Connect with us

Društvo

PLATA NEDOVOLJNA ZA ŽIVOT! Evo na šta najviše troše BiH građani

Hranim se dvaput dnevno, ne štedim kada je u pitanju ishrana i za ta dva obroka potrošim oko petnaestak maraka. Dakle, mjesečno između 450 i 500 KM, što je malo više od trećine moje plate, riječi su Nikole J., sa kojim smo komentarisali činjenicu da četvoročlana porodica u BiH pojede skoro cijelu prosječnu platu, koja se, zavisno od toga da li se radi o Republici Srpskoj ili Federaciji BiH, kreće između 1.300 i 1.400 KM.

Nikolina prednost u odnosu na prosječnu četvoročlanu porodicu u BiH jeste to što živi sam, pa su mu time troškovi prehrane manji. Međutim, udar na lična primanja mu stiže od plaćanja stambenih dažbina i drugih troškova.

– Za stanarinu i ličnu higijenu potrošim gotovo identičan iznos koji dajem za hranu, pa mi od plate ostane trećina novca. Imam prijatelje koji žive u Austriji i znam da su njima troškovi stanovanja veći nego ovdje, ali znam da oni manje novca daju za hranu. Naravno, imaju veće plate nego mi, jer je standard bolji, ali kada sve saberem, ni njima nije lako, jer nema izlazaka, sve se vrti oko djece ili posla – kaže Nikola.

U sličnoj situaciji je i Aleksandra D. koja živi u Banjaluci.

– S obzirom na to da živim sama i ne izdržavam ostale članove porodice, nisam računala koji postotak plate odvojim za hranu, no kada pogledamo koliko koštaju namirnice, vjerujem da okvirno trošim približno oko 450 maraka, što je 50 odsto najniže plate u Republici Srpskoj – navodi Aleksandra.

Ono što primjećuju građani i čemu svjedoče za “Nezavisne novine” jeste da se cijene hrane na rafovima svakodnevno mijenjaju.

– Veliki dio svoje plate izdvajam na hranu, čak više i od ovog broja koji je naveden prema istraživanju. Imam utisak da je hrana svaki dan sve skuplja, odnosno da je svaka velika nabavka u koju odem bar malo skuplja od prethodne, a skoro pa uvijek kupujem iste namirnice koje su mi potrebne – poručuje Ivana J.

Činjenica je da lična primanja u BiH rastu iz mjeseca u mjesec, ali isto tako su u porastu i cijene hrane, što građane postavlja u izuzetno nezavidnu situaciju i borbu kako da pregrme od prvog do prvog.

– Dakle, kada u jednoj prosječnoj četvoročlanoj porodici dvoje radi, kada imaju prosječna primanja, oni ne mogu da iznesu minimalnu potrošačku košaru. Nemoguće je bez kredita, a najčešće se odriču nečega – poručuje Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača “Futura” iz Mostara.

Koliko je u vezi s ovim pitanjem BiH daleko od evropskog prosjeka, ali i standarda u potrošnji, najbolje svjedoči podatak da građani Evropske unije (EU) mjesečno na prehranu troše manje od 15 odsto svoje plate. Ali, treba napomenuti da je dobar dio njih smanjio kupovinu hrane i pića usljed velike inflacije u prethodne tri godine.

Međutim, analitičari kažu da, što je neka država privredno razvijenija i gdje su lična primanja veća, onda je iznos koji se izdvaja za hranu manji.

– Da bi čovjek prehranio obitelj, dakle, ako bukvalno pričamo samo o hrani, nije dovoljna prosječna plaća u BiH. Sa druge strane, u Njemačkoj se porodica može prehraniti sa 30 odsto od jedne prosječne plaće – pojašnjava Bago.

Dalje navodi da BiH prijeti još veći problem, a to je da cijene hrane polako dostižu cijene koje su aktuelne na Zapadu, a da postoje primjeri gdje su čak i više.

– Za razliku u standardu plaća, za nas su cijene hrane ogromne – ističe Bago.

Rješenje za BiH i njene građane je, kako navodi, jačanje i veće investiranje u domaću proizvodnju, prije svega poljoprivredu, kako ona ne bi i dalje bila zavisna od uvoza.

– Mi otprilike konzumiramo oko 80 odsto hrane koju uvozimo, vrlo malo imamo svoju proizvodnju, nismo održivi niti smo uređeni. Da se više ulaže u domaću proizvodnju, garantujem da bi cijene hrane bile niže. Samo ću kao primjer uzeti subvencije na proizvodnju pšenice, ako se država sa svima dogovori i garantira im otkupnu cijenu, onda samim tim možemo pričati o finalnoj cijeni za domaće tržište, bez obzira na to koje su promjene na berzi. Nas to nije briga, jer u slučaju bilo kakvih potresa mi imamo pšenicu u kojoj smo sami učestvovali – pojašnjava Bago.

