Connect with us

Politika

AKO SE UGASI ORIGINALNA STRANKA, neću se učlaniti u SDS – Volja naroda

Mladen Bosić (SDS), zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, bio je gost današnjeg Klix Studija. Govorio je o izlasku ove stranke na lokalne izbore koji će se održati u oktobru ove godine.

Na početku razgovora komentarisao je činjenicu da su SDS-u, zbog sankcija iz SAD-a, ukinuti računi i tako efektivno onemogućen izlazak ove stranke na izbore.

“Veliki je znak pitanja šta se tu desilo. SDS-u su 2004. godine uvedene američke sankcije, pod optužbom za pomaganje skrivanja optuženih za ratne zločine. Te sankcije nisu imale ovakav nivo utjecaja, s obzirom na je SDS morao ugasiti sve račune u dogovoru sa tadašnjim vlastima i Amerikancima koji su to tolerisali, i ostati samo na jednom računu, kako bi sve bilo transparentno.”, naveo je Bosić.

Drugi dio tih sankcija odnosio se na kupovine SDS-a van granica BiH. Stranka nije mogla kupiti ništa u inostranstvu, čak ni u Srbiji, ali se to jako lako zaobilazilo, tako što je neka firma kupovala kao posrednik, a stranka plaćala u BiH.”

Kaže da je prekretnica bila uvođenje sankcija Miloradu Dodiku i zabrane bankama da zadržavaju račune sankcionisanim osobama i subjektima. Uvjeren je da iza ukidanja računa SDS-u stoji upravo predsjednik RS-a, u koordinaciji sa SAD-om.

“Zašto su Amerikanci držali sankcije SDS-u na koje su svi zaboravili? Od 2004. je prošlo 20 godina, niko nije ni razmišljao o tim sankcijama. Zašto SDS nije bio skinut s liste, kada su svi optuženi za ratne zločine završili u Hagu?”, pita Bosić.

Bosić je rekao da je, kada je bio predsjednik SDS, imao razgovore s Američkom ambasadom u BiH o potencijalnom ukidanju sankcija za ovu stranku. Ipak, kako naglašava, traženi su uslovi koje on nije želio da ispuni, citirajući potencijalne probleme za ovu partiju. Nije želio reći konkretno o kojim uslovima je bilo riječ na tim sastancima.

Smatra da je SDS u tom periodu bio izrazito dobra i konstruktivna opoziciona stranka koja je držala vlast u RS-u, te da je razlog za uvođenje sankcija davno prošao.

“Kada razgrnete cijelu situaciju, vidite da je to pomoć Miloradu Dodiku. Ukoliko zabranite glavnoj opozicionoj stranci, glavnom konkurentu SNSD-a, da izađe na izbore, vi ste direktno pomogli Dodiku”, dodaje.

Dio odgovornosti pada i na Centralnu izbornu komisiju, smatra Bosić.

“Institucije RS i BiH su zadužene da osiguraju ravnopravnost svih stranaka i građana u Bosni i Hercegovini. CIK je po Ustavu zadužen da osigura ustavno pravo svih ljudi da se udružuju u stranke i da pod istim, ravnopravnim uslovima izađu na izbore. Umjesto da nađe rješenje da bi to osigurao, da SDS koji nije zabranjena stranka, izađe na izbore i omogući svojim glasačima da slobodno glasaju, oni su svojom odlukom već sada definisali izbore kao nelegitimne”, smatra Bosić.

Na pitanje o tome da je među članovima CIK-a koji su glasali za odluku da se SDS-u odbije prijava za lokalne izbore nalazi i članica bliska bivšem predsjedniku stranke Mirku Šaroviću, Bosić kaže da ona nikada nije bila bliska stranci, već jednoj osobi iz stranke.

“Ona nikada nije bila članica stranke niti u jednom odboru stranke. Bila je članica kabineta Mirka Šarovića kada je on bio ministar spoljne trgovine BiH. Mislim da se članovi CIK-a moraju nekome dokazati. Ja nemam drugo objašnjenje”, ističe Bosić.

Bosić kaže i da je dijelom odluka donesena zbog pritiska kojeg konstantno stavlja vladajuća koalicija na članove CIK-a. Zastupnik u PS BiH dalje smatra da je riječ o “dodvoravanju nekim osobama u vlasti”, te da je konstantan pritisak vlasti u RS-u urodio plodom.

