Connect with us

Svijet

“MORAMO BITI SPREMNI ZA RAT DO 2O29.”: Njemačka ažurirala planove u slučaju sukoba

Ažurirani ratni planovi Njemačke dolaze nakon Putinovih prijetnji evropskoj bezbjednosti.

Njemačka je ažurirala svoje planove u slučaju rata u Evropi i to prvi put od Hladnog rata. Dokument od 67 stranica, poznat kao “Okvirna direktiva za totalnu odbranu”, objavljen je ove nedjelje i opisuje potpunu transformaciju svakodnevnog života njemačkih građana u slučaju rata, piše CNN.

U dokumentu se navodi da će, u slučaju rata, biti vraćena vojna obaveza, kvalifikovani radnici stariji od 18 godina mogli bi da rade na određenim poslovima, poput onih u pekarama i poštama, a moguće je da im bude zabranjeno da daju otkaz. Ljekari, psiholozi, medicinske sestre i veterinari, prema dokumentu, radili bi u vojnim i civilnim službama.

Vlada će stvoriti zalihe hrane
U slučaju nestašice hrane, Vlada će stvoriti zalihe hrane kako bi građanima obezbijedila “jedan topli obrok dnevno”. Rezerve bi uključivale hranu kao što su pirinač, mahunarke i kondenzovano mlijeko. Drugi ključni resursi kao što su benzin i nafta takođe bi mogli da budu racionisani kuponima ako postanu oskudni.

Navode se i mjere civilne zaštite, uključujući pretvaranje podzemnih stanica u improvizovane bunkere i pripremu bolnica za priliv pacijenata. Njemačka ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fazer izjavila je da je neophodno da se zemlja bolje naoruža s obzirom na rusku agresiju.

“Ruska agresija je potpuno promijenila bezbjednosnu situaciju u Evropi, prije svega među našim istočnim partnerima u EU i NATO, poput baltičkih država, ali i zbog hibridnih prijetnji poput sajber napada, špijunaže i dezinformacija”, rekla je ona.

Bolnice moraju da budu spremne
“Pored svih zaštitnih mjera naših organa bezbjednosti i vojnog odvraćanja i odbrane, moramo dodatno ojačati civilnu zaštitu”, rekla je Nensi. U dokumentu se upozorava da njemačke bolnice moraju da se pripreme za liječenje velikog broja pacijenata tokom dužeg perioda. Kao i to da, u slučaju da izbije rat, njemačko stanovništvo ne može da računa da će “pomoć koju organizuje država” biti odmah pružena, zbog mogućnosti “da se šteta istovremeno dogodi na velikom broju lokacija”.

Zbog toga, kako navodi dokument, civili moraju biti spremni da prvo pomognu sebi, kao i da pruže pomoć svojim komšijama gdje je to moguće. Podrumi, podzemni parkingi i stanice metroa trebalo bi da se koriste kao privremeni bunkeri, navodi se u dokumentu.

Njemački emiteri i digitalni mediji biće po zakonu obavezni da odmah dijele važne vladine informacije. Vlasti će imati ovlašćenje da evakuišu civile u određena područja, ali ne bi trebalo da razdvajaju porodice. Iako se očekuje da će njemačke meteorološke službe nastaviti u slučaju vanrednog stanja, vlasti bi mogle da zabrane ili ograniče objavljivanje prognoza.

“Moramo biti spremni za rat do 2029”, navela je ona. Ažurirani ratni planovi Njemačke dolaze nakon Putinovih prijetnji evropskoj bezbjednosti.

Rat u Ukrajini traje već drugu godinu, ne nazire mu se kraj, a sve je veći strah da bi se sukob mogao proširiti i na NATO. Njemački Der Spiegel objavio je izjavu ministra odbrane Borisa Pistorijusa: “Moramo biti spremni za rat do 2029. Ne smijemo da vjerujemo da će se Putin zaustaviti na ukrajinskim granicama”, navela je ona. Pistorijus bi u srijedu trebalo da iznese svoj prijedlog modela obaveznog služenja vojnog roka u Njemačkoj.

Obavezni vojni rok je ukinut 2011. godine i njegovo ponovno uvođenje u Njemačkoj izazvalo je kontroverze. Naime, njemačko Ministarstvo odbrane planira značajno jačanje rezervnog sastava vojne snage do 60.000 muškaraca i žena, rekao je visoki zvaničnik rezervnog sastava.

“Bliži nam se rat”
“Uvjeren sam da moramo u potpunosti da prilagodimo rezerve aktuelnim bezbjednosnim izazovima kako bismo na adekvatan način podržali Bundesver u ispunjavanju zadataka nacionalne i savezničke (NATO) odbrane”, rekao je general-pukovnik Andreas Hope, zamjenik generalnog inspektora i komesar za poslovi rezervista.

Osim toga, dio britanske vlade je izrazio potrebu da bude spreman za rat. Bivši britanski ministar odbrane Ben Volas rekao je u februaru da “rat dolazi” u Britaniju do kraja decenije.

