Connect with us

Društvo

DIPLOME PLJUŠTE, ZNANJE IZOSTAJE! Profit privatnih fakulteta veći od 9 MILIONA MARAKA

Visoko obrazovanje u BiH odavno je postalo ozbiljan biznis, a tome u prilog najbolje svjedoče podaci da su privatni fakulteti prošle godine zaradili više od devet miliona KM.

Republika Srpska po ovom pitanju nije bolji dio BiH, jer su vlasnici privatnih visokoškolskih ustanova u Srpskoj prošle godine zaradili tek nešto više od 700.000 KM, dok dobit privatnih univerziteta i visokih škola u Federaciji BiH prošle godine premašuje šest i po miliona maraka. Dva privatna univerzitata u Brčko distriktu zaradila su dvostruko više nego svi privatni univerziteti u Srpskoj, čak 1,5 miliona KM.

Najveću dobit od čak 1.995.000 KM prošle godine ostvario je Univerzitet u Travniku koji je prosječno imao 87 zaposlenih. Interesantno je da je to najlošija poslovna godina ovog univerziteta, jer je prvi puta u posljednjih nekoliko godina imao dobit manju od dva miliona KM. Inače, prosječan prihod posljednjih godina premašivao je sedam miliona KM, a ovaj univerzitet je prošle godine imao prosječno 87 zaposlanih, prenosi Capital.
Poslije travničkog univerziteta, najveću dobit imao je Centar za poslovne studije Kiseljak koji je sa 18 zaposlenih prihodovao 3,8 miliona KM i ostvario dobit od 1,49 miliona KM.

I Brčko distrikt akademska sredina

Evropski univerzitet u Brčkom sa 32 zaposlena ostvario je 2,77 miliona KM prihoda i dobit od 1,46 miliona KM, čime je višestruko nadmašio Internacionalni univerzitet u Brčkom koji je prošle godine sa prosječno 13 zaposlenih ostvario 1,55 miliona KM prihoda i dobit od mizernih 30 hiljada KM.
Veoma uspješnu poslovnu godinu imao je Internacionalni „Burch“ Univerzitet Sarajevo koji je sa 108 zaposlenih imao prihod od 7,95 miliona KM i prikazanu dobit od skoro 1,2 miliona KM. Ova visokoškolska ustanova imala je dva miliona maraka veće prihode nego godinu ranije i skoro trostruko veću dobit.

Slijedi u javnosti manje poznat Evropski univerzitet Kalos iz Tuzle koji je prošle godine sa 40 zaposlenih prihodovao 2,36 miliona i prikazao dobit od 841.000 KM.

Najveći prihod

Najveći prihod ostvarila je Sarajevo School of Science and Technology koja je sa 69 zaposlenih prihodovala 9,8 miliona KM i ostvarila dobit od 696.000 KM. Ovoj visokoškolskoj ustanovi je 2023. godina bila poslovno višestruko bolja nego prethodna kada su imali 7,7 miliona prihoda i dobit od „samo“ 175.000 KM.

Visoka škola Logos centar iz Mostara sa 15 zaposlenih imala je 1,2 miliona prihoda i dobit od više nego pristojnih 368.000 KM.

Tek na osmo mjesto po zaradi dolazi prva visokoškolska ustanova u Srpskoj i to Visoka škola Prometej koja je sa 12 zaposlenih prihodovala 752.000 KM i ostvarila dobit od 330.000 KM.

Slijedi Visoka škola za uslužni biznis Sokolac. Ova visoka škola je sa 32 zaposlena imala prihod od 1,3 miliona KM i ostvarila dobit od 166.000 KM.

Listu deset najprofitabilnijih privatnih visokoškolskih ustanova u BiH zatvara Internacionalni univerzitet Travnik koji je sa 60 zaposlenih ostvario 3,2 miliona prihoda i dobit od 110.000 KM.

Među finansijski uspješene ubraja se i Visoka škola „Internacionalna poslovno-informaciona akademija“ Tuzla koja je sa 14 zaposlenih prihodovala 810.000 i ostvarila dobit od 104.000 KM.

Panevropski univerzitet Apeiron iz Banjaluke prošle godine je imao prosječno 102 zaposlena i ostvario je 6,5 miliona maraka prihod uz dobit od 129.000 KM, što je otprilike isti rezultat kao i godunu ranije kada je prihodovao nešto manje od 6,4 miliona i ostvario dobit od 135.000 KM.