Također, rekao je i da ne zna da li će SDS kao takva izaći na izbore, ali da će kandidati ove stranke sigurno biti na izbornim listama. Insistira da stvaranje druge stranke nije rješenje problema.

Insistira i da ne očekuje pomoć drugih opozicionih stranaka u RS-u, imajući u vidu da, ako osnuje drugu stranku, SDS neće imati pravo učestvovati u biranju biračkih odbora.

“Pustite to, to ko su vam prijatelji, to je pitanje. Ako su u opoziciji, ne znači da su vam prijatelji. Mnogi u tuđoj nesreći vide svoju sreću. Gledaju i da, ako se raspadne SDS, uzmi dio kolača, odnosno glasačkog tijela. To nije moralno i ljudski, ali je prirodno”, naglasio je on.

Nada se da će CIK odlučiti da je prethodnom odlukom ugrožena demokratija u BiH, te da će biti “dovoljno pameti” da se donese prava odluka.

“Ovo je direktna pomoć Miloradu Dodiku. Da vam neko ukine glavnog konkurenta, to ne možete platiti parama. Šta su radili svi ti akteri koji govore da su protiv politike koju vodi Dodik, to je drugo pitanje. Mnogo njih iz međunarodne zajednice je umiješano u ovu situaciju, na ovaj ili drugi način. Zašto OHR nije riješio ovaj problem?”, pita Bosić.

Navodi da mu nema odgovor na pitanje zašto bi međunarodna zajednica na ovaj način pomagala Miloradu Dodiku. Bosić je također podijelio priču koja se desila prije jednog izbornog procesa, vezanu uz akcize na gorivo.

“Tada je Wigemark (Lars-Gunnar Wigemark, bivši ambasador EU u BiH, op.a.) nevjerovatnim žarom, neposredno prije izbora, lobirao da se uvedu akcize, čime bi se povećali budžetski prihodi i pomoći vlastima da izađu iz ekonomske krize prije izbora. Ja sam razgovarao s njim i upozorio ga da je to direktno miješanje u izbore. On mi je govorio da je to za razvoj putne infrastrukture u BiH a niko od nas ne vidi gdje su te pare završile. Kako se niko iz Evropske unije ne pita gdje su otišle te pare i gdje dalje završavaju? Jedini rezultat, pored visokih cijena goriva, je velika pomoć onima koji su u vlastima da riješe ekonomsku krizu”, dodaje.

Za Milorada Dodika kaže da je “konzistetan u svojoj nedosljednosti”, te da “igra istu igru” od 2006. godine.

“Dakle, korak naprijed, dva nazad. Zatim dva koraka naprijed, jedan nazad, i tako svi stojimo zaglavljeni u blatu. Parlament je u blokadi već godinama. Kažu da su napravili veliki uspjeh usvajanjem krnjih zakona koji, ustvari, tek treba da budu usvojeni, je poslužilo Evropskoj uniji da ne ostavi BiH izvan ove kompozicije koja bi trebala da vuče Zapadni Balkan u EU. Ovdje je jedina konstanta tapkanje u mjestu. Zaglavljeni smo, ništa ne ide naprijed, nazad je rat, koji se isto poteže kao pitanje, i mi živimo u tome već 20 godina. Ako već 10 ili 20 godina živite u nekom stanju, vi se na to priviknete. Vi naučite da živite u takvom okruženju i smatrate da je to normalno”, naglašava Bosić.

Bosić je hvalio rad vlasti u kojima je sudjelovala njegova stranka, rekavši kako je princip razgovora o temama oko koje postoji koncezus djelovao od 2014. do 2016. godine. Smatra da se na ovim pitanjima dižu političke tenzije, kojima vlastodršci poput Dodika plaše narod i nastavljaju da pobjeđuju na izborima, te da se zbog toga ne rješavaju. Kao glavnu temu ove godine u BiH, barem politički, ističe Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, usvojenu u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.

