same izbore obilježilo je i nasilje u gradu Kojomeapan u saveznoj državi Puebla, gdje je ubijena jedna osoba.

Stalno visoki nivoi nasilja u Meksiku biće jedan od njenih najneposrednijih izazova nakon što Šejnbaumova preuzme dužnost 1. oktobra. U kampanji je rekla samo da će proširiti paravojnu Nacionalnu gardu koju je stvorio Lopez Obrador i nastaviti njegovu strategiju, ciljajući na “društvene bolesti koje mlade Meksikance čine lakom metom za regrutacije od strane kartela”. Stopa ubistava u Meksiku je među najvišima na svijetu, a više od 100.000 ljudi se i dalje vodi kao nestalo u zemlji. Takođe je i dalje opasno mjesto za žene, sa nevjerovatnim stopama femicida u regionu.

Šejnbaumova će, stoga, morati brzo da reaguje po pitanjima organizovanog kriminala i bezbjednosti u Meksiku, rekao je Vil Friman, saradnik za studije Latinske Amerike u Savetu za spoljnopolitičke odnose. Kada je riječ o odnosima sa sjevernim susjedom Meksika, Sjedinjenim Ameeričkim Državama, koji nisu bili na zavidnom nivou za vrijeme njenog prethodnika na funkciji, Šejnbaumova je rekla da će osigurati da postoji “odnos prijateljstva, međusobnog poštovanja i jednakosti”.

Govoreći o velikom broju državljana Meksika koji žive i rade u SAD, ona je obećala da će “uvijek braniti Meksikance koji su sa druge strane granice”. Odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Meksika su patili zbog Lopeza Obradora, koji je na vlasti od 2018. godine. Imajući u vidu da je Lopez Obrador njen mentor, ne očekuje se velika promjena u politici Meksika.

Težak mandat
Kada je Klaudija Šejnbaum obavljala funkciju gradonačelnice Meksiko sitija, Partija nacionalne akcije optužila ju je da je kriva za urušavanje osnovne škole “Enrike Rebsamen” u zemljotresu koji je pogodio zemlju, u kom je poginulo 19 djece i sedmoro odraslih. Institut za administartivnu verifikaciju donio je odluku da je zgrada škole premašila dozvoljeni nivo gradnje.

Još jedna tragedija obilježila je gradonačelnički mandat novoizabrane predsjednice Meksika. Oko 10 uveče 3. maja 2021, srušio se dio kolosijeka i dva vagona linije 12 u metrou Meksiko Sitija. Poginulo je 26 osoba, 80 je bilo povrijeđeno, a pet se vodilo kao nestalo.

Nakon nesreće, u javnost su izašli podaci da je ta pruga morala da se zatvori kako bi se preoblikovali dijelovi kolosijeka i zamijenile šine. Norveška kompanija “Det Norske Veritass” (DNV), koja je bila zadužena za istraživanje uzroka nesreće, otkrila je da je jedna od greda koja se srušila već imala kvarove koje nije prouzrokovao zemljotres 2017. godine. Šejnbaumova je 2021. godine smijenila direktora metroa.

Ipak, pojedini kritičari su rekli da je Šejnbaumova trebalo više da radi na poboljšanju infrastrukture metroa. Urednik dnevnih novina Meksiko Sitija “El Financiero” Alejo Sančez Kano smatra da je njena odgovornost neizbježna i rekao je da je dvije i po godine na funkciji bila nemarna, jer nije obraćala pažnju na metro.

Sa funkcije šefa grada povukla se prošle godine, kako bi se kandidovala za predsjednika. “Djevojkama sam primjer. Biti prva žena predsjednica u Meksiku je istorijski poduhvat”, poručila je Šejnbaumova.

(Nova/MONDO)

Related Topics:

Svijet

SASTAJU SE TRAMP I ZELENSKI: Vens objavio da postoje razlozi za napredak u razgovorima

Sukob u Ukrajini je daleko najteži za rješavanje od svih međunarodnih sukoba, izjavio je potpredsjednik SAD Džejms Dejvid Vens.

Ovo je teško da se riješi, u to nema sumnje. Ali radije bih radio za predsjednika SAD Donalda Trampa koji energično pokušava da riješi taj problem – rekao je Vens.

On je naveo da postoje razlozi za očekivanje napretka nakon kontakta između Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, zakazanog za danas.

– Ja sam uvijek optimista da ćemo postići napredak – dodao je Vens.

 

Nastavi čitati

Svijet

CDU DOŽIVIO ISTORIJSKI PORAZ, PADAJU OSTAVKE: Merz ostaje na funkciji, ali u stranci rastu tenzije

Nakon što je CDU u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji osvojio svega 4,9 odsto glasova i prvi put ostao bez mjesta u pokrajinskom parlamentu, lider pokrajinske organizacije Daniel Peters podnio je ostavku. Istovremeno su ostavku objavili i generalna sekretarka Katy Hoffmeister i jedna od potpredsjednica, dok Friedrich Merz poručuje da ostaje i na čelu stranke i na mjestu kancelara.

Rezultati pokrajinskih izbora u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji izazvali su nove potrese unutar njemačke Hrišćansko-demokratske unije (CDU).

CDU je osvojio 4,9 odsto glasova, ostao ispod izbornog praga od pet odsto i prvi put u istoriji nije ušao u pokrajinski parlament. Za lidera pokrajinske organizacije Daniela Petersa uslijedila je ostavka, koju je obrazložio preuzimanjem lične odgovornosti za izborni rezultat.

Peters odlazi nakon izbornog rezultata

Peters je nakon sjednice pokrajinskog odbora CDU-a u Schwerinu saopštio da se povlači sa mjesta predsjednika stranke u pokrajini.

