Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je sino da „što prije svijet pomogne Kijevu da se izbori sa ruskim ratnim avionima i što prije ukrajinska vojska bude mogla da udari po ruskoj vojnoj infrastrukturi i vojnim aerodromima, to će mir biti bliži“.

Prema njegovim riječima, „bombe su jedan od ključnih temelja sposobnosti ruskog predsjednika Vladimira Putina da se bori“.

-Što prije nam svijet pomogne da se nosimo sa ruskim ratnim avionima koji lansiraju ove bombe, što prije budemo mogli da izvršimo udare na rusku vojnu infrastrukturu, na ruske vojne aerodrome, to će mir biti bliži. Pravi mir – naglasio je Zelenski u redovnom video obraćanju, prenosi Ukrinform.

On je uvjeren da svijet ima dovoljno moći da natera Rusiju na mir.

-Konkretno, u odbrani Harkovske oblasti od ruske ofanzive, dokazali smo da odlučnost naših partnera zaista pomaže. Udari na ruskoj granici pomogli su da se zaštite životi. Naredne odluke će takođe pomoći – smele odluke koje se moraju donijeti, koje su nam potrebne i o kojima razgovaramo sa našim partnerima – rekao je Zelenski.

Kako je istakao, svijet treba da bude zastupljen što je moguće šire u angažovanju za mir.

Savjetnici američkog predsjednika Džozefa Bajdena nastojali su tokom vikenda da se suprotstave sugestijama da se aktuelni predsjednički kandidat demokrata povuče iz izborne trke, pri čemu je menadžer Bajdenove kampanje upozorio da je zamjena kandidata u ovoj fazi predeizborne trke “konfuzna i nepraktična”.

Tokom napetog razgovora sa grupom od oko 40 najvećih Bajdenovih finansijera, menadžerka Bajdenove kampanje Džulijan Čaves Rodrigez je objasnila šta bi moglo i šta ne bi moglo da se uradi sa infrastrukturom kampanje ukoliko bi Bajden odlučio da se povuče, naglašavajući da on nema namjeru da to učini, prenosi NBC Njuz.

-Veći dio prikupljenih sredstava bi se prelio potpredsjednici Kamali Haris, a samo manji dio novca bi ostao Demokratskom nacionalnom komitetu – rekla je Čaves Rodrigez.

Dok su neki donatori razmatrali različite scenarije za zamjenu Bajdena, demokratski senator Kris Kuns iz Delavera naglasio je da bi takav proces bio “zbrka”. On je ocijenio da bi na kraju bila nominovana Kamala Haris.

Kolosalan potres odigrao se na evropskoj političkoj sceni.

Francuska je u nedjelju napravila korak bliže onome što se sve do nedavno smatralo nezamislivim. Krajnje desna vlada na putu je prema tome da prvi put u svoje ruke uzme vlast u Francuskoj.

Stranka Marin Le Pen ostvarila je velike uspjehe u prvom krugu prijevremenih izbora, a njeni uspjesi mogli bi potpuno preokrenuti političko lice Evrope, imati implikacije na tržište i globalnu sigurnost, tmurne prognoze donosi Politico.

Prema prvim procjenama anketara Ipsosa, Nacionalno okupljanje Marin Le Pen na putu je da osvoji 34 posto glasova. Koalicija predsjednika Emanuela Makrona tek je treća s 20,3 posto glasova. Ljevičarski Novi narodni front ostvario je vrlo dobar rezultat i, prema anketama, zauzeo drugo mjesto s 28.5 posto glasova.

„Francuzi su pokazali da žele podvući crtu nakon prezirne vladavine Emanuela Makrona”, rekla je Le Pen, govoreći na stranačkom skupu.

“Još nismo pobijedili, drugi krug će biti ključan… trebamo apsolutn većinu kako bi Jordana Bardelu, za osam dana, Emanuel Makron mogao imenovati premijerom”, dodala je, a sve prenosi Politico.

Prema prvim projekcijama temeljenim na izlaznim anketama, očekuje se da će Le Penova stranka dobiti 230-280 mjesta u nacionalnoj skupštini od 577 mjesta, lijevi savez 125-165 mjesta, a Makronova koalicija 70-100.

Međutim, projekcije o broju mjesta su pretpostavke u ovoj fazi i ovise o političkim odlukama donesenim u nadolazećim danima uoči drugog kruga glasovanja 7. jula. Sam Makron trebao bi ostati na vlasti do kraja svog mandata 2027., bez obzira na ishod ovih skupštinskih izbora, prenosi Jutarnji.