Odlazeći predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džo Bajden potpisao je izmjene i dopune izvršnog naloga koje proširuju mjere sankcija protiv pojedinaca i grupa „uključenih u destabilizaviju“ aktivnosti u zemljama Zapadnog Balkana.

Kako javlja Kliks, razlozi za izmjene i pojačanje sankcija su odgovor na kontinuirane pokušaje pojedinaca i grupa da naruše postratne sporazume i institucije, te da ugroze stabilnost i bezbjednost regiona.

U fokusu su, između ostalog, aktivnosti koje, kako se navod “ugrožavaju mir, sigurnost, stabilnost ili teritorijalni integritet država Zapadnog Balkana, narušavaju demokratske procese i institucije, krše ili ometaju implementaciju međunarodnih sporazuma kao što su Dejtonski mirovni sporazum, Ohridski okvirni sporazum, Prespanski sporazum, te Rezolucija 1244 Savjeta bezbjesnosti Ujedinjenih nacija, uključuju ozbiljna kršenja ljudskih prava, podrazumijevaju korupciju na visokom nivou, uključujući zloupotrebu javnih resursa i podmićivanje”.
Bajden je naglasio da su ove mjere ključne za očuvanje mira i stabilnosti u regiji, ali i za zaštitu demokratskih procesa koji su rezultat višegodišnjih međunarodnih napora u postratnom periodu.

Izmjene izvršnog naloga omogućavaju američkim vlastima blokiranje imovine i interesa u vezi s osobama koje su odgovorne za ove aktivnosti, bilo direktno ili indirektno.

Sankcije će obuhvatiti:

pojedince koji podrivaju međunarodne mirovne i sigurnosne napore,

državne zvaničnike ili članove vlada koji se bave koruptivnim praksama,

vođe ili članove organizacija uključenih u destabilizirajuće aktivnosti,

članove porodica sankcionisanih osoba, uključujući supružnike i punoljetnu djecu,

finansijske, tehnološke ili materijalne saradnike ovih pojedinaca.

Izmjene naglašavaju važnost dosljedne implementacije ključnih međunarodnih sporazuma i pravnih mehanizama koji su osigurali stabilnost u Zapadnom Balkanu nakon sukoba devedesetih godina.

Ovi sporazumi, uključujući Dejtonski sporazum, Ohridski okvirni sporazum i Prespanski sporazum, postavljeni su kao temelji za regionalni mir, saradnju i demokratizaciju.

Bijela kuća ističe da je ovo „nastavak dugogodišnje posvećenosti SAD jačanju vladavine prava, demokratije i bezbjesnosti”.

Kako je navedeno, glavna razlika između nove izmjene i prethodne uredbe odnosi se na proširenje obima sankcija, precizniju definiciju ciljanih aktivnosti i osoba, te dodatne korake u implementaciji sankcija.

Najmanje dvije osobe su poginule, a nekoliko vatrogasaca i civila povređeno je u najmanje četiri požara koji su zahvatila Kaliforniju.

Šef vatrogasne službe okruga Los Anđeles, Entoni Marone, izjavio je da su dvije žrtve stradale usljed požara Iton.

Vlasti su na konferenciji za novinare danas naglasile da Los Anđeles “još nije van opasnosti”, ukazujući na jake vjetrove koji i dalje šire plamen.

Vatrogasci su uspješno ugasili peti požar u Tajleru, Kalifornija, ali četiri požara i dalje bjesne oko Los Anđelesa u oblastima Palisejds, Iton, Hurst i Vudli, prenosi Telegraf.

Strašni snimci stižu iz Pacifik Palisadsa, gdje je požar opustošio rezidencijani dio.

Na snimku koji se širi društvenim mrežama može da se vidi da je vatra do temelja uništila veliki broj kuća, od koji su ostali samo dijelovi zidova i temelji.

Izabrani predsjednik SAD Donald Tramp mogao bi da proglasi vanrednu ekonomsku situaciju kako bi uveo carine i saveznicima i neprijateljskim državama, javio je Si-En-En, pozivajući se na izvore upoznate sa situacijom.

Tramp, navodno, razmišlja o upotrebi Zakona o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlaštenjima, pošto taj zakon daje niz ovlaštenja u vezi sa uvođenjem carina na osnovu državne bezbjednosti, bez strogih uslova za dokazivanje potrebe za takvim postupkom.

Zakon jednostrano omogućuje predsjedniku SAD da upravlja uvozom tokom vanredne situacije.

Tramp je iskoristio pomenuti zakon u prvom mandatu kako bi zaprijetio Meksiku visokim carinama na sav uvoz ukoliko meksičke vlasti odbiju da prekinu ilegalnu migraciju u SAD.