Connect with us

Društvo

DIPLOME PLJUŠTE, ZNANJE IZOSTAJE! Profit privatnih fakulteta veći od 9 MILIONA MARAKA

Visoko obrazovanje u BiH odavno je postalo ozbiljan biznis, a tome u prilog najbolje svjedoče podaci da su privatni fakulteti prošle godine zaradili više od devet miliona KM.

Republika Srpska po ovom pitanju nije bolji dio BiH, jer su vlasnici privatnih visokoškolskih ustanova u Srpskoj prošle godine zaradili tek nešto više od 700.000 KM, dok dobit privatnih univerziteta i visokih škola u Federaciji BiH prošle godine premašuje šest i po miliona maraka. Dva privatna univerzitata u Brčko distriktu zaradila su dvostruko više nego svi privatni univerziteti u Srpskoj, čak 1,5 miliona KM.

Najveću dobit od čak 1.995.000 KM prošle godine ostvario je Univerzitet u Travniku koji je prosječno imao 87 zaposlenih. Interesantno je da je to najlošija poslovna godina ovog univerziteta, jer je prvi puta u posljednjih nekoliko godina imao dobit manju od dva miliona KM. Inače, prosječan prihod posljednjih godina premašivao je sedam miliona KM, a ovaj univerzitet je prošle godine imao prosječno 87 zaposlanih, prenosi Capital.
Poslije travničkog univerziteta, najveću dobit imao je Centar za poslovne studije Kiseljak koji je sa 18 zaposlenih prihodovao 3,8 miliona KM i ostvario dobit od 1,49 miliona KM.

I Brčko distrikt akademska sredina

Evropski univerzitet u Brčkom sa 32 zaposlena ostvario je 2,77 miliona KM prihoda i dobit od 1,46 miliona KM, čime je višestruko nadmašio Internacionalni univerzitet u Brčkom koji je prošle godine sa prosječno 13 zaposlenih ostvario 1,55 miliona KM prihoda i dobit od mizernih 30 hiljada KM.
Veoma uspješnu poslovnu godinu imao je Internacionalni „Burch“ Univerzitet Sarajevo koji je sa 108 zaposlenih imao prihod od 7,95 miliona KM i prikazanu dobit od skoro 1,2 miliona KM. Ova visokoškolska ustanova imala je dva miliona maraka veće prihode nego godinu ranije i skoro trostruko veću dobit.

Slijedi u javnosti manje poznat Evropski univerzitet Kalos iz Tuzle koji je prošle godine sa 40 zaposlenih prihodovao 2,36 miliona i prikazao dobit od 841.000 KM.

Najveći prihod

Najveći prihod ostvarila je Sarajevo School of Science and Technology koja je sa 69 zaposlenih prihodovala 9,8 miliona KM i ostvarila dobit od 696.000 KM. Ovoj visokoškolskoj ustanovi je 2023. godina bila poslovno višestruko bolja nego prethodna kada su imali 7,7 miliona prihoda i dobit od „samo“ 175.000 KM.

Visoka škola Logos centar iz Mostara sa 15 zaposlenih imala je 1,2 miliona prihoda i dobit od više nego pristojnih 368.000 KM.

Tek na osmo mjesto po zaradi dolazi prva visokoškolska ustanova u Srpskoj i to Visoka škola Prometej koja je sa 12 zaposlenih prihodovala 752.000 KM i ostvarila dobit od 330.000 KM.

Slijedi Visoka škola za uslužni biznis Sokolac. Ova visoka škola je sa 32 zaposlena imala prihod od 1,3 miliona KM i ostvarila dobit od 166.000 KM.

Listu deset najprofitabilnijih privatnih visokoškolskih ustanova u BiH zatvara Internacionalni univerzitet Travnik koji je sa 60 zaposlenih ostvario 3,2 miliona prihoda i dobit od 110.000 KM.

Među finansijski uspješene ubraja se i Visoka škola „Internacionalna poslovno-informaciona akademija“ Tuzla koja je sa 14 zaposlenih prihodovala 810.000 i ostvarila dobit od 104.000 KM.

Panevropski univerzitet Apeiron iz Banjaluke prošle godine je imao prosječno 102 zaposlena i ostvario je 6,5 miliona maraka prihod uz dobit od 129.000 KM, što je otprilike isti rezultat kao i godunu ranije kada je prihodovao nešto manje od 6,4 miliona i ostvario dobit od 135.000 KM.