– Hrana je pitanje samoodrživosti jedne zemlje. Ako ne kontroliramo hranu, o čemu mi pričamo? Svaka država koja drži do sebe mora sebe nahraniti, educirati svoju djecu i liječiti svoje ljude. A mi imamo problem sa svim ovim – zaključuje Bago.

Ono što moramo napomenuti jeste i da dio građana BiH nema uslove ni da pokrije mjesečne troškove prehrane.

Prema procjeni sindikata u BiH, koji jedini računaju potrošačke korpe, na mjesečnom nivou četvoročlana porodica na prehranu u prosjeku troši oko 1.200 KM, što je oko 40 odsto od ukupne potrošačke korpe.

Nezavisne

Related Topics:

Društvo

RASTE INTERESOVANJE ZA PELET U BIH: Cijene i do 684 KM po toni

Iako je do početka grijne sezone ostalo još nekoliko mjeseci, građani širom BiH već uveliko rezervišu pelet, strahujući da bi se mogao ponoviti scenario od prošle godine, kada je nagli rast potražnje doveo do nestašice na tržištu.

Proizvođači bilježe povećanu potrošnju

Zbog eventualnih novih poskupljenja i problema sa nabavkom, proizvođači već sada bilježe povećanu potražnju za ovim ogrevom.

U firmi “Drvoprodex” iz Banjaluke kažu da građani svakodnevno kontaktiraju ovo preduzeće kako bi na vrijeme obezbijedili ogrev za narednu grijnu sezonu.

Svakodnevni upiti

“Imamo svakodnevno upita i rezervacija za ovu vrstu ogreva. U našoj firmi paleta od 1.050 kilograma peleta trenutno košta 640 maraka, sa uključenim prevozom na adresu kupca. Trudimo se da zadržimo stabilne cijene, ali sve zavisi od troškova sirovine, transporta i potražnje”, kazali su iz ove firme.

Podsjećaju da je početkom aprila cijena palete peleta iznosila 590 KM, sa uključenim prevozom.

Kako navode, ranijih godina tokom ljetnih mjeseci gotovo da nije bilo narudžbi, dok je krajem septembra i početkom oktobra interesovanje naglo raslo.

Slična situacija je i u sarajevskoj kompaniji “Drvosječa”, koja posluje putem predstavništava u nekoliko gradova širom Bosne i Hercegovine.

Cijena zavisi od klase

Iz ove firme ističu da cijena peleta zavisi od klase proizvoda.

“Tako je pelet A2 klase trenutno dostupan po cijeni od 621 KM po toni, dok A1 klasa dostiže cijenu i do 684 KM po toni, plus prevoz. Imamo veoma mnogo narudžbi.

Kupci u strahu od nestašice

“Kupci su u strahu da ne dođe do nestašice kao što je bilo prošle godine, pa su ove godine odlučili da pelet nabave ranije”, kazali su iz ove firme.

Igor Andrić, sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta pri Privrednoj komori Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da je povećano interesovanje za pelet posljedica iskustava iz prethodne godine.

“Ranijih godina uvijek smo apelovali da se pelet kupuje u proljeće. Prošle godine uopšte nije bilo potražnje, pa smo došli u situaciju da je u oktobru i novembru, pred sam kraj godine, došlo do enormne potražnje, a proizvođači nisu mogli da odgovore tim količinama”, kazao je Andrić i istakao da cijenu diktira potražnja.

Građani se odlučili na raniju kupovinu

Dodao je da je upravo nestašica peleta prošle godine jedan od razloga zbog kojeg se građani ove godine odlučuju na raniju kupovinu.

“Prošle godine, i pored toga što je cijena skočila, nije bilo mogućnosti da se nabavi pelet. Pretpostavljam da ljudi upravo zbog toga sada kupuju kako ne bi ponovo došli u takvu situaciju”, istakao je Andrić.

Cijene previsoke

Prema njegovim riječima, trenutne cijene peleta su visoke u odnosu na kupovnu moć građana, ali ističe da se proizvođači suočavaju sa rastom troškova proizvodnje.

“Sadašnje cijene peleta jesu previsoke s obzirom na trenutnu situaciju i kupovnu moć građana. Ali, sami inputi u proizvodnji su povećani. Stalno dolaze novi nameti, od povećanja cijena goriva, preko rasta cijena električne energije, pa do povećanja plata”, kazao je Andrić.

