Connect with us

Društvo

PLATA NEDOVOLJNA ZA ŽIVOT! Evo na šta najviše troše BiH građani

Hranim se dvaput dnevno, ne štedim kada je u pitanju ishrana i za ta dva obroka potrošim oko petnaestak maraka. Dakle, mjesečno između 450 i 500 KM, što je malo više od trećine moje plate, riječi su Nikole J., sa kojim smo komentarisali činjenicu da četvoročlana porodica u BiH pojede skoro cijelu prosječnu platu, koja se, zavisno od toga da li se radi o Republici Srpskoj ili Federaciji BiH, kreće između 1.300 i 1.400 KM.

Nikolina prednost u odnosu na prosječnu četvoročlanu porodicu u BiH jeste to što živi sam, pa su mu time troškovi prehrane manji. Međutim, udar na lična primanja mu stiže od plaćanja stambenih dažbina i drugih troškova.

– Za stanarinu i ličnu higijenu potrošim gotovo identičan iznos koji dajem za hranu, pa mi od plate ostane trećina novca. Imam prijatelje koji žive u Austriji i znam da su njima troškovi stanovanja veći nego ovdje, ali znam da oni manje novca daju za hranu. Naravno, imaju veće plate nego mi, jer je standard bolji, ali kada sve saberem, ni njima nije lako, jer nema izlazaka, sve se vrti oko djece ili posla – kaže Nikola.

U sličnoj situaciji je i Aleksandra D. koja živi u Banjaluci.

– S obzirom na to da živim sama i ne izdržavam ostale članove porodice, nisam računala koji postotak plate odvojim za hranu, no kada pogledamo koliko koštaju namirnice, vjerujem da okvirno trošim približno oko 450 maraka, što je 50 odsto najniže plate u Republici Srpskoj – navodi Aleksandra.

Ono što primjećuju građani i čemu svjedoče za “Nezavisne novine” jeste da se cijene hrane na rafovima svakodnevno mijenjaju.

– Veliki dio svoje plate izdvajam na hranu, čak više i od ovog broja koji je naveden prema istraživanju. Imam utisak da je hrana svaki dan sve skuplja, odnosno da je svaka velika nabavka u koju odem bar malo skuplja od prethodne, a skoro pa uvijek kupujem iste namirnice koje su mi potrebne – poručuje Ivana J.

Činjenica je da lična primanja u BiH rastu iz mjeseca u mjesec, ali isto tako su u porastu i cijene hrane, što građane postavlja u izuzetno nezavidnu situaciju i borbu kako da pregrme od prvog do prvog.

– Dakle, kada u jednoj prosječnoj četvoročlanoj porodici dvoje radi, kada imaju prosječna primanja, oni ne mogu da iznesu minimalnu potrošačku košaru. Nemoguće je bez kredita, a najčešće se odriču nečega – poručuje Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača “Futura” iz Mostara.

Koliko je u vezi s ovim pitanjem BiH daleko od evropskog prosjeka, ali i standarda u potrošnji, najbolje svjedoči podatak da građani Evropske unije (EU) mjesečno na prehranu troše manje od 15 odsto svoje plate. Ali, treba napomenuti da je dobar dio njih smanjio kupovinu hrane i pića usljed velike inflacije u prethodne tri godine.

Međutim, analitičari kažu da, što je neka država privredno razvijenija i gdje su lična primanja veća, onda je iznos koji se izdvaja za hranu manji.

– Da bi čovjek prehranio obitelj, dakle, ako bukvalno pričamo samo o hrani, nije dovoljna prosječna plaća u BiH. Sa druge strane, u Njemačkoj se porodica može prehraniti sa 30 odsto od jedne prosječne plaće – pojašnjava Bago.

Dalje navodi da BiH prijeti još veći problem, a to je da cijene hrane polako dostižu cijene koje su aktuelne na Zapadu, a da postoje primjeri gdje su čak i više.

– Za razliku u standardu plaća, za nas su cijene hrane ogromne – ističe Bago.

Rješenje za BiH i njene građane je, kako navodi, jačanje i veće investiranje u domaću proizvodnju, prije svega poljoprivredu, kako ona ne bi i dalje bila zavisna od uvoza.

– Mi otprilike konzumiramo oko 80 odsto hrane koju uvozimo, vrlo malo imamo svoju proizvodnju, nismo održivi niti smo uređeni. Da se više ulaže u domaću proizvodnju, garantujem da bi cijene hrane bile niže. Samo ću kao primjer uzeti subvencije na proizvodnju pšenice, ako se država sa svima dogovori i garantira im otkupnu cijenu, onda samim tim možemo pričati o finalnoj cijeni za domaće tržište, bez obzira na to koje su promjene na berzi. Nas to nije briga, jer u slučaju bilo kakvih potresa mi imamo pšenicu u kojoj smo sami učestvovali – pojašnjava Bago.