“To je dar za Milorada Dodika, kao što je 2016. godine bila odluka Ustavnog suda BiH pred izbore po apelaciji Bakira Izetbegovića o danu Republike Srpske, to jeste o neustavnosti ovog praznika. Dodik par dana prije izbora pravi referendum o danu RS-a i pobjeđuje u situaciji kada opozicija ima čistu situaciju za pobjedu. Analogija toga je ova priča o rezoluciji”, naglasio je on.

Smatra da će najveći uspjesi karijera Zlatka Lagumdžije, ambasadora BiH pri UN-u, i Elmedina Konakovića, ministra vanjskih poslova BiH, biti usvajanje ove rezolucije, te da će to stvoriti drugu stranu koja će gledati svoj interes u tome.

Komentarisao je situaciju s listićem PDP-a za izbor delegata u Dom naroda PS BiH, kojeg je CIK priznao, zbog čega će vjerovatno doći do žrijeba za ovo mjesto u Klubu Srba.

“Mislim da vrlo brzo CIK mora organizovati žrijebanje, kada prođe proces oko žalbe SNSD-a. Ako žalba bude odbijena, ide se u proces žrijebanja između kandidata koji su imali isti broj glasova u Narodnoj skupštini RS. Na osnovu tog spornog listića je eliminisan kandidat PDP-a. Ako se žalba usvoji, to će trajati do kraja ovog mandata i više neće biti ni interesantno. Ovaj mandat Doma naroda traje još dvije godine, do sljedećih izbora, i ukoliko se žalba SNSD-a usvoji, pravne procedure će trajati dvije godine i više neće biti bitno”, podcrtao je Bosić.

Optužio je SNSD da je “ucjenama, kupovinom i političkim igrama” dobio dva delegata više u Domu naroda nego što im to pripada rezultatima Općih izbora 2022. godine. Smatra da bi gubljenjem četvrtog delegata Dodik bio ozbiljno uzdrman i u trendu pada.

Bosić je komentarisao i nadolazeće lokalne izbore u Banjoj Luci, te je dao i svoje viđenje šansi opozicije u Republici Srpskoj.

“Ima problem u opoziciji oko nemogućnosti ujedinjavanja. Suviše je tu ličnih animoziteta i razlitih političkih viđenja. Mi i PDP se znamo dugo i jasno je koja je politička igra SDS-a, a koja PDP-a. Mi tu možemo funkcionisati. Međutim, nove političke stranke mnogo teže na tom polju funkcionišu. Priča sa Stanivukovićem, njegovom kandidaturom i kandidaturom Jelene Trivić nikako nije dobro za opoziciju. Mi u Banjoj Luci ne možemo napraviti zajedničku varijantu, i to je loše. To je, ipak, druga priča, priča o Drašku Stanivukoviću i njegovoj politici, i njegovim odnosima s Miloradom Dodikom. Ja mislim da Draško Stanivuković, ukoliko misli da dobije glasove onih ljudi koji ne odobravaju Dodikovu politiku, mora debelo da se potrudi ova četiri mjeseca da prikaže sebe da nije dio te politike”, ističe on.

Za kraj je otkrio da se neće učlaniti u potencijalnu novu stranku “SDS-Volja naroda”, ako se ugasi originalna stranka.

“Prije svega, ja to shvatam kao tehničku varijantu, a ne političku stranku. To je sredstvo za izlazak SDS-a iz ove situacije i traženje načina izlaska iz situacije gdje uslovi nisu ravnopravni. Ja bi tražio da se izbori, barem u RS, odlože jer ne postoje ravnopravni uslovi. Drugi politički faktori ne smatraju tako, i ja to prihvatam. Što se tiče učlanjivanja u novu stranku, u statutu SDS-a ima klauzula koja kaže da član ove stranke ne može biti član bilo koje druge, prenosi Klix.”

Related Topics:

Uncategorized

ČOVIĆ TRAŽIO OD SDS-a DA “PUSTI” Špirića do usvajanja Izbornog zakona, TVRDI NEŠKOVIĆ

Delegat SDS-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Želimir Nešković otkrio je šta su dogovorili na Kupresu s liderom HDZ-a Draganom Čovićem te je kazao da mu je još tada bilo jasno da on ne želi saradnju s opozicijom iz Republike Srpske.
On je u jutarnjem programu BHRT-a govorio o jučerašnjoj sjednici Doma naroda BiH na kojoj je SNSD srušio kvorum s obzirom na to da su jedine tačke bile smjene SNSD-ovih ministara i njihovog predsjedavajućeg tog Doma Nikole Špirića.