NUBL na granici profitabilnosti

Nezavisni univerzitet Banjaluka (NUBL) sa 61 zaposlenim prihodovao je nešto više od dva miliona maraka, ali je poslovao na granici profitabilnosti, jer je prikazao dobit od zanemarljivih 2.300 KM.

Univerzitet Sinergija sa 48 zaposlenih imao je prihod od 1,35 miliona KM i dobit od 95.000 KM. Ova visokoškolska ustanova sa sjedištem u Bijeljini godinu ranije je imala prihod od 1,43 miliona i dobit od 155.000 KM.

Sveučilište Vitez sa 34 zaposlena prošle godine je imalo nepunih 1,5 miliona prihoda i dobit od samo 11.000 KM.

BLC Koledž sa 19 zaposlenih prošle godine je prihodovao 956.000 KM i ostvario dobit od 15.000 KM. Gotovo identičan poslovni rezultat imala je Visoka poslovno tehnička škola Doboj koja je sa 23 zaposlena prihodovala 935.000 uz dobit od 8.200 KM.

Slijedi Visoka škola za finansije i računovodstvo FINra Tuzla koja je sa 12 zaposlenih prihodovala 732.000 KM i ostvarila dobit od 36.000 KM.

Mostarsko Sveučilište Hercegovina sa 15 zaposlenih ostvarilo je prihod od 498.000 KM i dobit od 8.600 KM, a listu uspješnih zatvara Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor koja je sa pet zaposlenih prihodovala 149.000 KM i prikazala dobit od 3.300 KM.

Slobomir P Univerzitet sa 30 zaposlenih prošle godine je poslovao negativno, jer je prihodovao 541.000 KM i prikazao gubitak od 241.000 KM. To je trostruko lošiji rezultat nego prethodne 2022. godine kada je ostvareno više od milion maraka prihoda uz negativno poslovanje od 81.000 KM.

Visoka medicinska škola zdravstva iz Doboja sa osam zaposlenih takođe je poslovala negativno, jer je prošle godine ostvarila prihod od 308.000 KM, ali je poslovala u minusu od 84.000 KM. Ipak, popravila je rezultat iz 2022. kada je bila u minusu od 138.000 KM.

Negativno je poslovao i Koledž kozmetologije i estetike Banjaluka koji je sa prosječno pet zaposlenih prošle godine ostvario prihod od 144.000 KM i prikazao poslovni gubitak od 15.000 KM.

PIM, UPS i CKM

Za banjalučki Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment – PIM još nisu javno dostupni i ažurirani podaci iz finansijskog izvještaja za prošlu godinu, a ovaj univerzitet je 2022. godine sa 31 zaposlenim prihodovao oko 1,8 miliona KM i prikazao dobit od 435.000 KM. Godinu ranije je imao 1,5 miliona prihoda i dobit od samo tridesetak hiljada KM, ali je 2020. godina bila finansijski veoma uspješna, jer je sa samo 17 zaposlenih ostvarena dobit od skoro 1,3 miliona KM.

Nema ažuriranih finansijskih izvještaja za prošlu godinu ni za banjalučki Univerzitet za poslovne studije – UPS, a ovaj univerzitet je 2022. godine sa 53 zaposlena imao prihod od 1,97 miliona KM i dobit od 162.000 KM. UPS posljednjih godina ostvaruje poslovni pad, jer je ranijih godina ostvarivao milionsku dobit.

Nisu ažurirani ni podaci za Viktoria internacionalni univerzitet, ranije Univerzitet modernih znanosti – CKM Mostar koji je 2022. godine sa 28 zaposlenih prihodovao 1.029.000 KM i prikazao dobit od 122.000 KM.

Uz pretpostavku da su ove tri visokoškolske ustanove prošle godine imale rezultat na nivou onog iz prethodne, to znači da su privatni fakulteti imali više od devet miliona maraka dobiti.

Ovi poslovni podaci pokazuju da policijska akcija pod nazivom „Klaster“ iz februara prošle godine u okviru koje su hapšeni vlasnici nekih privatnih fakulteta zbog sumnji da su učestvovali u izdavanju lažnih diploma i drugim nezakonitostima nije previše uticala na rad privatnih visokoškolskih ustanova.