– Hrana je pitanje samoodrživosti jedne zemlje. Ako ne kontroliramo hranu, o čemu mi pričamo? Svaka država koja drži do sebe mora sebe nahraniti, educirati svoju djecu i liječiti svoje ljude. A mi imamo problem sa svim ovim – zaključuje Bago.

Ono što moramo napomenuti jeste i da dio građana BiH nema uslove ni da pokrije mjesečne troškove prehrane.

Prema procjeni sindikata u BiH, koji jedini računaju potrošačke korpe, na mjesečnom nivou četvoročlana porodica na prehranu u prosjeku troši oko 1.200 KM, što je oko 40 odsto od ukupne potrošačke korpe.

Nezavisne

Related Topics:

Društvo

PODACI RAZOČARAVAJUĆI! BiH trajno zakovana na dno evropske ekonomije!

Prema prvim zvaničnim procjenama Centralne banke BiH, rast potencijalnog BDP-a nije značajno ubrzao skoro dvije decenije.

Kako se navodi u saopštenju Centralne banke, prosječna istorijska stopa rasta potencijalnog BDP-a za period 2008-2024. godina procijenjena je na 2,4%.

“Korištenjem metodologija procjene standardnih za većinu centralnih banaka, posebno u zemljama sličnog nivoa razvoja, CB BiH je procijenila potencijalni BDP i BDP jaz za istorijski period od 2008. godine i trenutni srednjoročni projekcijski horizont. Procjene prema različitim metodologijama su konzistentne, što smatramo znakom njihove pouzdanosti, a zvanična je i metodološki uporediva s procjenama za zemlje članice EU”, naveli su.

Dodali su da trenutno procjenjuju da godišnja stopa rasta potencijalnog BDP-a u 2025. godini iznosi 3,6%.

“Pri ovoj stopi rasta potencijalnog BDP-a i našoj projekciji rasta realnog BDP-a, BDP gap je blago negativan (-0,1% ispod projiciranog realnog BDP-a). Uz prosječnu stopu rasta potencijalnog BDP-a u srednjoročnom projekcijskom horizontu od 3,5% i naše projekcije rasta realnog BDP-a za isti period, očekujemo da će se BDP jaz polako zatvarati”, istakli su iz Centralne banke BiH.

Naveli su da trenutno procijenjena stopa rasta potencijalnog BDP-a nije dovoljna za dugoročno održiv rast i snažniju realnu konvergenciju ka EU.

“Strukturne reforme na tržištu rada, uključujući i one koje podstiču jače angažovanje neaktivnog radno sposobnog stanovništva, u kombinaciji s mjerama za povećanje produktivnosti, imaju značajan potencijal za podizanje dugoročnog rasta potencijalnog BDP-a u BiH”, istakli su iz CB BiH.

Ekonomista Igor Gavran kaže za “Nezavisne novine” da su podaci “razočaravajuće realni” ili “realno razočaravajući”.

“Naime, jako dugo smo slušali potpuno nerealne tvrdnje političara o rastu BDP-a zasnovane na prosjeku koji je uključivao i godine neposredno poslije rata kada smo naravno imali visoke stope rasta ne zato što smo se razvijali, nego praktično “uključivali” privredu koja je bila potpuno mrtva. Slično je bilo i s fiktivnim prilogom ulaganja kada smo poklanjali kompanije u privatizaciji za bagatelne iznose, ali se to knjižilo prema njihovoj knjigovodstvenoj vrijednosti i prikazivalo kao multimilionska ulaganja (najekstremniji primjer je Birač Zvornik, gdje su glorifikovani tzv. ulagači iz Litvanije, a svi znamo kako je to u stvari bilo)”, ističe Gavran.

Prema njegovim riječima, ukratko, procjene CB BiH su realne i porazne, a stope rasta koje bi BiH omogućile da bilo koga stigne, a i to tek kroz decenije kontinuiranog rasta i razvoja, morale bi biti daleko, daleko veće.

“Iskreno, koliko god se to činilo nedostižnim, bez dvocifrenih stopa rasta mi se nemamo čemu nadati i ostajemo trajno zakovani na dno evropske ekonomije. Jednostavno, nama trebaju ne samo reforme, nego maltene ekonomska revolucija da bismo sve ove decenije zaostajanja nadoknadili. A ne vidimo nikakve naznake, čak ni prioritizaciju ove teme, a kamoli konkretne akcije u tom smjeru”, zaključio je Gavran.

Nastavi čitati

Društvo

NIKO NE ZNA KO GLEDA KOGA! Begić upozorava: „U BiH vlada medijski haos i nelojalna konkurencija!“

Dok vlasti u Bosni i Hercegovini raspravljaju o nebitnim temama, podgrijavaju nacionalne tenzije i glume zabrinutost za narod – niko se ne bavi stvarima koje su zaista važne za građane i privredu ove zemlje, rekao je Ivan Begić, direktor TOK TV iz Banje Luke.