NUBL na granici profitabilnosti

Nezavisni univerzitet Banjaluka (NUBL) sa 61 zaposlenim prihodovao je nešto više od dva miliona maraka, ali je poslovao na granici profitabilnosti, jer je prikazao dobit od zanemarljivih 2.300 KM.

Univerzitet Sinergija sa 48 zaposlenih imao je prihod od 1,35 miliona KM i dobit od 95.000 KM. Ova visokoškolska ustanova sa sjedištem u Bijeljini godinu ranije je imala prihod od 1,43 miliona i dobit od 155.000 KM.

Sveučilište Vitez sa 34 zaposlena prošle godine je imalo nepunih 1,5 miliona prihoda i dobit od samo 11.000 KM.

BLC Koledž sa 19 zaposlenih prošle godine je prihodovao 956.000 KM i ostvario dobit od 15.000 KM. Gotovo identičan poslovni rezultat imala je Visoka poslovno tehnička škola Doboj koja je sa 23 zaposlena prihodovala 935.000 uz dobit od 8.200 KM.

Slijedi Visoka škola za finansije i računovodstvo FINra Tuzla koja je sa 12 zaposlenih prihodovala 732.000 KM i ostvarila dobit od 36.000 KM.

Mostarsko Sveučilište Hercegovina sa 15 zaposlenih ostvarilo je prihod od 498.000 KM i dobit od 8.600 KM, a listu uspješnih zatvara Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor koja je sa pet zaposlenih prihodovala 149.000 KM i prikazala dobit od 3.300 KM.

Slobomir P Univerzitet sa 30 zaposlenih prošle godine je poslovao negativno, jer je prihodovao 541.000 KM i prikazao gubitak od 241.000 KM. To je trostruko lošiji rezultat nego prethodne 2022. godine kada je ostvareno više od milion maraka prihoda uz negativno poslovanje od 81.000 KM.

Visoka medicinska škola zdravstva iz Doboja sa osam zaposlenih takođe je poslovala negativno, jer je prošle godine ostvarila prihod od 308.000 KM, ali je poslovala u minusu od 84.000 KM. Ipak, popravila je rezultat iz 2022. kada je bila u minusu od 138.000 KM.

Negativno je poslovao i Koledž kozmetologije i estetike Banjaluka koji je sa prosječno pet zaposlenih prošle godine ostvario prihod od 144.000 KM i prikazao poslovni gubitak od 15.000 KM.

PIM, UPS i CKM

Za banjalučki Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment – PIM još nisu javno dostupni i ažurirani podaci iz finansijskog izvještaja za prošlu godinu, a ovaj univerzitet je 2022. godine sa 31 zaposlenim prihodovao oko 1,8 miliona KM i prikazao dobit od 435.000 KM. Godinu ranije je imao 1,5 miliona prihoda i dobit od samo tridesetak hiljada KM, ali je 2020. godina bila finansijski veoma uspješna, jer je sa samo 17 zaposlenih ostvarena dobit od skoro 1,3 miliona KM.

Nema ažuriranih finansijskih izvještaja za prošlu godinu ni za banjalučki Univerzitet za poslovne studije – UPS, a ovaj univerzitet je 2022. godine sa 53 zaposlena imao prihod od 1,97 miliona KM i dobit od 162.000 KM. UPS posljednjih godina ostvaruje poslovni pad, jer je ranijih godina ostvarivao milionsku dobit.

Nisu ažurirani ni podaci za Viktoria internacionalni univerzitet, ranije Univerzitet modernih znanosti – CKM Mostar koji je 2022. godine sa 28 zaposlenih prihodovao 1.029.000 KM i prikazao dobit od 122.000 KM.

Uz pretpostavku da su ove tri visokoškolske ustanove prošle godine imale rezultat na nivou onog iz prethodne, to znači da su privatni fakulteti imali više od devet miliona maraka dobiti.

Ovi poslovni podaci pokazuju da policijska akcija pod nazivom „Klaster“ iz februara prošle godine u okviru koje su hapšeni vlasnici nekih privatnih fakulteta zbog sumnji da su učestvovali u izdavanju lažnih diploma i drugim nezakonitostima nije previše uticala na rad privatnih visokoškolskih ustanova.