Treba napomenuti da akcija “Klaster” koju je sprovodila SIPA po nalogu Tužilaštva BiH još nije dobila sudski epilog.

Related Topics:

Društvo

CIJENE LETE U NEBO: Voće postalo luksuz, frizerske usluge skuplje nego ikad

Da građani BiH sve teže podnose troškove života, pokazuje podatak da je iznos sindikalne potrošačke korpe za protekli mjesec bio 3.168,90 KM.

Radi se o minimalnim troškovima četveročlane porodice, čije kućne budžete najviše “guta“ hrana. Ta stavka u potrošačkoj korpi je iznosila 1.421,10 KM.

Međutim, koliko su cijene dramatično porasle u posljednjih pet godina pokazuje činjenica da je potrošačka korpa u aprilu 2020. godine iznosila 1.987,72 KM.

Tako su troškovi života za pet godina nabujali za gotovo 1.200 KM. Prije pet godina minimalni troškovi koje je četveročlana porodica izdvajala za hranu iznosili su 917,70 KM ili 503,40 KM manje u odnosu na trenutnu situaciju.

O kakvom skoku cijena hrane je riječ, pokazuju podaci dostupni na stranicama Federalnog ministarstva trgovine prema kojima je, naprimjer, prosječna cijena riže po kilogramu u Sarajevu, trenutno, 5,21 KM, a u Mostaru 6,81 KM.

U istom periodu 2020. godine kilogram riže u Sarajevu je u prosjeku koštao 3,79 KM, a u Mostaru 4,30 KM.

Kilogram hljeba u Mostaru je prije pet godina koštao 2,58 KM, a sada 3,59 KM, a u Sarajevu je ta cijena sada 4,52 KM, što je u odnosu na pet godina prije skuplje za 2,06 KM.

Drastično su porasle cijene mesa pa se tako kilogram junetine bez kosti prije pet godina kretao u rasponu od 11 do 13,50 KM, a sada je ta cijena oko 23 KM!

Kilogram piletine se kreće od 6,50 do 7,50 KM, dok je prije pet godina taj raspon bio između 4,40 i 5,13 KM.

Voće je luksuz

Cijena jaja po komadu je u parilu 2020. godine iznosila 0,25 KM, a sada oko 0,45 KM.

Kilogram maslaca sada je, uglavnom, oko 40 KM, a prije pet godina ta se cijena kretala oko 22 KM.

Litar mlijeka trenutno se kreće po cijeni od oko 2,40 KM, što je za marku više nego pet godina ranije.

Kada je riječ o voću, kako smo pisali, kilogram trešanja na sarajevskim, ali i pijacama širom Bosne je dostigao cijenu od 20 KM.

Istina, na hercegovačkim pijacama to voće ima prilično nižu cijenu, i to od trenutnih šest do sedam KM. Međutim, prije pet godina trešnje su prodavane po cijeni od tri do četiri KM po kilogramu.

Šišanje i feniranje

Poskupljenja su se, jasno, prelila i na brojne usluge. Tako je muško šišanje prije pet godina u prosjeku koštalo 6,50 KM, a sada je približno 12 KM.

Pranje kose srednje dužine s feniranjem prije pet godina je koštalo 10 KM, a sada od 12,50 do 20 KM.

Nastavi čitati

Društvo

HUMANOST NA DJELU: Odbornici iz Bileće donirali svoje mjesečne dodatke djeci sa Kosova i Metohije

Grupa od devet odbornika Skupštine opštine Bileća poklonila je svoju mjesečnu odborničku naknadu u ukupnoj vrijednosti od 2.700 KM za pomoć djeci i mladima sa poteškoćama u razvoju sa Kosova i Metohije.

Skupština opštine Bileća ima 17 odbornika, a njih devet Dražen Dunđer, Slobodan Čomić, Rajko Vuković, Milan Dučić, Miodrag Šešlija, Anastasija Aleksić, Danilo Ilić, Željko Samardžić i Srđan Samardžić za humanost se odreklo odborničke mjesečne naknade od 300 KM, saopšteno je iz Odbora za pomoć Kosovu i Metohiji.