Related Topics:

Svijet

Anketa CNN-a! Tramp “POMEO” Bajdena u haotičnoj debati

Nakon američke predsjedničke debate održane u četvrtak naveče, 67 odsto gledalaca smatra da je bivši američki predsjednik Donald Tramp pobijedio, dok je 33 odsto smatralo da je predsjednik Džo Bajden bio bolji, pokazala je anketa CNN-a.

Fox News je izvijestio da ovo označava značajan pomak u odnosu na CNN-ovu anketu iz 2020, u kojoj je 53 odsto gledalaca smatralo da je Bajden pobijedio u finalnoj debati te godine protiv Trampa.

Independent je objavio je debata, održana u američkom gradu Atlanti, pokazala da se Bajden muči sa odgovorima, da luta i da izgleda da ima malo energije.

-Ova debata je bila potpuna i potpuna katastrofa za Bidena”, objavio je bivši komentator CNN-a Kris Siliza na društvenoj mreži Iks i dodao da je Bajden izgledao staro.

-Njegovi odgovori su se gubili. Bilo ga je teško razumjeti. Zastao bi usred rečenice i krenuo na nešto drugo. Nikad nisam mislio da će biti ovako loše. Zapanjujuće – dodao je.

Bidenov tim pripisao je njegov nastup prehladi i odbacila negativni narativ.

-Bio je to spor početak, ali snažan završetak – rekla je potpredsjednica SAD Kamala Haris za CNN.

Prva dama Džil Bajden pohvalila je svog supruga, navodeći: “Džo, uradio si tako dobar posao! Odgovorio si na svako pitanje. Znao si sve činjenice”.

Politička komentatorka Alisa Fara Grifin prenijela je rezultate ankete na platformi iks, navodeći da je zapanjujući broj ljudi koji su gledali debatu.

CNN je objavio da je anketa, sprovedena putem tekstualnih poruka sa 565 registrovanih birača koji su pratili debatu, otkrila da 57 odsto gledalaca nema stvarno povjerenje u Bajdenovu sposobnost da vodi SAD, dok je 44 odsto izrazilo slične sumnje u Trampa.

Independent je naveo da su se nakon debate pojavili izvještaji o “dubokoj panici” među demokratama, te da su neki pozvali da se Bajden zamijeni kao stranački kandidat.

Fox News je dodao da se čini da se većina korisnika na društvenim mrežama slaže s rezultatima ankete CNN-a, uključujući liberalne stručnjake, što ukazuje na široku percepciju Trampovog snažnog debatnog učinka u debati.

Nastavi čitati

Svijet

AMERIČKI AMBASADOR UVJERAVA! “NATO nije dio sukoba u Ukrajini”

NATO ne vidi sebe kao dio sukoba u Ukrajini, izjavila je američki ambasador u Alijansi Džulijan Smit.

“NATO nije dio sukoba, nije direktno umiješan. NATO nema trupe na terenu u Ukrajini”, rekla je ona za “Vašington post”.

Članice NATO-a obezbjedile su pomoć Ukrajini u vrijednosti od više milijardi dolara od početka ruske specijalne vojne operacije u februaru 2022. godine.
Isporuke pomoći su počele 2022. godine sa artiljerijskom municijom i obukom, ali su u međuvremenu eskalirale uključujući tenkove, napredne sisteme protivvazdušne odbrane, rakete i kasetnu municiju.

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN O RASPODJELI VODEĆIH FUNKCIJA U EU “Građani Evrope su prevareni”

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je danas, povodom dogovora tri političke grupacije u Evropskom parlamentu o raspodjeli vodećih funkcija u EU, koji je nazvao “sramnim”, da su evropski birači prevareni.

Orban je na društvenoj mreži Iks optužio Evropsku narodnu partiju (EPP) da je formirala “koaliciju laži sa ljevicom i liberalima”.

“Ne podržavamo ovaj sramni dogovor!”, poručio je Orban, u vrijeme kada se održava samit lidera EU u Briselu, na kojem se očekuje da će šefovi država i vlada EU donijeti odluku o tome ko će biti novi predsjednik Evropske komisije, ko će biti novi predsjednik Evropskog savjeta, a ko će biti novi visoki predstavnik EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku, prenosi Tanjug.

Ranije ove nedjelje šestoro pregovarača iz tri političke grupacije u Evropskom parlamentu – EPP, socijaldemokrata i liberala postiglo je dogovor da nominuju aktuelnu predsednicu Komisije Ursulu fon der Lajen za drugi mandat, da bivši portugalski premijer Antonio Košta iz redova socijaldemokrata bude predsednik Evropskog saveta, dok bi premijerki Estonije Kaji Kalas iz redova liberala trebalo da pripadne mesto šefa evropske diplomatije.

Italijanska premijerka Đorđa Meloni, čija je politička grupacija Evropski konzervativci i reformisti postala treća po veličini u EP nakon evropskih izbora i svrgla liberale sa tog mjesta, osudila je ovakav dogovor političkih grupacija.

Meloni je rekla da je “nadrealno” da se mišljenje evropskih birača ne uzima u obzir.

Nastavi čitati

Aktuelno