On smatra da pred početak grijne sezone ne bi trebalo da dođe do znatnijeg rasta cijena.

“Ne bi trebalo da dođe do nekog većeg skoka cijena jer su se potrošači u ovom ljetnom periodu već snabdjeli određenim količinama ovog ogreva. Na cijene najveći uticaj imaju ponuda i potražnja”, kazao je Andrić.

Ipak, kako naglašava, veoma je teško predvidjeti buduća kretanja na tržištu zbog brojnih dešavanja u svijetu koja utiču na privredu i energetski sektor.

Nastavi čitati

Društvo

POLJOPRIVREDNICI U BIH STRAHUJU: Žetva pšenice pred vratima, cijena nepoznata

Dok je žetva ječma već počela u Semberiji, a pšenica ulazi u završnu fazu sazrijevanja širom Bosne i Hercegovine, poljoprivredni proizvođači i dalje ne znaju po kojoj će cijeni predati ovogodišnji rod.

Predstavnici udruženja poljoprivrednika iz Republike Srpske i Federacije BiH upozoravaju da neizvjesnost u vezi s otkupom, rast troškova proizvodnje i izostanak sistemske podrške dodatno ugrožavaju domaću poljoprivredu.

Žetva ječma

Žetva ječma u Semberiji je počela, a prvi podaci pokazuju da su prinosi na nivou prošlogodišnjih, dok je kvalitet zrna veoma dobar, rekao je Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika sela Semberije i Majevice, za “Nezavisne novine”.

Velika neizvjesnost

On je naveo da će narednih dana biti poznato više podataka o prinosima, ali da među proizvođačima vlada velika neizvjesnost zbog izostanka informacija o otkupnim cijenama.

“Pred žetvu pšenice još ne znamo ni cijene ni uslove otkupa. Niko se ne oglašava i svi ćute, dok su poljoprivrednici u sve težoj situaciji”, rekao je Bakajlić.

Mnogi proizvođači su prezaduženi

Prema njegovim riječima, mnogi proizvođači su prezaduženi, dok istovremeno čekaju isplatu podsticaja i premija koje, kako tvrdi, kasne još od prošle godine.

“Imamo oko 500 maraka neisplaćenih podsticaja po određenim osnovama, a pojedine premije iz prethodne godine još nisu isplaćene. Ljudi se s pravom hvataju za glavu”, istakao je Bakajlić.

U Semberiji je ove godine pod strnim žitima zasijano oko 26.000 hektara, od čega je približno 19.000 hektara pod pšenicom, dok ostatak čine ječam i tritikale.

Cijene ječma i kukuruza

Govoreći o očekivanim otkupnim cijenama, Bakajlić smatra da bi cijena ječma trebalo da bude između 50 i 60 feninga po kilogramu, približno kao i cijena kukuruza.

“Prinosi se kreću od pet do šest tona po hektaru, ali troškovi proizvodnje nikada nisu bili veći. Cijena koštanja jednog hektara pšenice premašila je 2.500 maraka, dok su cijene repromaterijala znatno porasle”, kazao je on.

Vremenske nepogode

Bakajlić je upozorio i na posljedice vremenskih nepogoda koje su prethodnih dana pogodile dijelove Srbije i Vojvodine, strahujući da bi slični scenariji mogli ugroziti domaću proizvodnju.

Kako je rekao, potrebno je više raditi na zaštiti domaće proizvodnje i plasmanu domaće hrane na tržište.

“Mi možemo proizvesti značajan dio potreba za hranom u BiH. Potrebno je da domaći proizvod dobije prednost na domaćem tržištu, a ne da ga nekontrolisani uvoz potiskuje i uništava”, kazao je Bakajlić.

I u FBiH neizvjesnost u vezi s cijenama

Da je situacija skoro ista kao u Srpskoj, potvrđuju proizvođači iz Federacije BiH, koji očekuju dobar rod, ali strahuju da bi neizvjesnost u vezi s cijenama mogla umanjiti rezultate cijele sezone.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo ističe za “Nezavisne novine” da su vremenske prilike tokom vegetacione sezone bile gotovo idealne.

“Vrijeme je bilo idealno, sve je poslužilo kako treba i teško da je moglo biti bolje. Međutim, na kraju se ponovo suočavamo s istim problemom, ne zna se zvanična otkupna cijena i ostaje da vidimo kako će se situacija razvijati”, rekao je Bićo.

Bićo navodi da je pšenica dominantna kultura, dok se ječam uglavnom proizvodi za potrebe stočarske proizvodnje.

“Ječam se uglavnom sije za vlastite potrebe i ishranu stoke, dok je pšenica daleko više zastupljena na području Federacije BiH”, kazao je.