Moramo naglasiti da je Dražen Dunđer još prije nekoliko godina pokazao humanost i koliko mu znači Kosovo i Metohija i donirao 1.000 KM ličnih sredstava za izgradnju Dnevnog centra „Podrži me – 9. januar“ u Kosovskoj Mitrovici, koji je namijenjen djeci i mladima sa poteškoćama u razvoju – naveli su iz Odbora.

Tih 2.700 KM biće usmjereno na djecu i mlade sa poteškoćama iz Dnevnog centra u Kosovskoj Mitrovici koja nemaju sredstva za odlazak na rehabilitaciju u narednim mjesecima ove godine.

Iz Odbora su zahvalili humanim ljudima iz Bileće što podržavaju svoj narod i srpsku djecu na Kosmetu.

– Ovo je prva grupa humanih ljudi, koji poslije poslaničkog kluba SNSD u Narodnoj skupštini Republike Srpske, posredstvom našeg odbora pomažu na ovaj način srpski narod i opstanak na svetom Kosovu i Metohiji – , naveli su iz Odbora.

Nastavi čitati

Društvo

Građani često biraju između lijekova i hrane, VLAST NIJEMA

Inflacija ne popušta, a potrošačka korpa u Republici Srpskoj sve je praznija.

Navike se mijenjaju, ne iz komfora, već zbog golog preživljavanja. Čak i osnovne namirnice mnogima postaju luksuz.

Kampanja „Društveno odgovorni“ zvučala je obećavajuće. No, kao i mnogo toga do sada, ostala je prazno slovo na papiru. Proizvodi s liste popusta često nisu ono što građanima zaista treba.

A Vlada RS još ništa konkretno nije uradila da olakša svakodnevni život, kaže Snežana Šešlija iz dobojskog udruženja potrošača.

Lično mislim da se sama politika cijena u RS, pa i u cijeloj BiH uopšte ne vodi da bi građani, tj potrošači imali korist od toga.

Jer kako smo donjeli politiku cijena i kako smo donjeli odluke o tome da trgovci određuju marže, tako isto možemo donjeti podzakonska akta ili pravilnike da se te marže ograniče, kaže Snežana Šešlija,predsjednica Udruženja potrošača “ToPeer” iz Doboja.

Takvi pravilnici bi mogli biti prva konkretna mjera, ali njih još nema.

Ako nemate maržu, dva posto, na proizvode te, te i te, bićete kažnjeni. Mislim da je krajnje vrijeme da Vlada krene sa kreiranjem novih politika.

Građani ovdje nisu stavljeni u prioritet. Mi smo u debeloj ekonomskoj krizi. Da državne institucije nisu u mogućnosti da određenim preventivnim mjerama zaštite standard potrošača, u smislu, ili poboljšanja naših primanja. Jer i ova mjera Vlade o najnižoj plati nije doprinijela ničemu već da se ljudi otpuštaju, kaže Šešlija.

Vladajući se godinama prave da ne vide tešku svakodnevnicu. Glasovi onih koji bi trebalo da štite građane, bivaju ignorisani. Kao rješenje godinama se spominje i socijalna karta. No, ona i dalje postoji samo u teoriji.

Jer onda vi znate da imate kategorije stanovnika kojima je potrebna zaštita. Mi sad ovako trošimo tu zaštitu, pomoć, svi podjednako jer ako smanjite proizvod, koji je dvije marke, meni, vi ste ga smanjili i onome ko nije u socijalnoj potrebi, objašnjava Šešlija.

U državi bez zaštite potrošača, kredit postaje sredstvo preživljavanja. Građani se sve više zadužuju iz čiste muke.

Po pet kredita se diže. Prvi se podigne da bismo kupili zimnicu. To je bilo u decembru. Danas se dižu krediti gdje se otplaćuje onaj prvi, jer su očekivanja bila da će penzije ili plate bar nešto porasti pa ću moći da iznosem taj kredit. Međutim ne, kaže Šešlija.

Inflacija jede i plate i strpljenje. Političke mjere i kad ih ima, stižu kasno i često više odmognu nego što pomognu.

Građani prinuđeni da prave izbore između hrane i lijekova, kredita i grijanja- pitaju, ako se prioriteti institucija ne promjene – koliko će običan čovjek još moći izdržati?

Nastavi čitati

Aktuelno