Francuzi danas izlaze na birališta da glasaju u prvom krugu vanrednih parlamentarnih izbora, koje je tamošnji predsjednik Emanuel Makron iznenada raspisao nakon loših rezultata njegove stranke na izborima za Evropski parlament.

Očekuje se izlaznost najveća u posljednjih 25 godina.

Više od 49 miliona građana Francuske na parlamentarnim izborima ima pravo glasa, a u prvom krugu izbora biraće 577 poslanika među više od 4.000 kandidata za donji dom francuskog parlamenta.

Po jedan poslanik se bira u svih 577 izbornih jedinica većinskim glasanjem u dva kruga.

Za poslanika može biti izabran već u prvom krugu onaj koji osvoji 50 odsto glasova izašlih birača ako je na biračko mjesto izašlo najmanje 25 odsto broja upisanih birača.

Na drugom krugu glasanja, koji je zakazan za 7. jul, ulaze dva kandidata s najvećim brojem glasova osvojenih u prvom krugu i sljedeći koji su dobili najmanje 12,5 odsto glasova upisanih.

Sve predizborne ankete daju prednost Nacionalnom okupljanju Marin le Pen, čiju listu predvodi 28-godišnji Žordan Bardela.

Da li će doći do kohabitacije

Ako na izborima Nacionalno okupljanje ili ljevičarska koalicija Novi narodni front osvoji apsolutnu većinu, Emanuel Makron će morati da izabere premijera iz redova pobjedničke koalicije.

Pobjednička koalicija će potom izabrati svoje ministre, odnosno nastupiće kohabitacija predsjednika i premijera iz suprotnog političkog tabora.

U slučaju da nijedna koalicija ne osvoji većinu u parlamentu, koalicija sa najviše mandata moraće da sklapa saveze da bi omogućili donošenje zakona, odnosno funkcionisanje parlamenta.

Predviđanja anketa

Prema anketi instituta IFOP-Fiducial-Sud Radio od 26. juna, Nacionalno okupljanje osvojiće 36 odsto glasova u prvom krugu, ispred saveza ljevičarskih partija sa 28,5 odsto i koalicija Makrona sa 21 odsto.

U prvom krugu, prema anketama, desničarski Republikanci i ostali na desnom političkom spektru osvojiće tek šest odsto glasova.

Alijansa Zajedno je “autsajder” na parlamentarnim izborima, a na njeno formiranje pozvao je francuski predsjednik nakon što je njegova stranka Preporod pretrpjela poraz Nacionalnog okupljanja na izborima za Evropski parlament.

Makron plaši građanskim ratom

Makron je nedavno upozorio birače da bi opredjeljivanje za krajnje desničarsku ili krajnje ljevičarsku stranku dovelo Francusku u opasnost od političkog konflikta, pa čak i građanskog rata.

Francuski premijer Gabrijel Atal obećao je da će vladajuća centristička alijansa Zajedno, ako pobijedi, smanjiti cijenu struju za 15 odsto od sljedeće zime, povećati penzije u skladu sa inflacijom, kao i da neće povećavati poreze.

Žordan Bardela, koji predvodi Nacionalno okupljanje, na televizijskog debati sa Atalom je pak rekao da će kao premijer ukinuti besplatnu zdravstvenu njegu za strance i pooštriti regulativu za dobijanje francuskog državljanstva.

Briselski portal “Politiko” ocjenjuje da su ovo izbori s potencijalno najvećim posljedicama u Evropi u posljednjih nekoliko decenija, prenosi RT Balkan.

Ruski filozof i geopolitički analitičar Aleksandar Dugin izjavio je da će, ako Rusija pobijedi u Ukrajini, Srbija i Republika Srpska prestati da budu mete kolektivnog Zapada.

“Ako pobjedimo, Zapad će prestati da se ponaša prema Srbiji kao sad. I posljedično, u odnosu na Kosovo i Metohiju, i u odnosu na samu poziciju Srbije i Republike Srpske, biće veoma ozbiljnih promjena”, rekao je Dugin za “Večernje novosti”.

On je naglasio da sudbina čovječanstva neposredno zavisi od toga da li Rusija pobijediti u Ukrajini ili “još nekako”.

“Stoga, ako bude `još nekako`, onda niko neće preostati. Ali zato, ako pobjedimo u Ukrajini, onda će to imati veoma veliki uticaj na svu evropsku politiku”, rekao je Dugin.

On je naveo da će u Istočnoj Evropi biti preispitan odnos snaga, jer će Rusija biti sasvim druga država – punovrijedna velesila, od čijih odluka i pozicije će zavisiti evropska i svjetska politika.

To, ističe, znači da će Rusija imati snage, mogućnosti, autoriteta i uticaja da pomaže “bratskim srpskim prijateljima više i djelotvornije nego sad”.

Prema njegovim riječima, u ovim trenucima se balansira na ivici velikog rata i nejasno je šta od njega dijeli, a mogao bi da počne u svakom trenutku, ali ga Rusija svakako neće započeti.

On smatra da su izbori u Americi presudni za dalju sudbinu svijeta i da će vjerovatnoća velikog rata porasti do kritične tačke, ako demokrate pobijede na američkim predsjedničkim izborima.

Dugin smatra da je Donald Tramp ne bolji, nego principijelno drugačiji, da je realista i pragmatičar, i ako iskrsne pitanje unišptenja čovječanstva, počeće da vaga cijenu takvog čina.

“Budući da nije fanatik ili bezumnik, očito će izračunati da je bolje cjenkati se, postići nekakav dogovor”, rekao je Dugin.

Ruski filozof je pojasnio kako shvata da Srbija pokušava da se iskobelja, kao što to, na primjer, čine Mađarska i Turska, koje nastoje da ne ulaze u sukobe i da se ne priključuju nijednom taboru.

“Ali ako dođe do opšteg bratoubilaštva, mislim da će pogoditi sve, pa i Evropu. Možda će se taj rat, kao građanski, proširiti i na samu Ameriku”, zaključio je Dugin.

Šumski požar koji dodatno pojačavaju snažni udari vjetra nekontrolisano gori na grčkom ostrvu Serifos u Egejskom moru, zbog čega su vlasti naredile evakuaciju nekoliko sela, saopšteno je danas iz vatrogasne službe.

U saopštenju se navodi da se više od deset vatrogasaca sa četiri vozila bori protiv stihije koja je zahvatila nisku vegetaciju, ali se veoma brzo proširila usljed jakih udara vjetra.

U cijeloj Grčkoj visoke su temperature vazduha i jaki udari vjetra, a juče je izbilo pedesetak požara.

Grčki ministar za civilnu zaštitu Vasilis Kikilijas izjavio je sinoć da je smanjen intenzitet šumskog požara u planinskoj oblasti Parnita izvan Atine, ali da se oko 200 vatrogasaca, uz podršku specijalizovanih aviona, i dalje bori sa vatrenom stihijom.

Jaki udari vjetra koji duva stotinu kilometara na čas otežavaju napore vatrogasaca da ugase požar na Parniti udaljenoj dvadesetak kilometara od Atine.