Nada umire posljednja

Kako se približava početak žetve pšenice, proizvođači se nadaju da će vremenski uslovi ostati povoljni i da će tržište ponuditi cijenu koja će opravdati ulaganja.

“Očekujemo da vrijeme posluži i da se žetva uspješno završi. Nadamo se i cijeni koja će odgovarati tržišnim uslovima i onome što su proizvođači uložili u proizvodnju”, kazao je Bićo.

Kako je rekao, sve je prepušteno tržištu.

“Sve je prepušteno tržištu. Nemamo nikakvu zaštitu ni sigurnost kada je riječ o cijeni. Pšenica je berzanska roba i jedino država može pomoći kroz garantovanu cijenu ili otkup za robne rezerve”, rekao je Bićo.

Nastavi čitati

Društvo

OBJAVLJEN KOMPLETAN SPISAK! Ovo je 20 deficitarnih zanimanja u Republici Srpskoj, posao vas čeka odmah nakon škole!

Učenici koji u školskoj 2026/2027. godini upišu neko od 20 deficitarnih zanimanja u Republici Srpskoj imaće pravo na mjesečnu stipendiju od 100 KM, kao i na plaćene troškove prevoza tokom trajanja nastavne godine.

Vlada Republike Srpske usvojila je Informaciju o stipendiranju deficitarnih zanimanja za školsku 2026/2027. godinu, a za ovu namjenu u 2026. godini obezbijeđeno je ukupno 900.000 KM.

Na listi deficitarnih zanimanja za narednu školsku godinu nalaze se:

* izvršilac radova na saobraćajnicama,
* armirač-betonirac,
* pekar,
* mesar,
* vozač motornih vozila,
* konobar,
* kuvar,
* električar-elektroinstalater,
* bravar-zavarivač,
* trgovac,
* CNC operater,
* mehaničar mehatronike, pneumatike i hidraulike,
* rukovalac građevinskim i pretovarnim mašinama i kranovima,
* frizer,
* auto-električar,
* agroproizvođač,
* alatničar,
* stolar,
* auto-mehaničar,
* mehaničar grijne i rashladne tehnike.

shutterstock_698632057.jpgIzvor: Shutterstock

Za školsku 2026/2027. godinu planiran je upis 944 učenika u ova zanimanja i devet struka, u 40 srednjih škola na području 29 jedinica lokalne samouprave.

 

Iz Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske za Mondo kažu, da su deficitarna zanimanja određena na osnovu prijedloga lokalnih zajednica i društvenih partnera, s ciljem podsticanja upisa učenika u zanimanja koja su potrebna tržištu rada, ali za koja učenici iskazuju najmanje interesovanja.

Nakon analize dostavljenih prijedloga, lista je definisana Pravilnikom o planu upisa učenika u prvi razred srednjih škola, pri čemu su zanimanja određena po školama i lokalnim zajednicama.

“Upisna politika u srednje škole kreira se u skladu sa potrebama tržišta rada i potrebama za nastavak školovanja na visokoškolskim ustanovama. U proces planiranja uključeni su srednje škole, jedinice lokalne samouprave, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske, Privredna komora Republike Srpske, Unija poslodavaca Republike Srpske i Komora samostalnih preduzetnika Republike Srpske”, rečeno je za Mondo iz Ministarstva prosvjete.

Na osnovu njihovih analiza i procjena definišu se upisne kvote i lista zanimanja za kojima postoji najveća potreba među poslodavcima.

“Podaci Ministarstva pokazuju da su u proteklih šest godina za stipendiranje učenika koji se obrazuju za deficitarna zanimanja iz Budžeta Republike Srpske izdvojena oko 4,2 miliona KM. Od tog iznosa 2,8 miliona KM utrošeno je za stipendije, a 1,4 miliona KM za troškove prevoza”, kažu u ovom ministarstvu.

U tom periodu, kako navode, stipendirano je više od 3.500 učenika.

“Analize Ministarstva pokazuju da najveći nedostatak radne snage postoji u oblastima ugostiteljstva i turizma, mašinstva i obrade metala, te elektrotehnike. Posebno su tražena zanimanja kuvar, konobar, bravar-zavarivač i električar-elektroinstalater, što potvrđuje da je program usmjeren na kadrove za kojima postoji najveća potreba na tržištu rada”, rekli su u Ministarstvu prosvjete i kulture.

Upis učenika u prve razrede srednjih škola u Republici Srpskoj za školsku 2026/2027. godinu počeo je juče, a planirano je da bude upisano ukupno 9.840 učenika u 13 struka i 77 zanimanja.

(Mondo)

Nastavi čitati

Aktuelno