Predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP), Draško Stanivuković, najavio je da će u narednim danima posjetiti sve krajeve Like i Dalmacije, naglašavajući važnost ličnog prisustva kako bi se razumio duh naroda koji živi na tim prostorima.

– Svjestan sam da tamo гдје ne odeš i ne kročiš ne možeš da osjetiš i razumiješ duh tog podneblja. Zato ću u narednim danima obići svaki pedalj naše predivne Like i Dalmacije. Da vidim, osjetim i razumijem i da sa nepresušnog izvora naše stradalne istorije crpim snagu za borbu za bolju budućnost našeg naroda – poručio je Stanivuković.

Kako ističe, ova posjeta ima i simbolički karakter, jer su Lika i Dalmacija krajevi bogate istorije, protkane velikim žrtvama i neugaslom borbom srpskog naroda za opstanak i dostojanstvo.

– Odlazim sa poštovanjem i dubokom zahvalnošću onima koji su dali živote, kuće i ognjišta, a opet sa vjerom da je naša budućnost vrijedna borbe – dodao je Stanivuković.

Planirane su posjete brojnim mjestima, susreti sa lokalnim stanovništvom i obilazak važnih istorijskih lokaliteta, a sve u cilju, kako kaže, “jačanja veze između prošlosti i budućnosti koju zajednički gradimo”.

Stranka demokratske akcije (SDA) saopštila je da neće biti dio eventualne nove parlamentarne većine na državnom nivou, ali da je spremna podržati inicijative za smjenu nosilaca najodgovornijih funkcija koje su doprinijele produbljivanju političke krze u BiH.

U saopštenju za javnost, SDA je pozdravila spremnost Srpske demokratske stranke (SDS), Partije demokratskog progresa (PDP) i Liste za pravdu i red da se suprotstave destabilizaciji države i narušavanju Dejtonskog mirovnog sporazuma, koje sprovodi režim Milorada Dodika.

„Pozdravljamo svaku političku inicijativu koja vodi ka smirivanju tenzija i rješavanju problema koji se tiču svih građana Bosne i Hercegovine, posebno kroz ubrzano ispunjavanje uslova na putu ka članstvu u Evropskoj uniji“, poručili su iz SDA.
Stranka je naglasila da neće učestvovati u formiranju nove parlamentarne većine niti u izboru novog saziva Savjeta ministara BiH, ali će, kako ističu, podržati smjene svih odgovornih za, kako su naveli, najdublju političku i bezbjednosnu krizu od potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

„To se prije svega odnosi na kadrove SNSD-a, ali i na predstavnike NiP-a, SDP-a, Naše stranke i HDZ-a“, navodi se u saopštenju.

SDA je ponovo optužila Milorada Dodika i njegov režim za izazivanje trenutne političke krize, ali je odgovornost adresirala i na tzv. „trojku“ – NiP, SDP i Našu stranku.
„Dodikov režim snosi glavnu odgovornost, ali ni stranke Trojke ne mogu izbjeći svoj dio krivice. Javnost su obmanuli tvrdnjama da je SNSD promijenio politički kurs, što je omogućilo da se toj stranci i HDZ-u prepuste ključne funkcije u sektoru bezbjednosti, finansija, pravosuđa i infrastrukture. Time su dodatno osnažene politike koje podrivaju državne institucije“, navode iz SDA.

U zaključku, stranka ističe da ne vjeruje da trenutno vladajuće strukture mogu donijeti zaokret niti izvesti BiH iz krize, naglašavajući da će i dalje podržavati sve prijedloge i odluke koji su u interesu države, jačanja vladavine prava i evropskog puta BiH.

Podsjećamo, Srpska demokratska stranka (SDS) i stranke okupljene oko nje najavile su da će sutra predstaviti političku platformu „trokorak ka boljitku“, fokusiranu na mir, ubrzani evropski put i ekonomske reforme usmjerene na borbu protiv inflacije.

Pisana izjava direktora “SE Trebinje 1” Milutina Mastinovića bila je dovoljan dokaz Komisiji za koncesije RS da utvrdi kako ovo, tek osnovano preduzeće sa tri radnika i 800 KM prihoda, ima uslove da realizuje koncesiju za projekat izgradnje solarne elektrane vrijedan 100 miliona KM.

To je evidentno iz dokumentacije koju je Transparency international u BiH, nakon dugotrajne pravne borbe dobio od ove Komisije, koja je trebala da odobri prenos koncesije sa Elektroprivrede RS na “SE Trebinje 1”, u kojem je većinski udio preuzeo mađarski investitor LUGOS Renewables (LREN).

Bio je to očigledno način da se zaobiđe obaveza raspisivanja javnog poziva jer je iskorištena zakonska mogućnost da se koncesija dodjeli Elektroprivredi RS kao strateškom javnom preduzeću.

Ipak, to preduzeće nije imalo namjeru da gradi ovaj projekat, jer je samo desetak dana kasnije ERS na svojoj adresi osnovao preduzeće „SE Trebinje 1“ kojem je prvo ustupljena koncesija, a zatim je 70 posto tog preduzeća ustupljeno mađarskoj kompaniji LREN.

Prije nego što je odobrila ovu kombinaciju, Komisija kao regulator morala je, prema pravilniku koji reguliše ovu oblast, ispitati finansijsko stanje novog koncesionara „SE Trebinje 1“, kao i dokaze o njegovoj tehničkoj opremljenosti, ranije izvedenim radovima i dokaze da ima obezbijeđena finansijska sredstva.

Šta su bili dokazi?