Treba napomenuti da akcija “Klaster” koju je sprovodila SIPA po nalogu Tužilaštva BiH još nije dobila sudski epilog.

Related Topics:

Društvo

VAŽNO UPOZORENJE ZA RODITELJE: Djecu moramo čuvati više nego ikada – sve više prijetnji na mrežama, AI tehnologije u rukama predatora!

Adriana Basara, potpredsjednica Gradskog odbora PDP-a i predsjednica Savjeta za porodicu Partije demokratskog progresa, uputila je snažno upozorenje svim roditeljima povodom sve ozbiljnijih prijetnji koje vrebaju djecu, posebno tokom ljeta kada su više izložena internetu, društvenim mrežama, ali i fizičkom okruženju poput plaža i bazena.

„Ljeto je vrijeme bezbrižnosti, ali istovremeno i opasnosti koje mnogi roditelji još ne prepoznaju. Napredne AI tehnologije omogućavaju da čak i sasvim bezazlene fotografije djece u kupaćim kostimima postanu oružje u rukama digitalnih predatora“, upozorila je Basara.

Posebnu prijetnju predstavlja AI CSAM (Child Sexual Abuse Material generisan umjetnom inteligencijom) – lažne, seksualizovane slike djece koje se stvaraju pomoću vještačke inteligencije na osnovu postojećih, sasvim običnih fotografija. Te slike se mogu koristiti za ucjene, prijetnje i psihičko zlostavljanje djece.

“To je nova vrsta predatora – ne mora ni biti u blizini djeteta da bi ga zlostavljao”, naglašava Basara.

Evo konkretnih savjeta za zaštitu djece:

Ne objavljujte slike djece u kupaćim kostimima – naročito ne na javnim nalozima.

Razgovarajte s djecom o rizicima dijeljenja fotografija i privatnih informacija – bez prijetnji i osude.

Provjeravajte s kim su djeca u kontaktu i kako koriste internet, aplikacije i mreže.

Ako sumnjate na pokušaj ucjene ili zlostavljanja, odmah kontaktirajte policiju ili nadležne službe.

„Zloupotreba djece na internetu nije samo pravno pitanje, to je ozbiljna društvena prijetnja. Kao majka i neko ko svakodnevno razgovara s porodicama, apelujem – budimo prisutni, budimo zaštita našoj djeci. Oni nas trebaju više nego ikada“, zaključila je Basara.

Nastavi čitati

Društvo

POMOR RIBE U RIJECI BOSNI: Slučaj preuzela policija

Putem telefona u dežurnu službu Policijske stanice Centar 13. jula u 22:55 sati se obratilo lice A.Č., iz udruženja građana sportskih ribolovaca “Bistro”, te prijavilo da je u mjestu Banlozi, u rijeci Bosni, došlo do pomora ribe, gdje je veća količina ribe plutala na površini rijeke, saopšteno je iz MUP-a ZDK

Izvršen uviđaj

– Izvršen je uviđaj od strane službenika Odsjeka kriminalističke policije Policijske uprave I, koji nastavljaju rad na dokumentovanju krivičnog djela “Ugrožavanje okoliša otpadom”- navedeno je iz MUP-a ZDK.

Članovi Udruženja građana sportsko-ribolovnog društva (UGSR) “Bistro” Zenica kažu da je stanje ribljeg fonda na lokalitetu Vranduka katastrofalno.

– Ovaj čin je doslovno ubio rijeku Bosnu i nanio neprocjenjivu štetu njenom ekosistemu. Nećemo stati dok se odgovorni ne pronađu i ne kazne. Cijeli slučaj ćemo dokumentovati i podići na najviši nivo- poručuju iz UGSR Bistro Zenica, pozivajući mještane Vranduka i sve ribare da snimaju, fotografišu i prikupljaju dokaze koji mogu pomoći u istrazi.

Stanje katastrofalno

– Upozoravamo sve one koji navodnjavaju plastenike ili bašte, ili na bilo koji način koriste vodu iz rijeke Bosne, da odmah prestanu s tim aktivnostima. Trenutno stanje vode je katastrofalno – riba je zatrovana, dezorijentisana, pliva na površini i osamljeno se približava uz obalu nizvodno od Kanala. Procjenjujemo da voda iz rijeke Bosne nije za korištenje ni za kakvu upotrebu- dodaju iz UGRS Bistro Zenica.