“Imamo jasnu situaciju koja se ponavlja nekoliko mjeseci, a to je da SNSD i dalje blokira rad Doma naroda. Imamo šest-sedam delegata koji vladaju Domom naroda u odnosu na preostalih osam-devet”, potcrtao je Nešković.

Opozicioni političari iz RS-a su Platformu za mir vidjeli kao rješenje za izlaz iz krize i blokade institucija u BiH, međutim nakon što je potpisana, ništa se nije dogodilo. Nešković komentariše da je riječ o dokumentu za budućnost, a ne onom koji će odmah riješiti probleme.

“Platforma je sačinjena za budućnost BiH, nije samo za danas, sutra i naredni mjesec, nego i za narednu godinu. Niko sa SNSD-om u BiH ne želi sarađivati osim HDZ-a i to stvara problem. Ja zaista vjerujem da će HDZ biti pragmatičan i u jednom momentu prestati davati podršku SNSD-u i pomoći u deblokadi Doma naroda, a onda i Vijeća ministara”, rekao je, ističući kako je “preveliki pritisak na SNSD-u, a samim tim i na HDZ-u”.

Nešković se osvrnuo i na Čovićev komentar sastanka na Kupresu za koji je lider HDZ-a kazao da je još tada vidio da opozicija nema kapacitet. SDS-ov delegat pak ističe da je i njemu bilo jasno da Čović ne planira ozbiljno saradnju sa njima, ali da su pristali na dogovor.

“Ja njega zaista razumijem, a znao sam još u momentu kad smo sjedili zajedno na Kupresu da Čović ne želi saradnju u tom momentu, jasno sam primijetio da ne želi saradnju s nama, to je bilo opipavanje pulsa opozicije. Znamo mi za dobru saradnju s Dodikom, ali mi smo se jasno dogovorili na Kupresu, zamolio nas je nemojte dirati Špirića na sljedećoj sjednici samo da izglasamo Izborni zakon BiH. Na taj zahtjev mi smo kazali uredu, podržat ćemo vas, neka to bude znak početka našeg partnerstva, ali zaista mi nismo krivi što nije došlo do glasanja o Izbornom zakonu, rekli smo dogovorite to u FBiH i ništa nije problem”, kazao je Nešković.

Delegatkinja HDZ-a Marina Pendeš je opoziciju optužila da nisu ispoštovali taj dogovor, što Nešković negira i ističe da je HDZ taj koji se ne pridržava dogovora.

“Ja nisam siguran kako ćemo glasati za Izborni zakon jer je Čović prekršio dogovor s Kupresa”, rekao je.

Na pitanje da li bi promijenili stav ukoliko bi predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto pristala da imenuje Nebojšu Vukanovića u Vijeće, Nešković je rekao kako vjeruje da to nije dovoljno, ali da je to pitanje iznad njegovog mišljenja.

U BiH se sve više govori o tome da će visoki predstavnik Christian Schmidt riješiti problem blokade rada državnih institucija, međutim Nešković kaže da ne podržava tu opciju, nego očekuje od Čovića da promijeni stav.

“Ja sam protiv svakog intervencionizma, i u RS i u BiH, jer smo to itekako osjetili na našim leđima i zaista ne želim da se nešto tako desi i vjerujem da će Čović koji je po meni najpragmatičniji politčar u BiH, sagledati situaciju u BiH i pomoći u deblokadi”, kazao je Nešković.

Govoreći o tome zašto je SDS podržao veto Željke Cvijanović na zaključke Predsjedništva BiH kojima se traži asistencija EUFOR-a prilikom hapšenja Milorada Dodika, Nenada Stevandića i Radovana Viškovića, ponovio je stav o neprihvatanju intervencionizma.

“Mislim da je suvišno bilo što su dva člana Predsjedništva uopšte izglasali to i doveli u situaciju da se u NSRS-u mora glasati o tome. Zamislite da o sličnim pitanjima imate situaciju u FBiH, naravno da je interes RS-a na prvom mjestu ispred svih interesa”, kazao je.