Komisija u prvi mah nije odobrila prenos koncesije i zatražila je da se prema “Pravilnik o postupku ustupanja ugovora o koncesiji” izvrši dopuna dokumentacije i dostavi dokaz o tehničkoj opremljenosti novog koncesionara koji u toj 2021. godini imao tri zaposlena i pomenuti prihod od 800 KM.

Nakon toga, direktor SE Trebinje 1 Milutin Mastilovića je u aprilu 2021. godine dostavio izjavu, i u svega par rečenica naveo da ne posjeduje opremu za izgradnju solarne elektrane ali da će u narednom periodu putem postupka javnih nabavki “obezbijediti svu neophodnu tehničku opremljenost”.

Nakon ove izjave, Komisija je smatrala da su ispunjeni svi uslovi i 21. maja 2021. donosi rješenje o ustupanju prava na ovu koncesiju novoosnovanom preduzeću.

U rješenju se kratko navodi da je izvršen uvid u svu dokumentaciju i bez bilo kakve argumentacije zaključuje da je razmotreno “finansijsko stanje sticaoca” koje raspolaže sa finansijskim sredstvima.

Ovakva odluka komisije je sporna jer nije ponuđen niti jedan dokaz da ERS iz opravdanih razloga ne može realizovati ovaj projekat, a novoosnovano preduzeće može.

Isto tako izjava direktora da će u budućnosti izvršiti nabavku nije mogla biti uzeta kao dokaz na osnovu kojeg je odlučeno, jer u pomenutom pravilniku jasno stoji da sticalac koncesije mora “da ima tehničke uslove”, a ne da “će imati” u dogledno vrijeme.

Ko je Milutin Mastilović?

Preduzeće “SE Trebinje 1” od početka je dato na upravljanje mladim članovima trebinjskog SNSD-a. Za vršioca dužnosti direktora imenovan je Milutin Mastilović, odbornik SNSD-a u skupštini grada Trebinje, koji se po zakonu nalazio u sukobu interesa, jer je u trenutku imenovanja to bilo javno preduzeće i kao odbornik nije mogao istovremeno obavljati obje funkcije.

Mastilović je odbornik SNSD-a u trebinjskoj Skupštini od 2016. godine, a prema pisanju medija ušao je u posao sa solarnim elektranama i dobio od Regulatorne komisije za energetiku (RERS) Sertifikat za svoju prvu malu solarnu elektranu (MSE).

Na funkciju izvršnog direktora za finansijsko-ekonomska i pravna pitanja SE Trebinje 1 postavljena je Maja Kolak, koja je, prema pisanju medija, bila sekretar gradskog izbornog štaba Gradskog odbora SNSD-a.

Ovdje treba naglasiti da je u trenutku njenog imenovanja to bilo javno preduzeće i da Zakon o javnim preduzećima kaže da članovi izvršnih organa stranke ne mogu imati funkcije u javnim preduzećima.

Međutim, ovaj zakon se već odavno otvoreno krši, s obzirom na to da je na čelu samog ERS-a generalni sekretar SNSD-a Luka Petrović.

Studija slučaja

Projekat izgradnje solarne elektrane u Trebinju od samog početka prate brojne kontroverze a TI BiH je već ukazivao na to da je mađarski investitor uveden u posao zaobilaženjem zakona i javnog nadmetanja.

Pored pomenutog spora sa Komisijom za koncesije RS, treba reći da TI BiH nije mogao dobiti ni informacije od Elektroprivreda RS, koja krije uslove pod kojima je ustupljeno većinsko vlasništvo nad SE Trebinje 1 mađarskom investitoru.

U međuvremenu, pojavili su se problemi u poslovanju firmi u vlasništvu biznismena Rolanda Lugosa.

U Mađarskoj je naložena likvidacija njegove firme Optimim solar ZRT koja je bila jedan od najvećih igrača na tržištu solarne energije, a otvorilo se i pitanje naplate državnih obveznica koje su ulagane u ovu kompaniju.

Njegova firma LUGOS Renewables koja je ušla u posao izgradnje solarne elektrane u Trebinju je znatno manja od Optimum solar ZRT, zabilježila je u 2022. godini gubitak od oko 2,3 miliona evra dok je broj zaposlenih sa 22 smanjen je na svega 3 radnika.

TI BiH je objavio studiju ovog slučaja koja ukazuje na postojanje šireg problema u oblasti koncesija, gdje uvođenje stranog investitora pod netransparentnim uslovima često ima negativne posljedice po javni interes.

Na primjer, u slučaju Hidroelektrane Bistrica koncesija je takođe dodijeljena ERS-u, pod istim izgovorom da se radi o strateškom projektu javnog preduzeća. Potom je koncesija prenesena na novoosnovano preduzeće, koje je prodato kontroverznoj kompaniji Kaldera company iz Laktaša.

Sve je urađeno za 6,8 miliona, a ista koncesija je na kraju ponovo otkupljena za 10,6 miliona KM. Pored toga, kroz netransparentne javne ugovore sa potencijalnim investitorima, Republika Srpska je već pretrpjela značajnu štetu koja se ogleda u stotinama miliona KM koje danas plaćaju poreski obveznici.

Preduzeće SE Trebinje 1 danas je u većinskom vlasništvu mađarskog Lugos Renewables (LREN) a pomenuta solarna elektrana još uvijek nije izgrađena, iako je prvobitni rok iz koncesionog ugovora istekao u oktobru 2022. godine. Posljednja objavljena informacija jeste da je mađarski investitor podnio zahtjev da se odobri povećanje snage elektrane.

Krajem decembra 2024. godine Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS predat je zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu – piše Transparenski internešnl BiH.

(BN)