Ovo nije prvi put da se na lokalitetu Vranduka, nizvodno od industrijskih pogona u Zenici dešavaju pomori ribljeg fonda, ali ovo je, kako se navodi, jedan od najvećih do sada, prenosi Avaz.

Nastavi čitati

Društvo

Afrička kuga svinja hara Srbijom i Hrvatskom, IMA LI STRAHA U SRPSKOJ?

Afrička kuga svinja ponovo hara Srbijom i Hrvatskom zbog čega su u tim zemljama eutanazirane stotine svinja. Farmeri u Republici Srpskoj su u strahu, ali se nadaju da neće biti masovnijih pojava ove bolesti.

Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja u Republici Srpskoj, ističe da farmeri ne mogu imati miran san ni kada se afrička kuga pojavi na 1.000 kilometara udaljenosti, a pogotovo kada je blizu.

“Divlje svinje za 24 sata mogu preći i po 50 kilometara. Mi smo realno na vratima komšija. Jednostavno, na uzgajivačima i stanovništvu je da po svaku cijenu smanjimo rizik povećanim bezbjednosnim mjerama da se ne bi kuga prenijela i opet napravila štetu”, kaže Maljčić za “Nezavisne novine”.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, ističe da ne bi trebalo biti problema ako se budu sprovodile sve preventivne i sanitarne mjere.

“Mislim da su inspekcijske i veterinarske službe već preduzele korake oko kontrole provoza i uvoza živih životinja. Na mjere koje su propisane još prije dvije godine kada smo imali te probleme treba da budemo svi bazirani i oko čega svi moramo voditi računa”, kaže Marinković za “Nezavisne novine”.

Kako dodaje, ne očekuje masovniju pojavu afričke kuge u Republici Srpskoj, a ističe i da su farmeri još uvijek u procesu oporavka od kuge koja je poharala farme 2023. godine.

“Ljudi su bili oprezni, dugo vremena je trajala priprema farmi za useljavanje, zatim nabavka novih životinja. Sve je to prolazilo kroz rigorozne mjere i mislim da smo mnogo spremniji sada nego što smo bili u onom momentu kada je došlo do te pojave. Sada, objektivno, sve je na našoj strani da ne bi trebalo da dođe do neke masovne pojave afričke kuge svinja. Možda sporadične, ali masovne ne”, ističe on.

Negoslav Lukić, pomoćnik ministra za veterinarstvo Republike Srpske, istakao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, preduzima sve potrebne preventivne mjere u cilju sprečavanja pojave afričke kuge svinja.

“Upućen je dopis veterinarskoj inspekciji i Ministarstvu unutrašnjih poslova da se sprovodi pojačana kontrola prometa životinja sa posebnim akcentom da životinje u transportu moraju imati identifikacionu markicu i uvjerenje o zdravstvenom stanju životinja kao garant zdravstvenog statusa. Takođe, apelujemo na sve farmere da se sprovode sve biosigurnosne mjere na farmama”, kaže Lukić i dodaje da za sada u Republici Srpskoj nema novih žarišta afričke kuge svinja, dok je u Federaciji BiH potvrđeno jedno žarište u Vitezu.

Zbog svega toga nadležno ministarstvo je donijelo i rješenje 28. juna ove godine kojim se, između ostalog, zabranjuje rad stočnih pijaca.

“Imajući u vidu trenutnu epizootiološku situaciju i pojavu afričke kuge svinja u neposrednom okruženju Hrvatska i Srbija, kao i opasnost od mogućeg širenja bolesti afričke kuge svinja pojačanim prometom svinja u narednom periodu, Ministarstvo je procijenilo da je neophodno zabraniti rad stočnih pijaca, organizovanje sajmova, izložbi i drugih okupljanja životinja na kojima se prodaju ili izlažu svinje, na području Republike Srpske”, navodi se u rješenju Ministarstva, u kome stoji da su mjere na snazi 90 dana.

Inače, prvi slučaj afričke kuge svinja u Republici Srpskoj zabilježen je u Semberiji prije dvije godine, a od tada je eutanazirano oko 50.000 svinja.

Za nadoknadu štete i suzbijanje širenja kuge nadležno ministarstvo je do sada izdvojilo oko 30 miliona maraka.

Nastavi čitati

Aktuelno