U 2025. godini, BiH i dalje nema zvaničan, jedinstven sistem za mjerenje gledanosti televizija, a ovo što imamo je na rubu naučne fantastike, kriminala, kaže on.

“To znači da ne postoji nijedna validna brojka koja pokazuje ko zaista gleda koga. Umjesto istine – imamo samoproglašene “najgledanije”, izmišljene procente i politički pogurane medije, a onda i nelojalnu, ali ono što je tragičnije i nelegalnu konkurenciju. Ako uzmete samo parametar društvenih mreža koliko ljudi pogleda na primjer naše informativne emisije, a onda uzmete zvanična istraživanja dođete do zaključka da je neko lud ili mu noge smrde”, dodaje Begić.

Ko profitira u ovakvom haosu? Oni koji znaju da varaju, dodaje on i kaže:

“A gube svi ostali – nezavisni mediji, oglašivači koji ulažu novac na slijepo, i građani koji ostaju bez kvalitetnog programa jer tržište ne nagrađuje kvalitet već podobnost.

Vrijeme je da se vlasti u ovoj zemlji prestanu baviti glupostima i međusobnim optužbama, i počnu raditi svoj posao. Hoćemo brojke. Hoćemo fer tržište. Hoćemo sistem.

Nećemo više da šutimo dok se profesionalni mediji guše u tišini, a laž i politika dijele reklamne budžete. Znamo da nam političari i nisu naročite pameti, pa ako već nisu neka Zakon i pravilnike prepiđu iz susjedne Srbije ili Hrvatske”, kaže Begić.

Ako niste sposobni riješiti ovako jednostavnu stvar – recite javno da vas to ne zanima. Jer narod zaslužuje da zna ko ih informiše, a ko ih samo kupuje, poručuje on.

Nastavi čitati

Društvo

KO ĆE ODGOVARATI?! Srpska dala 58,6 MILIONA za kop, pa im ZABRANJENO da ga koriste!

Vlada Republike Srpske isplatila je u aprilu kompaniji „Comsar“ sa Kirpa prvu tranšu od 58,6 miliona maraka za preuzimanje preduzeća „Comsar energy RS“, a koje ima koncesiju za eksploataciju uglja na površinskom kopu „Ugljevik – Istok 2“ u Ugljeviku.

Međutim, bez obzira na činjenicu da je iz budžeta Srpske i prije nego što je postignut konačan dogovor ruskom oligarhu Rašidu Serdarovu isplaćen dio novca, mehanizacija Rudnika i termoelektrane (RiTE) „Ugljevik“ ne može da eksploatiše rudu neophodnu za dalji rad elektrane.

Naime, kako CAPITAL otkriva, republički rudarski inspektor je 18. i 19. marta utvrdio da su mašine RiTE „Ugljevik“ nezakonito ušle u „Comsarov“ površinski kop.

„Inspektor je rješenjem zabranio dalje izvođenje radova na šta je uložena žalba, koja je dostavljena nadležnom ministarstvu na drugostepeno odlučivanje“, rečeno je CAPITAL iz Inspektorata Republike Srpske.

Na naše konkretno pitanje po kojoj dozvoli su ušli u površinski kop „Ugljevik – Istok 2“ iz RiTE „Ugljevik“ nije bilo konkretnog odgovora. Lopticu su prebacili na resorno ministarstvo.

„Obavještavamo vas da je izdavanje dozvola u isključivoj nadležnosti Ministarstva rudarstva i energetike RS, te je u ovom slučaju ministarstvo odgovarajuća adresa za vaše pitanje“, kratko su poručili oni.

Do objave ovog teksta, iz ministarstva nismo dobili odgovore na naša pitanja.

Ipak, kako saznajemo oni još nisu odlučili po žalbi RiTE „Ugljevik“.

U moru problema u kojima uprava RiTE pliva i jedva drži glavu iznad vode ovakvo ponašanje bi mogla skupo da plati.

Podsjećamo, Vlada RS je odlučila da od ruskog oligarha Rašida Serdarova preuzme „Comsar energy RS“, koji je nosilac koncesije za izgradnju TE “Ugljevik 3” i ležišta “Ugljevik Istok 2”.

I pored brojnih pogodnosti koje mu je Vlada davala, Serdarov nije završio nijedan od ovih projekata, a na kraju će za njih od Srpske dobiti ogroman novac.

Naime, “Comsar energy RS” za ovo preduzeće traži 300 miliona maraka, a Vlada mu je, bez okončane analize koju je naručila, već isplatila 58,6 miliona.

Ta tranša je odobrena neposredno pred put predsjednika Milorada Dodika u Moskvu.

Capital

Nastavi čitati

Aktuelno