Nastavi čitati

Politika

DOBRO JE BITI SNSD! Kovaču ponovo odgođeno plaćanje poreza

Ministarstvo finansija Republike Srpske ponovo je odgodilo plaćanje poreza firmama u vlasništvu načelnika Šipova i funkcionera SNSD-a Milana Kovača, otkriva CAPITAL.

Vlada Srpske na posljednjoj sjednici je prihvatila Informaciju o zahtjevu privrednih društava „Čajavec company” i „Drvna industrija Šipovo“ za odgađanje plaćanja dospjelog poreskog duga i usvojila zaključak kojim je ovim firmama na godinu dana odgođeno plaćanje milionskih poreskih obaveza.

Prema podacima Poreske uprave RS, Kovačeva firma „Čajavec company” zaključno sa 31. martom ove godine nalazila se na 63. mjestu najvećih poreskih dužnika sa dugom od 1,15 miliona KM, a među stotinu najvećih dužnika je i DI „Šipovo“ koja se sa nepunih 700.000 KM duga nalazi na 98. mjestu na spisku najvećih dužnika PURS.

Podsjećamo, Poreska uprava RS odlučuje o odgodi duga do 30.000 maraka, dok o većim iznosima saglasnost daje resorno ministarstvo.

Kad su u pitanju firme načelnika Šipova koji je poznat po svom bahatom ponašanju i vrijeđanju novinara, Ministarstvo finansija je sredinom 2021. godine donijelo rješenje o odgodi plaćanja poreskog duga preduzeću „Čajavec company“ na period od 60 mjeseci. Dug sa kamatama je tada bio 192.608 KM, a posljednja rata po tom sporazumu bi trebala da bude plaćena u junu 2026. godine.

U međuvremenu je dug porastao na čak 1,15 miliona KM, a Kovaču koji je ranije priznao da će biti jako teško izmirivati obaveze, jer se preduzeće zbog pandemije virusa korona našlo u velikim finansijskim problemima, ponovo je odgođeno plaćanje poreskih obaveza.

Povrh svega, Centralni registar hartija od vrijednosti (CRHOV) RS u decembru prošle godine pokrenuo je prinudnu naplatu u Garantnom fondu RS zbog duga „DI Šipovo“.

Kovač je 2023. godine preko „DI Šipovo“ emitovao obveznice i zadužio se za 2,2 miliona maraka. Garantni fond RS dao je garanciju kojom je pokrio 30 odsto emisije, a pošto Kovač nije izmirivao obaveze, CRHOV je aktivirao garanciju i od Garantnog fonda naplatio dio obaveza Kovačeve firme.

Kovač kaže za CAPITAL da nema još zvaničnu informaciju iz Vlade da je njegovim firmama odobrena nova odgoda plaćanja poreskih obaveza.

„Hvala vam na informaciji. Ja još ne znam da li je odobreno, ali vidim da vi imate svoje insajdere. Drago mi je da se brinete, hvala vam“, rekao je ironično Kovač.

Na pitanje kakva je finansijska situacija i da li će njegove firme pored redovnih početi da izmiruju i zaostale poreske obaveze, Kovač je kratko rekao: – „Probavamo, hvala što brinete“.
Capital

Nastavi čitati

Politika

HOĆE LI ĐOKIĆ NA OPTUŽENIČKU KLUPU? Šurovao s Kinezima na ŠTETU SRPSKE

Pripadnici Agencije za istragu i zaštitu podnijeli su prijavu protiv ministra energetike i rudarstva u Vladi Republike Srpske Petra Đokića i Nenada Đukića, zastupnika u pregovorima kineske firme China National Aero-Tehnology Corporation i još više NN lica nalazi tužilaštvu zbog ugovora iz 2019. godine o izgradnji HE B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrica.


Taj ugovor je štetan za budžete Republike Srpske i BiH, a čijom realizacijom i sprovođenjem je Đokić obezbijedio sebi pribavljanjem protivpravne imovinske koristi u milionskom iznosu.

Sve mjere i radnje u pripremi i potpisivanju štetnog ugovora unaprijed su planirane i dogovorene sa posrednikom Nenadom Đukićem te su postupci svjesno i sa namjereom realizovani na način da se načini šteta budžetu i na osnovu toga imenovani pribavi novčani iznos u određenom procentu, navedeno je u prijavi koja se nalazi u tužilaštvu.