Kako je objavio ZDF, rekao je da za njega odgovorna politika podrazumijeva i izvlačenje ličnih posljedica nakon ovakvog rezultata.

Do održavanja pokrajinske stranačke konferencije početkom naredne godine, CDU u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji trebalo bi da privremeno vodi Philipp Amthor, državni ministar za saradnju savezne vlade i pokrajina.

Istovremeno je ostavku podnijela i generalna sekretarka pokrajinskog CDU-a Katy Hoffmeister.

CDU prvi put ispod cenzusa

Prema preliminarnom službenom rezultatu, CDU je osvojio 4,9 odsto glasova, dok je AfD dobio 38,2, SPD 35,5, Ljevica 6,5, a Zeleni 5,7 odsto. U pokrajinski parlament ulaze četiri stranke, dok su CDU i FDP ostali ispod praga od pet odsto.

CDU je tako ostao bez poslaničkih mjesta u ovoj sjeveroistočnoj njemačkoj pokrajini, što je za stranku istorijski rezultat.

Amthor preuzima stranku do naredne godine

Philipp Amthor bi trebalo da pokrajinski CDU vodi privremeno, do stranačke konferencije početkom 2027. godine.

Amthor je, prema navodima njemačkih medija, rekao da bi više volio da Peters i Hoffmeister ostanu na svojim funkcijama, ali je ocijenio da je rezultat bio težak udarac za pokrajinsku organizaciju.

Istakao je da nije trenutak za ishitrene zaključke o dugoročnoj strategiji, već za uređenu analizu rezultata i razgovore unutar stranke.

Novi pritisak na Friedricha Merca

Dok se CDU u pokrajini suočava sa promjenama, posljedice rezultata osjećaju se i na saveznom nivou.

Merz je nakon izbora poručio da ne namjerava da se povuče ni sa mjesta kancelara ni sa čela CDU-a. AP navodi da je kancelar javno potvrdio namjeru da nastavi svoj politički i reformski kurs.

Istovremeno, nakon izbornih rezultata u Saksoniji-Anhaltu, Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji i Berlinu, u CDU-u se pojačala rasprava o političkoj strategiji i načinu na koji stranka treba odgovoriti na rast podrške AfD-u.

Sastanak bez Merca dodatno privukao pažnju

Njemački mediji izvijestili su i o sastanku više pokrajinskih lidera CDU-a i predsjednika vlada saveznih pokrajina koji je održan u Berlinu bez Merca.

Prema izvještaju javnog servisa SWR, dio istaknutih političara sastao se kasno u nedjelju naveče nakon višesatnih razgovora sa kancelarom u sjedištu stranke. Prisustvo Merca na tom dodatnom sastanku nije potvrđeno, a učesnici nisu javno komentarisali sadržaj razgovora.

Sama činjenica da su se istaknuti članovi CDU-a sastali bez kancelara privukla je pažnju njemačke javnosti, ali nije objavljeno da je na tom sastanku donesena odluka o promjeni rukovodstva na saveznom nivou.

Merz zasad ostaje na obje funkcije

Osam pokrajinskih premijera CDU-a prethodno je javno podržalo nastavak rada sa Mercom i pozvalo da se fokus zadrži na političkim potezima, a ne na unutrašnjim kadrovskim raspravama.

Merz je sada pod dodatnim političkim pritiskom nakon tri teška izborna rezultata, ali je javno saopštio da planira da nastavi kao kancelar i predsjednik CDU-a.

U međuvremenu, pokrajinski CDU u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji ulazi u proces reorganizacije nakon rezultata od 4,9 odsto, dok ostaje otvoreno kako će stranka na saveznom nivou odgovoriti na promijenjenu političku situaciju.

Nastavi čitati

Svijet

KAMIONI KRUŽE NJUJORKOM: Na njima snimci života Srba na KiM

Kamioni sa velikim video-bimovima na kojima se prikazuju snimci života Srba na Kosovu i Metohiji prolaze ulicama Njujorka, uključujući i Tajms skver, u vrijeme održavanja godišnje sjednice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Akciju je pokrenula srpska dijaspora u SAD sa ciljem da državnicima koji borave u Njujorku skrene pažnju na položaj Srba na Kosovu i Metohiji.

Na ekranima se, između ostalog, prikazuju snimci Martovskog pogroma iz 2004. godine, ranjenog dječaka Stefana Stojanovića iz Gotovuše, kao i protesta srpskih ljekara.

U ime srpske dijaspore u Americi, Aleks Mitrović izjavio je za Tanjug da je cilj akcije da se tokom Generalne debate skrene pažnja brojnim državnicima na život srpskog naroda u AP Kosovo i Metohija.

“Želim da napomenem da ovo nije politička akcija, već naprotiv, humanitarna i, pre svega, akcija patriotizma”, rekao je Mitrović.

Kamioni koji prikazuju snimke života srpskog naroda u AP Kosovo i Metohija do sada su prošli najvažnijim njujorškim ulicama, kao i glavnim trgom u centru grada Tajms skverom.

Na kamionima se mogu vidjeti snimci iz marta 2004. godine za vrijeme Martovskog pogroma, kao i snimci povrijeđenog srpskog dečaka Stefana Stojanovića u Gotovuši, koga je Azem Kurtaj ranio na Badnji dan 2023. godine.

Takođe, emituju se i snimci protesta srpskih ljekara u južnoj pokrajini u maju i junu ove godine, neosnovana privođenja pojedinih Srba u AP Kosovo i Metohija, kao i poruke podrške predsjedniku SAD Donaldu Trampu u Beogradu, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno