Connect with us

Svijet

G7 UKRAJINI 50 MILIJARDI DOLARA OD ZAMRZNUTE IMOVINE RUSIJE: Bajden poslao poruku Putinu, Moskva odgovorila

Na samitu G7 Ukrajini je odobren zajam od 50 milijardi dolara.

Grupa G7 postigla je dogovor da iskoristi zamrznuta ruska sredstva kako bi prikupio 50 milijardi dolara (39 milijardi funti), sa ciljem da Ukrajini pomogao u borbi protiv ruskih snaga. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Džo Bajden, rekao je da je ovo još jedan podsjetnik za Rusiju “da ne odustajemo”, s druge strane,Moskva je zaprijetila “izuzetno bolnim” merama odmazde. Očekuje se da novac stigne do kraja godine, a on će predstavljati dugoročno rješenji za podršku ratnim naporima i ekonomiji Ukrajine.

Takođe na samitu G7 u Italiji, ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski i Džo Bajden potpisali su desetogodišnji bilateralni sporazum o bezbjednosti između Ukrajine i SAD, koji je Kijev proglasio “istorijskim”. Sporazum predviđa američku vojnu i obuku pomoć Ukrajini, ali ne obavezujući Vašington da šalje trupe da učestvuju u borbama za svog saveznika.

Oko 325 milijardi dolara vrijednih sredstava zamrznuto je od strane G7, zajedno sa EU, nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Ta sredstva generišu oko 3 milijarde dolara godišnje od kamata. Prema planu G7, tih 3 milijarde dolara koristiće se za otplatu godišnjih kamata na zajam od 50 milijardi dolara za Ukrajince, uzetih na međunarodnim tržištima.

Govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare na mestu održavanja samita u južnom regionu Pulje u Italiji, predsjednik Bajden rekao je da će zajam od 50 milijardi dolara “staviti u službu Ukrajini i poslati još jedan podsjetnik ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da ne odustajemo”. Američki lider je naglasio da Putin “ne može da očekuje da se povučemo, ne može da nas podijeli, i da ćemo biti uz Ukrajinu dok ne pobijedi u ovom ratu”.

Istorijski sporazum između SAD i Ukrajine
Predsjednik Zelenski zahvalio je svojim američkim i drugim saveznicima na njihovoj nepokolebljivoj podršci. Govoreći o novom sporazumu o bezbjednosti, rekao je: “To je zaista istorijski dan i potpisali smo najjači sporazum između Ukrajine i SAD-a od naše nezavisnosti (1991. godine)”.

Grupa bogatih nacija G7 – Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Velika Britanija i SAD, bili su važni finansijski i vojni podržavaoci Ukrajine u borbi da obuzda okupacione ruske snage. Ostali lideri G7 takođe su pohvalili dogovor o zajmu od 50 milijardi dolara, a britanski premijer Riši Sunak opisao ga je kao “potpunu promjenu igre”. Pojedini u Kijevu, koji su se zalagali za ovu novčanu pomoć, željeli su da G7 oslobodi čitav zamrznuti fond od 300 milijardi dolara, a ne samo kamate koje on generiše. Evropska centralna banka je to odbila. Za razliku od američkog paketa pomoći, koji je pretvoren u više raketa na liniji fronta, ovaj novac vjerovatno neće stići do kraja godine, što znači da će imati malo uticaja na trenutni tok rata.

Za sada, Ukrajina kaže da joj i dalje hitno treba više oružja, prvenstveno sistemi protivvazdušne odbrane kako bi ublažila ruske raketne i napade dronovima na njene gradove i elektrane, kao i dugo očekivani lovci F-16, za koje se nada da će početi da stižu već ovog ljeta. Na samitu G7, Zelenski je rekao da novi sporazum o bezbjednosti uključuje američke isporuke tih aviona. Dogovor o zajmu je takođe od velikog simboličkog značaja za Ukrajinu. Njegov agresor sada je primoran da plati, ne samo za popravku svega što je uništio – već i za odbranu Ukrajine. Jedan od najbližih savjetnika Zelenskog rekao je da odluka Zapada da na ovaj način kazni Rusiju, na neki način, predstavlja prekretnicu u ratu.

Međutim, zajam vjerovatno neće prisiliti Rusiju da promeni svoj kurs u ratu u Ukrajini. Većina zamrznutih sredstava Centralne banke Rusije drži se u Belgiji. Prema međunarodnom pravu, zemlje ne mogu konfiskovati ta sredstva od Rusije i dati ih Ukrajini. Nekoliko sati prije nego što je odluka G7 objavljena, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova upozorila je da će uslijediti “izuzetno bolne” mjere odmazde.

Related Topics:

Svijet

BRAT (10) I SESTRA (8) PRONAĐENI MRTVI: Policija pronašla tijela u automobilu koji je izvučen iz vode, poznato i ko ih je oteo

Brat i sestra iz Holandije nestali su u subotu, a pretpostavilo se da ih je oteo otac. Policija je sada došla do tragičnog otkrića.

Tokom potrage za Emom (8) i njenim bratom Džefrijem (10), policija je pronašla automobil sa nekoliko tijela. Portparol policije je rekao za agenciju ANP da bi to “mogli da budu Džefri i Ema”.

Portparol policije u početku nije mogao da kaže koliko je tijela u pitanju. Automobil je pronađen u vodi blizu grada Vinshotena.

Registracijski broj poklapa se sa onim na sivoj tojoti avensis u kojoj je otac djece navodno pobjegao sa njima, javili su u srijedu ujutru holandski mediji.

Automobil je iz vode izvučen uz pomoć krana i u toku je testiranje.

Vinshoten se nalazi istočno od Groningena, oko 15 kilometara od njemačke granice.

Očev automobil je poslednji put viđen tamo u subotu oko 15:45 časova. Sumnjalo se da je otac možda odvezao djecu u Njemačku. Zbog toga je alarmirana i policija u Donjoj Saksoniji.

Pokrenuta je grozničava i masovna potraga za djecom. Raspoređeni su timovi sa psima, čamci, helikopter i specijalni timovi za pretragu.

Djecu odveo otac i ostavio pismo
Djecu je iz grada Berte odveo njihov otac, Klas Bajl (67), oko 15:30 časova u subotu popodne. Prema policijskim navodima, ostavio je pismo u kojem je naznačio da namjerava da sebi i djeci oduzme život. Prema riječima svjedoka, roditelji djece su bili razdvojeni, a djeca je trebalo da provedu vikend sa ocem.

– Plašimo se za živote dece – nedavno je saopštila holandska policija. Zabrinutost za Džefrija (10) i Emu (8) raste sve više nakon pronalaska tijela u automobilu.

Još uvijek nema zvanične potvrde da tijela pripadaju bratu i sestri, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Svijet

SAMOUBILAČKI NAPAD NA ŠKOLSKI AUTOBUS: Poginulo najmanje četvoro djece

Najmanje četvoro djece je poginulo, a 38 osoba je povrijeđeno u samoubilačkom bombaškom napadu na školski autobus u jugozapadnom Pakistanu, saopštile su lokalne vlasti.

Napad se dogodio u okrugu Kuzdar, u provinciji Baločistan, dok je autobus prevozio djecu u školu, potvrdio je zamjenik lokalnog komesara Jasir Ikbal, prenio je AP.

Iako za napad još niko nije preuzeo odgovornost, sumnja se na etničke baločke separatiste koji često izvode napade na civile i bezbjednosne snage u tom region, prenosi Tanjug.

Pakistanski ministar unutrašnjih poslova Mošin Nakvi oštro je osudio napad, nazvavši počinioce “zvijerima koje ne zaslužuju milost”.

“Neprijatelj je počinio čin čistog varvarstva napadom na nedužnu djecu”, rekao je Nakvi.

Provincija Baločistan već decenijama je poprište separatističke pobune, koju predvode različite frakcije, uključujući zabranjenu Oslobodilačku armiju Baločistana (BLA), koju su Sjedinjene Američke Države označile kao terorističku organizaciju 2019. godine, podsjeća AP.

Ovaj napad uslijedio je samo nekoliko dana nakon što su četiri osobe poginule u eksploziji automobila u blizini pijace u gradu Kila Abdulah, takođe u Baločistanu, na granici s Avganistanom

Nastavi čitati

Svijet

OTKRIVEN PLAN: Izrael priprema mogući NAPAD na iranska nuklearna postrojenja

Nova američka obavještajna saznanja ukazuju da Izrael razmatra mogućnost vojnog napada na iranska nuklearna postrojenja, saopštili su zvaničnici Sjedinjenih Američkih Država upoznati sa situacijom.

Više izvora potvrdilo je da je uočen povećan nivo izraelske vojne aktivnosti, uključujući premještanje avio-municije i završetak velikih vojnih vježbi, što se tumači kao potencijalna priprema za napad, piše “Si-En-En” (CNN).

Takođe su presretnute komunikacije koje ukazuju na ozbiljna razmatranja tog scenarija u izraelskom vojnom i političkom vrhu.

Zvaničnici ističu da još nije poznato da li je odluka o napadu konačna, ali procenjuju da je vjerovatnoća izraelske akcije “značajno porasla” posljednjih mjeseci.

Kao ključni faktor u donošenju te odluke navodi se ishod američko-iranskih pregovora o ograničenju iranskog nuklearnog programa, prenosi Tanjug.

“Ako Izrael procijeni da SAD idu ka sporazumu koji ne uklanja iranske zalihe obogaćenog uranijuma, verovatnoća napada dodatno raste”, rekao je jedan američki zvaničnik upoznat sa obavještajnim podacima.

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa prethodno je postavila rok od 60 dana za uspjeh pregovora, koji je u međuvremenu istekao.

Trenutno ne postoji američki prijedlog koji je dobio Trampovo konačno odobrenje, dok su nove runde pregovora planirane za ovu sedmicu u Evropi.

Iran je, prema procjenama SAD, u najlošijoj vojnoj poziciji u poslednjim decenijama, nakon izraelskih napada na raketne kapacitete i protivvazdušnu odbranu u oktobru, kao i ekonomskih posljedica sankcija.

Ipak, američki izvori napominju da Izrael ne može samostalno da uništi iranski nuklearni program bez američke logističke i tehničke podrške, uključujući punjenje gorivom u vazduhu i specijalizovane bombe za duboko ukopana postrojenja.

Izraelski izvori navode da bi, u slučaju “neprihvatljivog dogovora” između Vašingtona i Teherana, bili spremni da djeluju i bez podrške SAD.

“Više je vjerovatno da bi Izrael napao kako bi sabotirao postizanje lošeg sporazuma, nego čekao njegov potpis”, rekao je izvor iz američke obavještajne zajednice.

Prema prethodnim procjenama američkih obaveštajnih službi, izraelski napad mogao bi da uspori, ali ne i trajno zaustavi iranski nuklearni program.

Nastavi čitati

Aktuelno