Prema nekim izvorima, Đokić bi se mogao naći, ako već nije, na optužnici zbog ovih spornih radnji.

Đokić zajedno sa ostalima se sumnjiči da je tim radnjama, kako se navodi, počinio krivično djelo “pranja novca”, “zloupotrebe službenog položaja ili ovlaštenja” i “udruživanje radi činjenja krivičnih djela iz krivičnih zakona BiH i Republike Srpske.

U ČEMU SE OGLEDA ŠTETNOST UGOVORA

Ministar Đokić zajedno sa Đukićem i sa još više drugih odgovornih lica potpisao je štetan ugovor za Republiku Srpsku sa kineskom kompanijom China National Aero-Technology International Engineering Corporation za izgradnju hidroelektrana na rijeci Bistrici, uz potom utvrđeni dogovor da od sredstava koje Vlada Republike Srpske isplati kineskoj strani, ministru Đokiću pripadne 15% novca od tog iznosa.

Prije potpisivanja ugovora, kako stoji u prijavi, ministar Đokić je stupio u kontakt i postigao međusobni dogovor sa Nenadom Đukićem iz Beograda, koji je bio posrednik za sklapanje tog ugovora, te je sa njim dogovorio sve detalje o načinu sačinjavanja štetnog ugovora, kao i da nakon isplate jedan dio sredstava dobija lično on (ministar Đokić).

Sve ovo je navedeno u prijavi u koju je uvid imao BN.

Dalje se u prijavi, u koju je uvid imao BN, naglašava da je ugovor, sklopljen u Кini u decembru 2019. godine, potpisao ministar Đokić u prisustvu predsjednika Vlade Republike Srpske Radovana Viškovića.

Ustanovljeno je da je ugovor izvan svih osnovnih pravila i propisa poslovanja i postupanja sačinjen i potpisan u primjerku koji je bio samo na engleskom jeziku.

U pitanju je ugovor čija je vrijednost milionska, a nije poštovan zakon o javnim nabavkama, odnosno nije postojao ni minimum procedura za dodjelu ovakvih značajnih projekata, dakle bez javnog poziva za dostavljanje ponuda, bez tendera, pregovora, bez ikakve procedure.

Kako se navodi, niko iz Republike Srpske nije imao uvid u sačinjavanje ugovora, niti je postojala mogućnost ukazivanja na bilo kakve odredbe ugovora koje mogu biti štetne za Republiku Srpsku.

Ugovor je nakon potpisa formalno postao važeći i počela je njegova realizacija, a samim tim i obzirom na njegovu štetnost po Republiku Srpsku kineskoj strani je isplaćeno oko 70.000.000 (sedamdeset miliona КM).

Od dana potpisivanja pa sve do danas, ugovor se krije i nije dozvoljen uvid ili pristup sadržaju ugovora bilo kome.

U ovom predmetu, pored ministra Đokića, učestvovalo je više drugih visokorangiranih funkcionera i nosilaca vlasti u Republici Srpskoj, koji su svojim postupanjem, odnosno propuštanjem i davanjem saglasnosti, omogućili sklapanje i realizaciju štetnog ugovora, te time pribavljanje direktne imovinske koristi ministru Đokiću.

SPORNE VLADINE GARANCIJE MOGU UGROZITI BUDŽET SRPSKE

Mediji su pisali da je Vlada Republike Srpske naknado dala nezakonito garanciju kineskoj firmi za kredit od 150 miliona KM, što predstavlja opasnost za budžet Republike Srpske ako sporna zaduženja dođu na naplatu.

Od HE Bistrica još uvijek nema ništa.

Takođe, ekonomski stručnjaci upozoravaju na sporne garancije koje je dala Vlada Republike Srpske u prethodnom periodu, ne samo za HE Bistrica, nego i za HE Dabar, OC Jahorina, Elektroprivredi…da mogu ugroziti Budžet Republike Srpske.

Navode da te sporne garancije date firmama za kredite u zbiru iznose blizu milijardu maraka.

(BN) Foto: Arhiva

Nastavi čitati

Aktuelno